Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te ruhiruhiaraa

Te ruhiruhiaraa

Pene 13

Te ruhiruhiaraa

1, 2. a) Eaha te mau fifi e nehenehe e tupu mai ia faarue mai te mau tamarii i te utuafare? b) Eaha te huru o vetahi mau taata i mua i te ruauraa?

 MAI te peu e aita ta tatou e ohipa i te pae tino aore ra i te pae feruriraa, e riro iho â ïa tatou i te haumani. Mai te huru ra ïa e aita e auraa to to tatou oraraa, e e haapeapea tatou. E farerei te mau metua i te tahi taime, i taua fifi nei ia paari ta ratou mau tamarii e ia faarue mai i te utuafare. E rave rahi mau matahiti to ratou haapaoraa i ta ratou hopoia metua e i teie nei, ua oti.

2 Hau atu, i roto i te roaraa o te mau matahiti, e taui tatou i te pae tino. E miomio te iri, e hinahinahia te upoo, e pahure te upoo e e haamata tatou i te ite mai i te mau mauiui ta tatou i ore i ite na mua ˈtu. Oia hoi, e ruau tatou. Eita vetahi mau taata e farii i te hiˈo i te parau mau e te rave nei ratou i te mau tutavaraa tei au i te puai taata nei no te faaite e te vai apî noa râ ratou. Mea au roa ˈtura ïa na ratou i te mau arearearaa aore ra te mau ohipa taaro. E rave hoi taua mau ohipa rohirohi mau ra i to ratou taime, tera râ, te faaoaoa mau maira anei ia ratou? Te faariro ra anei te reira ia ratou ei mau taata faufaa mau, te hoê hoi teie manaˈo e titau-mau-hia ia noaa i te oraraa i te hoê auraa mau?

3. Noa ˈtu â ïa e mea au ia faaanaanatae i te manaˈo, e tia ia tatou ia ape i te aha?

3 Parau mau, mea au hoi ia arearea e, ia tapae i te tahi faito matahiti, e riro paha outou i te ite e e taime to outou no te rave i te tahi mau mea ta outou i ore i nehenehe e rave tei te fare noâ te mau tamarii. Ia riro râ te maimiraa i te mau mea e navenave ai ra ei tapitapiraa matamua na outou, e riro ïa outou i te farerei i te mau fifi ino roa. — Timoteo 2, 3:4, 5; Luka 8:4-8, 14.

TE NEHENEHE O TE ORERAA E FAATURI

4, 5. Eaha te nehenehe e tupu mai ia manaˈo te hoê taata tei paari roa e e tia ia ˈna ia haapapu e e nehenehe â te tahi mau tane aore ra mau vahine e faahinaaro mai ia ˈna?

4 Mai te huru ra ïa e i taua tau o to ratou oraraa ra, e rave rahi mau taata teie e manaˈo nei e e tia ia ratou ia faaite e e nehenehe â ta ratou e rave e ia au mai te mau vahine aore ra te mau tane ia ratou. E haamata hoi ratou i te faahinaaro i roto i te tahi oroa arearearaa aore ra i te tahi atu mau taime. E atuatu te mau tane iho â râ i te mau auraa e te mau vahine apî aˈe ia ratou, e i teie nei, ia au i te “morare apî”, e rave rahi atoa mau vahine teie e rave nei e ia noaa ta ratou tane apî. E moemoeâ ˈtura ïa te mau tane e te mau vahine, tei oti paha i te faaipoipohia a hia ˈtura roaraa matahiti i teie nei, i te hoê “oraraa apî” e te tahi atu taata. E haamata ratou i te faatitiaifaro i to ratou manaˈo na roto i te faaiteraa i te mau hapa o to ratou hoa faaipoipo, e ma te ore roa ˈtu hoi e faaite atu i to ratou mau hapa, te faaturiraa iho â râ ratou, i to ratou hoa e tae noa ˈtu i te mau faaueraa tumu parau-tia.

5 Eita e ore ratou i te ite i teie mau parau a Iesu: “O te haapae noa i ta ˈna vahine, e ere i to te [poreneia] [te taatiraa i te pae tino ino roa], a faaipoipo ai i te tahi, ua faaturi ïa.” Te haapapu maira Iesu i ǒ nei e eita e tia ia faataa no “te mau hapa rii atoa”, area ratou ra, ua ineine ïa ratou i te horoa mai i te mau huru tumu atoa e faataahia e te ture no te faataa (Mataio 19:3-9). I muri iho, e maiti ratou i te hoê hoa apî, te hoê paha hoa ta ratou i taoto aˈena hou aˈe ratou e rave ai i te mau faanahoraa no te faataa. A ite noa ˈi ratou e te faautua ra te Parau a te Atua i te hoê haerea mai te reira te huru, e tamǎrû ïa ratou i to ratou manaˈo i te na ôraa e, i roto i to ˈna aroha faito ore, e “taa mai” te Atua e no te aha.

