Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te faufaaraa o te faaineineraa

Te faufaaraa o te faaineineraa

Haapiiraa 8

Te faufaaraa o te faaineineraa

1-5. Mea faufaa te faaineineraa no vai, e no te aha?

 1 Ua faaitoito o Paulo, te aposetolo o te mau nunaa, ia Tito, to ˈna hoa i roto i te taviniraa, ia tamau â ‘i te faahaamanaˈo [i te mau kerisetiano] . . . ia vai ineine noa no te mau ohipa maitatai atoa ra.’ (Tito 3:1) E tia ˈtura ia ratou ia faaineine i te pae feruriraa e i te pae morare no te hoê ohipa no a muri aˈe.

2 Noa ˈtu eaha te ohipa teotaratia te tia ia faatupu, mea faufaa te faaineineraa. Parau mau, te taime matamua outou e apiti ai i roto i te tahi huru ohipa, mea titauhia e ia faaineine hau atu â outou, i te mea e ohipa apî te reira no outou. Teie râ, a haere noa ˈi to outou ite i mua, e nehenehe outou e fanaˈo i te mau mea o ta outou i haapii na mua ˈˈe e te aravihi i roaa mai ia outou. Teie râ, noa ˈtu e ehia rahiraa taime to outou raveraa i te hoê ohipa, mea titau iho â e ia faaineine outou ia outou.

3 Mea hinaarohia te faaineineraa eiaha noa no te feia e horoa ra i te hoê oreroraa parau, no te feia atoa e hinaaro e faaaravihi ia ratou ei tavini no te parau apî maitai. Oia mau, mai te peu e e rave rahi avaˈe aore ra matahiti to outou haereraa i tera e tera fare, e iti mai iho â ïa ta outou taime faaineineraa ia haere outou i roto i te pororaa. Eita e ore e e faarahi te faaineineraa i to outou aravihi. Hoê â huru no te mau haapiiraa bibilia. Te taime matamua outou i te faatereraa i te hoê haapiiraa, ua rave outou e rave rahi taime no te faaineine ia outou. Teie nei râ, noa ˈtu e ua haapii outou i te hoê pene e rave rahi taime, e aratai maitai outou i te haapiiraa mai te peu e e tuatapapa faahou outou ma te haamanaˈo i te taata ta outou e haapii ra. Mea tano atoa te reira mai te peu e e horoa outou i te hoê oreroraa parau. Na te aravihi tei noaa ia outou i roto e rave rahi matahiti e tauturu rahi mai ia outou, mai te peu e ua ite aˈena outou e e paraparau outou na mua mai, eiaha roa ˈtu e haere ma te ore e faaineine.

4 No nia i te Haapiiraa o te taviniraa teotaratia, e tia mau â e ia faaineine te taatoaraa i te mau tumu parau. Te vai ra ta te feia haapii tataitahi i te hoê parau o te porotarama o te haapiiraa e ua ite aˈena oia eaha te mau pene o te Bibilia aore ra o te tahi atu buka te tuatapapahia i tera aore ra tera putuputuraa. Hau atu â outou i te faaineine, hau atoa outou i te huti mai i te mau haamaitairaa. I te taa-ê-raa, ia ore anaˈe outou e farii i te faufaaraa o te faaineineraa, te faaere nei outou ia outou iho i te mau haamaitairaa e rave rahi ta te haapiiraa e horoa mai.

5 Mea titauhia i te taime no te faaineine, mea maitai roa râ te mau faahopearaa. Eita noa te faaineineraa e tauturu ia tatou ia horoa i te mau pahonoraa o te faaitoito ia tupu te mau hiˈopoaraa ma te mau uiraa e te mau pahonoraa, e tauturu atoa râ ia tatou ia taa i te mau manaˈo o Iehova, e ia matau maitai tatou i te ‘reo viivii ore,’ te reo o te parau mau. (Zeph. 3:9) Ia matau outou ia faaineine ia outou na mua ˈˈe ma te taio e ma te haapii i te mau tuhaa o te haapiiraa e te mau melo o to outou utuafare aore ra e te mau hoa. I te mea e e horoa te mau taata atoa o tei tapao i to ratou iˈoa i te mau oreroraa parau poto, teie te tahi mau aˈoraa no nia i te huru maitai no te faaineineraa:

