Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Nafea ia haamau i te hoê tino parau

Nafea ia haamau i te hoê tino parau

Haapiiraa 9

Nafea ia haamau i te hoê tino parau

1-4. Nafea e nehenehe ai e maiti i te hoê upoo parau e te mau tuhaa matamua o te hoê oreroraa parau?

 1 Ua papai te taata papai evanelia ra o Luka i to ˈna hoa o Teophilo e: “O vau atoa hoi, no te mea ua itea-papu-hia e au te mau parau atoa mai te matamua mai â, manaˈo aˈenei e mea tia ia papai tuatapapa ˈtu i taua parau ra ia oe na.” (Luka 1:3) Na roto i te tahi mau maimiraa e te haaputuraa e rave rahi mau aamu i tupu no nia i te tumu parau ta ˈna e opua ra e tuatapapa, ua riro ei hopoia na ˈna i te faataaraa ˈtu na roto i te hoê anairaa tuatapapahia e te taa-maitai-hia. E tia atoa ia tatou ia na reira ia faaineine anaˈe i ta tatou mau oreroraa parau. E tia ïa ia tatou ia haamau i te hoê tino parau.

2 Nafea ia maiti i te mau manaˈo matamua. I te mea e te tapao o te hoê oreroraa parau o te faaiteraa ïa i te tahi mau manaˈo, ia maramarama maitai ïa i roto i te feruriraa o te taata orero, mai te peu iho â râ e o te Parau a te Atua te tia ia faataahia. Ia oti anaˈe te mauhaa o te oreroraa parau i te haaputuputuhia, e nehenehe ïa outou e opua ma te papu eaha te manaˈo faufaa roa ˈˈe ta outou e hinaaro ra e ia vai i roto i te feruriraa o te feia e faaroo maira. A tamata i te faahiti atu na roto i te hoê noa pereota. E tia ia faaohipa i te reira ei upoo parau mai te peu e e faataa maitai ra oia i te manaˈo tumu te tia i te feia faaroo ia tamau mai. Mea maitai ia papai atu ia nehenehe outou e hoˈi pinepine i nia iho ia faaineine anaˈe outou i ta outou oreroraa parau.

3 I teie nei, i roto i te mauhaa ta outou i haaputuputu mai, a maiti i te mau manaˈo tumu e titauhia no te faataa i te upoo parau tumu. O te mau manaˈo tei maitihia te mau tuhaa matamua o ta outou oreroraa parau. Mai te peu e ua papai outou i nia i te api parau tataitahi, a tuu atu te tahi i muri i te tahi i nia i te amuraa maa. E a maiti i te tahi atu mau manaˈo no te faataa maitai i teie mau parau matamua, ma te tuu i te mau api parau apî i muri i te api parau te vai ra te manaˈo faufaa roa ˈˈe. Ma te maiti e ma te tuu i roto i ta outou tino parau, i te mau tuhaa matamua e te piti no muri iho, peneiaˈe e ite outou e aita vetahi o taua mau manaˈo ra e tuati ra i te vauvauraa i ta outou upoo parau. Eiaha ïa e haamarirau i te faaore atu. Mea au aˈe ia moehia te tahi tuhaa maoti i te faaapǐapǐ te oreroraa parau e te mau manaˈo faufaa ore e o te ore e tuea e te upoo parau. A hiˈopoa maitai atoa e ua anai-maitai-hia te mau tuhaa ma te nahonaho e ma te ohie. Mai te peu e e pee outou i te tereraa i faaitehia i nia nei, e ite oioi outou mai te peu e te vai ra te hoê muturaa i roto i te vauvauraa o ta outou tino parau, e nehenehe ïa outou e faaafaro. E e taa ïa ia outou mai te peu e te pee maitai ra te mau omuaraa parau tataitahi o te tino parau i te tumu parau na mua ˈtu e te faaohie nei i te faataaraa o te tumu parau. Hau atu, mai te peu e e haere mai te mau tuhaa tei anaihia e turu taua manaˈo matamua ra, eita e ore e rahiraa manaˈo taa maitai to te oreroraa parau.

4 Ua riro te mau tuhaa haapiihia ta outou i tuu te tahi i muri i te tahi ei tino o ta outou oreroraa parau. I teie nei, ia roaa ïa ta outou omuaraa parau e te faaotiraa parau. A feruri e nafea outou e haamata ˈi i ta outou oreroraa parau e i nia i te niu o te mau manaˈo ta outou i faaineine, a maiti i te hoê faaotiraa parau o te turai i te feia e faaroo maira ia ohipa ia au i te tapao o te oreroraa parau. Ua ineine atura ïa outou i te papai i taua mau manaˈo atoa ra ia au i to ˈna huru hopea. E nehenehe e ravehia e rave rau mau ravea.