6. Nafea tatou ia faaineine i te hoê taioraa no te Haapiiraa o te taviniraa?

6 Te mau taioraa ma te reo puai. I te tahi mau taime, te vai ra i roto i te porotarama a te Haapiiraa o te taviniraa teotaratia i te mau taioraa ma te reo puai. No te faaineine ia outou, na mua a taio maitai i te tuhaa i horoahia. A haamatau ia outou i te parau maitai i te mau iˈoa o te taata e te mau parau fifi ia faahiti. E i muri iho, a haamataro ia outou ma te reo puai, tae roa i te taime e nehenehe ai outou e taio mai ta outou e paraparau ra, aita e maumauraa, e ma te ore e parau hape atu i te mau reta parau. I te pae hopea, ia haapao outou e ia nehenehe outou e rave i ta outou taioraa i roto i te taime i faataahia.

7-11. Ia faaineine-anaˈe-hia te hoê oreroraa parau i niuhia i nia i te hoê tumu parau, eaha te mau hiˈoraa o te tauturu ia tatou ia maiti i te mau manaˈo e faaohipahia?

7 Te hoê oreroraa parau o te haapoto ra i te hoê tumu parau. No te faaineine taua huru oreroraa parau poto ra, e tia na mua ia taio maite i te tumu parau i horoahia. A reni te mau manaˈo matamua aore ra a tabula i nia i te hoê api parau i te hoê faataaraa poto noa o te mau manaˈo faufaa roa ˈˈe. Ia ite anaˈe ia outou i te mau manaˈo tumu, a maiti ta outou e horoa no te mea eita iho â te taime i faataahia e faatia ia outou ia tuatapapa i te taatoaraa. E nehenehe te mau manaˈo i muri mai e aratai ia outou ia maiti i te mau tuhaa e tuatapapahia: 1) te feia e faaroo maira e te vahi e tupu ai,—mai te peu noa râ e e faatia taua tupuraa ra ia outou ia faataa maitai nafea ia faaohipa i te mau manaˈo faahitihia; 2) ta outou tumu parau e te faaohipa-maitai-raa i te tuhaa.

8 No te feia e faaroo maira, e maiti outou i roto i te tumu parau i te mau tuhaa ta te feia i amui mai e faariro ra ei mea anaanatae roa e te faufaa atoa. Mai te peu e e manaˈo outou e mea fifi roa vetahi mau paratarapha no te feia e faaroo maira, a maiti te tahi atu â. A faahiti atoa te tahi mau irava bibilia o te haamaramarama i ta outou mau haapapuraa. Ma te faatura i te feia e faaroo ra ia outou, eiaha e tuatapapa e rave rahi manaˈo, no te mea mai te peu e mea vitiviti roa ta outou paraparauraa, e iti mai ïa te faufaaraa o ta outou oreroraa parau. Mea au aˈe e ia tuatapapahia ma te hohonu mau i te tahi mau manaˈo.

9 No e rave rahi mau oreroraa parau iti a te feia haere haapiiraa, mea faufaa ia maiti i te hoê vahi tupuraa papu maitai. E nehenehe outou e faahiti i ta outou tuhaa mai te huru e te paraparau nei outou i te hoê taata ta outou i farerei i to outou haereraa i tera e tera uputa, aore ra te pahonoraa i te hoê uiraa i te hoê hoˈi-faahou-raa e farerei, aore ra na roto i te hoê faaiteraa faanaho-ore-hia e te amuiraa. E nehenehe atoa outou e paraparau mai te huru ra e te faataa ra outou i te hoê mea i te hoê o ta outou mau tamarii. E rave rahi mau huru tupuraa te nehenehe e ravehia. Te mea faufaa râ, te maitiraa ïa hoê o tei fatata atu i te ohipa e tupu mau ra. A feruri na mua hou a maiti ai i te hoê tupuraa, e a paraparau atu i te tahi feia poro o tei horoa mai paha te tahi mau aˈoraa maitai roa ˈˈe.

10 Eaha te tumu parau ta outou i maiti e eaha te faaohiparaa ta outou e rave no nia i te tumu parau? A feruri i te reira ia maiti outou i te mau manaˈo i roto i te tumu parau o ta outou e haapoto mai. A tatara i te mau tuhaa o tei ore e tuea e ta outou tumu parau e i te tapao o te oreroraa parau. I te rahiraa o te taime, mea au aˈe ia haamatara i te mau manaˈo i horoahia i roto i te tumu parau maoti i te maimi i roto i te tahi atu buka. Eiaha ïa e faaoti e ua opanihia ia faaô mai i te hoê faaauraa parau maitai aore ra te tahi atu tuhaa o te tauturu i te mau taata faaroo ia taa maitai te faufaaraa o te tumu parau. Mai te peu e e nehenehe, eiaha e haamarirau i te faaite atu e nafea te tumu parau ia tano i te feia i putuputu mai, ia huti mai ratou e rave rahi atu â haamaitairaa.

11 Ia maiti anaˈe outou i ta outou tumu parau e te vahi tupuraa, peneiaˈe eita te tahi tuhaa o te tumu parau e faaohipahia i roto i ta outou oreroraa parau. Aita outou e faahepohia ia faaohipa i te mau paratarapha tataitahi. Ia ohipa outou mai teie te huru: a tamata i te maiti i te hoê tumu parau e te hoê vahi tupuraa o te turai ia outou ia faataa e rave rahi mau manaˈo tia i faahitihia i roto i te tumu parau.

12. Nafea tatou ia faaineine i te hoê oreroraa parau iti e te hoê noa tabula irava bibilia?

12 Te hoê oreroraa parau iti i niuhia i nia i te hoê anairaa irava bibilia. I te tahi taime, e tia paha ia outou ia horoa i te hoê oreroraa parau i niuhia i nia i te hoê tabula o te mau irava i hutihia i roto i te vea iti Tumu parau tauaparauraa bibilia aore ra te buka Haaferuriraa ia au i te mau Papai, mai te peu e te vai ra teie mau buka na roto i to outou reo. I roto i taua tupuraa ra, ta outou opuaraa o te faahitiraa ïa na roto i te arai o taua mau irava ra i te hoê oreroraa parau matauhia, aore ra te hoê oreroraa parau mai te faaohipahia i roto i te taviniraa. Mai te peu e mea rahi roa te irava ia faaauhia i te taime i horoahia, a maiti noa te tahi. A rave noa i ta outou e nehenehe e faataa maitai i roto i te taime i horoahia. I muri iho, a tuatapapa i te irava tataitahi ta outou e hinaaro ra e taio. A faataa e no te aha râ outou e faahiti ai i te reira. A faaineine ia outou e nafea ia faaô mai i te irava tataitahi ma te huti i te ara-maite-raa o te feia e faaroo ra i nia i te tumu o teie faahitiraa. A taio i te mau irava tataitahi ma te tuu i te tapao i nia i te parau faufaa. I te pae hopea, a haafaufaa i te manaˈo matamua ma te faaite e nafea ia faaohipa.

13-15. Eaha te huru raveraa e tauturu ia outou ia faaineine i te hoê oreroraa parau no nia i te hoê tuhaa o tei horoa-noa-hia te tumu parau?

13 Oreroraa parau e ua haapapu-noa-hia te tumu parau. E nehenehe e tupu e e horoahia mai na outou i te Haapiiraa o te taviniraa teotaratia, i te putuputuraa o te taviniraa aore ra i te tahi atu taime i te hoê oreroraa parau o tei faahiti-noa-hia te tumu parau. Aita atoa te mau manaˈo tumu i faahitihia. I roto i taua tupuraa ra, e nehenehe outou e rave mai teie te huru: A feruri e a tapao i te mau manaˈo tumu o te tia, ia au i to outou manaˈo, ia tuatapapahia. Mea faufaa roa teie raveraa, no te mea na ˈna e faaite mai e na te taata orero anei i hamani i te oreroraa parau aore e mau manaˈo tahito noa tei tamahanahanahia. E faaherehere te reira i to outou taime na te mau maimiraa e te tahi mau taioraa faufaa ore, no te mea ua taotia outou i te tabula ohipa o ta outou mau maimiraa. Hau atu, e nehenehe outou e paraparau ohie na roto i ta outou iho mau parau maoti i te pee i te hoê huru eita e tano i to outou iho huru taata. E nehenehe atoa outou e huti mai i te haamaitairaa ia paraparau outou i te feia paari no nia i ta outou tumu parau. E nehenehe ratou e horoa mai i te mau manaˈo maitatai no nia i te huru faataaraa maitai roa ˈˈe.