5, 6. Eaha te hoê tino parau ma te haapao i te parau faufaa roa ˈˈe e te tino parau ma te haapao i te mau pereota?

5 Te tahi mau huru tino parau. Te mau tuhaa e faaohipa-pinepine-hia o te tino parau ma te haapao i te mau parau faufaa roa ˈˈe e te tino parau ma te haapao i te mau pereota. E nehenehe e amuihia na ravea e piti nei. No te faaineine i te hoê tino parau ma te tapao i te parau faufaa roa ˈˈe, a haamata i te papai i te upoo parau i nia i te api. I muri iho, a papai haapoto noa i te mau tuhaa matamua, ma te haamata i te mau reni atoa i te pae aui o te api parau. E nehenehe te mau manaˈo iti aˈe e papaihia i roto rii, oia hoi ma te faataa iti noa ˈˈe i roto na te pae atau ia faaauhia i te mau manaˈo matamua ta ˈna e haapao ra. Mai te peu e te vai ra te tahi atu mau tuhaa te nehenehe e haapapu i te mau manaˈo iti aˈe, e nehenehe e faataa faahou i te hiti aˈe. I reira, e nehenehe na roto i te hoê noa amoraa mata vitiviti e ite eaha te mau tuhaa matamua, te manaˈo faufaa roa ˈˈe, ta outou e hinaaro ra e faataa i te feia e faaroo maira. E tauturu te reira ia outou ia faahiti i te oreroraa parau, no te mea e nehenehe outou e haapapu i taua mau manaˈo ra ma te parau faahou â te mau manaˈo faufaa roa ˈˈe no te haamau i taua mau manaˈo tumu ra i roto i te feruriraa o te feia e faaroo ra. A na reira no te mau tuhaa matamua tataitahi. E ite-maitai-hia taua huru tino parau ra na roto i to ˈna poto, no te mea e haamanaˈo-noa-hia te tuhaa tataitahi e te hoê parau faufaa roa ˈˈe.

6 A hiˈo na i teie nei te tino parau e te mau pereota. I roto i taua huru tino parau ra, e faahitihia ta outou mau manaˈo atoa na roto i te hoê pereota taatoa o te haapoto i te manaˈo tumu o te hoê paratarapha o te oreroraa parau. Oia mau, e nehenehe teie mau pereota e papaihia ma te faataa rii ia faaauhia e te tahi no te haafaufaa i te mau tuhaa matamua o te oreroraa parau. E nehenehe te taata orero e taio i te hoê pereota, e e vauvau atu ai te manaˈo ta ˈna e parau ra na roto i te mau pereota ta ˈna iho i faaau. Mea maitai na tino parau e piti atoa ra. I te rahiraa o te taime mea au aˈe te tino parau e te mau pereota, e faataa taatoa ra te mau manaˈo, no te mau oreroraa parau e faaineinehia e rave rahi hebedoma na mua ˈtu aore ra e ravehia e rave rahi taime i te area taime râ no e rave rahi avaˈe, mai te tupu no te hoê oreroraa parau huiraatira.

7, 8. No te faaineine ia outou ia rave i te oreroraa parau, nafea outou ia faaohipa i te tino parau?

7 E nehenehe ta outou tino parau matamua no te hoê aore ra te tahi atu huru, i te mau pereota aore ra i te parau faufaa roa ˈˈe, e e nehenehe atoa e faataahia mai ta outou e hinaaro. No reira, e papu maitai ïa ia outou eita te hoê tuhaa iti aˈe e moehia o ta outou e hinaaro ra e faaite i te feia e faaroo ra. No te rave râ i ta ratou oreroraa parau, mea au aˈe na te tahi mau taata orero e faaohipa i te tino parau haapoto. Na roto i te tamataraa i te faahiti i ta outou oreroraa parau, e nehenehe outou e tuu i mua ia outou na tino parau e piti. A tamata i te paraparau e te hoê tino parau poto tae roa te taime e nehenehe ai outou e haamanaˈo, maoti te mau tapaoraa, te mau manaˈo iti atoa i faataahia i roto i ta outou tino parau matamua. Ia nehenehe outou e haamanaˈo i te mau tuhaa atoa ma te faaohipa noa i te tino parau poto ua ineine ïa outou i te faahiti i ta outou oreroraa parau i mua i te taata.

8 O te reira, te mau tuhaa rahi no nia i te huru no te faaineine i te hoê tino parau. I teie nei, mea faufaa ia tuatapapa hau atu â na tuhaa matamua e toru o te oreroraa parau.