14 E nehenehe atura ïa outou e haamaitai i ta outou mau manaˈo na roto i te mau maimiraa i roto i te Bibilia e i roto i te tahi mau buka, na roto i te arai o te hoê buka faatuearaa e te mau buka faahororaa o te mau buka a te Taiete. No te huti mai i te tuhaa maitai aˈe o te hoê buka faahororaa, mea au aˈe ia hiˈo na mua te tabula o te mau tumu parau. I muri iho, no te ite i te mau manaˈo papu e faaanaanatae ra ia outou, a hiˈo i te buka faahororaa. E faaherehere outou i te taime mai te peu e e taotia outou i ta outou mau maimiraa. Oia mau, i roto i ta outou taioraa e nehenehe outou e anaanatae i te tahi tuhaa e aita roa ˈtu e tuearaa e te tumu parau ta outou e faaineine ra. No te ore e topa i roto i taua marei ra, a na nia iho oioi noa i te mau api ma te nota noa i te mau tuhaa ta outou e faaohipa. Mea pinepine na roto i te tapaoraa i te mau pereota tumu o te paratarapha tataitahi, o te tauturu ia outou ia taio ma te hohonu te mau paratarapha noa e tano maitai i ta outou tumu parau.

15 I to outou haaputuputuraa i to outou iho mau manaˈo e te mau manaˈo i hutihia i roto i te tahi mau buka, e nehenehe outou i teie nei e maiti te mau tuhaa maitai roa ˈˈe o ta outou e nehenehe e faataa i roto i te taime i horoahia. No te ite eaha vetahi o taua mau manaˈo ra e rave rahi ta outou e maiti, a uiui i teie mau uiraa: E faufaaraa anei to teie mau manaˈo no te faaohipa? Mea anaanatae anei? Te haafaufaa ra anei i ta ˈu tumu parau? E te vai atu â.

16, 17. Eaha te mau aˈoraa i horoahia no nia i te huru maitai aˈe no te rave i te mau nota?

16 Nafea ia rave i te mau nota. I roto i ta outou mau maimiraa no te faaineine i te hoê oreroraa parau, mea faufaa ia pee i te hoê tereraa ohipa no te nota i te mau manaˈo e rave rahi ta outou i ite mai. Ua ite vetahi e mea ohie roa ia faaohipa i te mau api papie paari nainai parauhia bristol aore ra te papie matauhia, ma te tapao i nia i te papie tataitahi i te hoê anaˈe manaˈo tumu tei riro ei mea faufaa no te oreroraa parau.

17 E haapoto noa te mau nota, te mea tano noa no te tapea mai i te manaˈo. Tera te faufaaraa o te mau nota poto, e faaitoito te reira ia outou ia hamani i ta outou iho pereota, maoti hoi i te faahiti faahou na nia iho i te mau parau a vetahi ê. A tapao na râ nohea mai te mau manaˈo i tapaohia, ia nehenehe outou mai te peu e e hinaarohia, e hoˈi i te api e i te paratarapha i itehia ˈi taua manaˈo ra. A papai atoa te mau irava matamua ta outou e faahiti no te haapapu i ta outou mau manaˈo. Te vahi au roa o te mau papie e nehenehe hoi e tuu faahou aore ra e tatara mai i te mau manaˈo i roto i te faaineineraa o te oreroraa parau, aita e faufaa ia papai faahou.

18. No te aha tatou e hinaaro ai e riro ei nunaa i faaineinehia?

18 Te hoê nunaa tei faaineinehia. Mai te peu e ua tuu outou te faaineineraa i te mau tuhaa teotaratia i te hiti, e tia ïa ia outou ia feruri i nia i te faufaaraa o te faaineineraa no te feia e hinaaro ra e fanaˈo i te haamaitairaa a Iehova. Ei hiˈoraa, a haamanaˈo e ua horoahia ia Ioane Bapetizo te ohipa ‘e haamataro no Iehova i te hoê nunaa i faaineinehia.’ (Luka 1:17) O te mau Iseraela teie ‘nunaa i faaineinehia’ o tei vaiiho ia ratou ia tarai-maitai-hia e Iehova ia nehenehe ratou e faatupu i te ohipa ta ˈna e hinaaro ra e horoa na ratou. Hoê â huru no tatou. Mai te peu e te fanaˈo rahi nei tatou i te Haapiiraa o te taviniraa teotaratia e te faaineine maite nei tatou i te mau oreroraa parau iti tataitahi, e vaiiho tatou e na taua porotarama haapiiraa ra e pûpûhia nei e Iehova ia tarai ia tatou. E ineine atoa tatou no te tavini ma te aravihi ei mau tavini a te Atua.

[Uiraa haapiiraa]