9-12. a) Eaha te tapao o te omuaraa parau? b) A faahiti mai te hoê hiˈoraa omuaraa parau.

9 Te omuaraa parau. Te tumu o te omuaraa parau no te faaara ïa i te anaanatae o te feia e faaroo ra. E tia i ta outou mau pereota matamua ia faaanaanatae i te tumu parau e ia tauturu ia ratou ia taa no te aha te reira e riro ai e mea faufaa no ratou. Taa ê atu, e tia ia feruri-maite-hia te pereota matamua. Mea faufaa ia faatupu oia i te mau auraa maitai i rotopu ia outou e te feia e faaroo ra. Eita ïa e riro ei parau faahitihia aita e haapapuraa, aore ra ma te haamǎtaˈu.

10 E rave rahi mau huru omuaraa parau. E riro paha ei faaauraa parau aore ra te hoê faahitiraa tei matauhia e te feia e faaroo ra. E nehenehe atoa outou e tuu i te feia e faaroo ra i mua i te hoê fifi te tia ia tatarahia. E nehenehe atoa te aamu faufaa o te oreroraa parau e ravehia ei omuaraa parau. E nehenehe outou e ui te tahi anairaa uiraa, aore ra e faahiti poto noa te mau tuhaa matamua ta outou e tuatapapa.

11 Mea faufaa e ia tano te omuaraa parau i te oreroraa parau. Ei hiˈoraa, e nehenehe e faaohipahia te hoê faaauraa parau o te huti i te manaˈo ma te manuïa, mai te peu iho â râ e e parau pinepine te taata orero i roto i te roaraa o ta ˈna oreroraa parau. Maoti teie ravea, e anaanatae aˈe te oreroraa parau, e ohie aˈe ia apee e ia mau mai i roto i te feruriraa; i te pae hopea e roaa mai ia ˈna i te hoê taai-maitai-raa o te mau manaˈo, ia maiti-maitai-hia râ te faaauraa parau.

12 I roto i te faito rahi, tei te huru ïa te faahitiraa o te omuaraa parau e anaanatae ai te feia e faaroo ra i te oreroraa parau. E tia i te taata orero ia haamata ma te reo papu e te tiaturi, ma te ore e maumau e ma te ore e haamarirau. No reira, ia papu e e haamata maitai ratou i ta ratou oreroraa parau, e papai vetahi i te taatoaraa o te mau pereota matamua.

13-16. a) A faataa na e nafea te hoê tino o te hoê oreroraa parau ia vauvauhia. b) Nafea ia haapao i te taime ma te faaineine i te tino o te oreroraa parau?

13 Te tino o te oreroraa parau. E nehenehe te reira e vauvauhia na roto e rave rau mau ravea. E nehenehe outou e maiti na mua ia faataa te mau parau iti aita e faufaa rahi, ma te faaineine no te mau manaˈo faufaa aˈe o te riro ei tuhaa teitei roa ˈˈe o te oreroraa parau. E nehenehe atoa e faataa i te mau manaˈo ma te haapao i te tereraa o te tau, mai te Ohipa 7:2-53. Te tahi atu ravea aravihi o te tatuhaaraa ïa i te oreroraa parau na roto i te tuhaa rarahi o te tauturu i te vauvauraa i te upoo parau matamua. Ei hiˈoraa, mai te peu e e paraparau outou i nia i te upoo parau “Te faaoraraa mai te pohe mai,” e nehenehe ïa outou e faataa te mau tuhaa i muri nei: “Nohea mai te pohe?,” “Eita te mau taata e nehenehe e horoa i te hoê hoo,” “O vai te nehenehe e horoa mai, e no te aha?” e i te pae hopea “Te mau haamaitairaa o te taraehara.”

14 Te tahi taime e tano te hoê tuhaa i te tahi faataaraa tia, mai to Paulo horoaraa i te mau aˈoraa na mua roa i te amuiraa atoa, e te tahi i muri aˈe i te tahi i te mau vahine, i te mau tane, e i te mau tamarii (hiˈo Ephesia, mau pene 5 e 6). Aore ra e nehenehe outou e vauvau i ta outou tuhaa ma te faaohipa i te tumu i nia i te tupuraa, aore râ i te fifi tae atu i te ravea. Te tahi taime mea tano ia amui e piti aore ra hau atu o taua mau ravea ra.

15 Te tahi ravea faaohipa-pinepine-hia o te faatiaraa ïa i te hoê aamu o te tahi mau ohipa i tupu ma te ore e faaite tahaa ˈtu i te huru i roto i te tau. E nehenehe atoa te mau parau rii faataaraa ohipa e haafaufaa i te anaanatae o te oreroraa parau. E nehenehe â e faahitihia te hoê parau apî ma te faataa te tumu e fariihia aore ra te tumu e patoihia te tahi mau faataaraa.

16 A haapao te taime i horoahia e eiaha e faateiaha i ta outou tino parau. E faufaa ore te tahi mau manaˈo maitai roa, mai te peu e aita i navai te taime no te vauvau ia ratou. Aita hoi e faufaa ia faahohonu i te tumu parau na roto i te hoê anaˈe oreroraa parau. E nehenehe te tahi tuhaa o te uiraa e tuatapapahia i te tahi atu taime. A tatuhaa maitai te taime i roto i te mau manaˈo faufaa roa o ta outou oreroraa parau, e i muri iho a tapao i te rahiraa o te tahi atu mau manaˈo e tuatapapahia ia au i te taime e toe ra. Te mea faufaa, e ere te rahiraa o te manaˈo e vauvauhia, to ratou râ huru maitai.

17-20. No te aha e mea faufaa roa te faaotiraa, e eaha te mau huru ta ˈna e nehenehe e rave?

17 Te faaotiraa. Mea tia e ia faaineine-maitai-hia te tuhaa hopea o te hoê oreroraa parau. E haaputu o ˈna i te mau manaˈo atoa o te tino o te oreroraa parau e e aratai i te hoê â vahi ia nehenehe te feia e faaroo ra ia putapû e ia turaihia ia rave i te ohipa. Ia riro te reira ei tuhaa poto e te papu.

18 Na roto i te mau ravea taa ê no te faaoti, a maiti hoê o te tano i te upoo parau ta outou i vauvau atu. E nehenehe outou e parau poto noa te mau tuhaa matamua o te oreroraa parau, ma te faahiti poto noa na roto i te hoê anairaa nahonaho maitai, na mua ˈˈe e huti ai i te faahopearaa e hinaarohia. Aore ra e nehenehe ta outou faaotiraa e faaite i te faaohiparaa o te mau manaˈo, ma te faaite i te feia i putuputu mai e nafea te reira e tano ai no ratou e nafea ratou e nehenehe ai e na reira. No te tahi mau oreroraa parau, te mau tumu parau iho â râ ta tatou e faahiti nei i tera e tera fare, mea maitai aˈe ia maiti i te hoê faaotiraa o te turai ia ohipa. Ei hiˈoraa, e nehenehe te taata e faaitoitohia ia farii i te hoê buka aore ra te hoê haapiiraa bibilia i to ˈna fare.

19 E nehenehe te hoê faaotiraa e riro ei mau manaˈo horoa-mǎrû-hia e tuuhia te tahi i muri i te tahi, ma te faaite i te manaˈo faufaa roa ˈˈe ta te taata orero e hinaaro ra e ia vai mai i roto i te feruriraa o te feia e faaroo ra. No te faaoti maitai i te hoê oreroraa parau, mea faufaa atoa ia taai te parau hopea i te hoê manaˈo i faahitihia i te omuaraa. E nehenehe te taata orero e faahaamanaˈo mai i te hoê faaauraa parau aore ra te hoê faahitiraa ta ˈna i faaite i te omuaraa o ta ˈna oreroraa parau. Mea pinepine e faaite mai te faaotiraa e mea ru no te rave i te tahi opuaraa. E itehia te hoê hiˈoraa faahiahia o teie huru raveraa i roto i te mau parau hopea ta Iosua i faahiti i te hopearaa o ta ˈna oreroraa parau, tau taime iti noa ˈˈe hou oia a pohe ai.—Iosua 24:14, 15.

20 Te taahia ˈtura ïa e mai te peu e e tino parau faaineine-maitai-hia to te hoê oreroraa parau, e itehia te hoê omuaraa parau o te faaara i te anaanatae o te feia e faaroo maira, te hoê tereraa parau nahonaho maitai e mau manaˈo faufaa roa ˈˈe tei maiti-maite-hia e tano i te upoo parau e i te pae hopea te hoê faaotiraa o te turai te feia e faaroo ia ohipa ia au i te mau aˈoraa bibilia i faahitihia. E faaineinehia te taatoaraa o teie mau tuhaa ia haamau-anaˈe-hia te tino parau. E hoona to outou taime na roto i te hoê tino parau maitai e e tauturu ia outou ia faahiti i te hoê oreroraa parau feruri-maitai-hia o te haamau i roto i te hohonuraa o te feruriraa o te feia e faaroo ra te tahi mau faaueraa faufaa roa.

[Uiraa haapiiraa]