6. Eaha te manaˈo o Iehova i te feia e ore roa ˈtu e haapao i te faaauraa no nia i te faaipoiporaa?

6 Ia ore tatou ia riro roa i taua mau huru feruriraa viivii ra, e tia mau â ia tatou ia feruri i te mea ta Iehova i parau atu i te mau ati Iseraela na roto i te arai o ta ˈna peropheta ia Malaki: “Teie hoi ta outou mea ino e rave nei, i te haamoeraa i te fata a Iehova i te roimata, i te otoraa, e te pii-noa-raa, e aore noa ˈtura oia i haapao faahou i taua tusia ra, e aore i farii atu ma te manaˈo maitai i to outou rima. Te parau nei râ outou e, I te aha nei hoi? no te mea, o Iehova te ite ia oe e te vahine a to apîraa na, i tei haavarehia e oe ra. (...) E tena na, e haapao i to outou varua, e eiaha te hoê e haavare noa ˈtu i te vahine a tana apîraa ra. Te riri nei hoi au i te taata i faataa ê i tana vahine, te parau maira Iehova, te Atua o Iseraela.” (Malaki 2:13-16). Oia mau, e faautua te Atua i te feia e taiva i to ratou hoa faaipoipo e o te ore hoi e haapao i te faaauraa i ravehia no te faaipoiporaa. Te taata e na reira, te faaino ra ïa oia i to ˈna mau auraa e te Tumu iho o te ora.

7. No te aha te oreraa e faatura i te faaipoiporaa e ore ai e faaoaoa?

7 E ite anei ïa tatou i te hoê oraraa faahiahia aˈe ia na reira tatou? Eita roa ˈtu ïa. Tei nia te hoê faaipoiporaa apî mai te reira te huru i te hoê niu aueue mau. Ua faaite taua mau tane aore ra taua mau vahine ra e eita ratou e nehenehe e tiaturihia, noa ˈtu e no te atuatu i te mau auraa faufaa roa ˈˈe. Parau mau, e ite paha ïa ratou i roto i to ratou hoa apî i te mau pae maitai ta ratou i ore i ite i roto i to ratou hoa tahito, teie râ, ua imi noa ratou i to ratou iho oaoa ma te ore roa ˈtu e haapeapea noa ˈˈe no te mau mauiui aore ra te peapea ta ratou i faatupu. Eita te hoê haerea mai teie te huru e turu i te oaoaraa i roto i te faaipoiporaa.

8. Eaha te mea faufaa roa ˈˈe i te nehenehe i te pae tino i roto i te faaipoiporaa?

8 E taoˈa nehenehe mau ia ore te hoê hoa e taiva inaha, e hau ê hoi oia i te nehenehe i te pae tino. E papu maitai e e ore te nehenehe i te pae tino i roto i te roaraa o te tau, area te nehenehe o te haapao maitai ra, e rahi ïa oia a mairi noa ˈi te mau matahiti. Te raveraa e ia oaoa te tahi atu taata e te ineineraa i te tuu i to ˈna mau maitai na mua ˈˈe i to tatou, tera mau te faatupu i te hoê oaoaraa e vai maoro, inaha, mea maitai aˈe “i te horoa i te rave mai”. (Ohipa 20:35.) Mai te peu e aita na hoa faaipoipo i faaea i te faaite i te tahi e te tahi i to raua manaˈo a hia ˈtura matahiti i te maororaa e i te tiaturi i te tahi e te tahi, mai te peu e ua ite raua ma te here, i te mau taime ino mai te mau taime maitai, e papu maitai e mea tahoê maitai raua, e ua riro mau â to raua na oraraa e piti ei hoê. I roto i te mau mea e rave rahi, hoê â manaˈo to raua i te pae feruriraa, i te pae no te here e i te pae varua. Ua monohia te here morohi noa tei tapea paha ia raua ia ite i to raua mau vahi ino hou aˈe raua e faaipoipo ai i te hoê taatiraa haavare ore e nehenehe ai te taata tataitahi e ite i roto i te mau hapa o te tahi i te ravea no te tauturu atu ia ˈna. E tupu atura ïa i rotopu ia raua i te hoê tiaturiraa e te hau, inaha, ua ite raua e e faaea noa te tahi i pihai iho i te tahi, noa ˈtu eaha te mau fifi e tupu mai. I to raua manaˈoraa, mea tano mau iho â ia ore te tahi e taiva i te tahi. Te na ô ra te Mika 6:8 e: “Ua faaite mai oia ia oe, e te taata na, i te mea maitai; e eaha ta Iehova hinaaro ia oe ra maori râ o te rave i te parau-tia, e ia hinaaro hoi i te aroha, e te haere ma te haehaa i te aro o to Atua?”

TE MAU TAMARII PAARI — E MAU AURAA APÎ

9-11. a) Te hinaaro o te Atua, ia vai noa mai ïa anei te mau auraa i rotopu i te mau metua e te mau tamarii i roto i to ratou oraraa taatoa? b) Nafea te reira e ohipa ˈtu i nia i te mau aˈoraa ta te mau metua e nehenehe e horoa ˈtu na ta ratou mau tamarii tei paari? c) Ia oti ta ratou mau tamarii i te faaipoipohia, e tia i te mau metua ia faatura i tei hea mana?

9 Mai te peu e ua faanaho te Poiete e ia faaea amui te tane e ta ˈna vahine i roto i te taatoaraa o to raua oraraa, e ere ïa te reira ta ˈna i faanaho no te mau metua e te mau tamarii. Parau mau, a paari noa ˈi ratou, e hinaaro ta outou mau tamarii ia outou i te mau mahana atoa. E tia hoi ia outou ia horoa ˈtu i te mau mea e au ia ratou i te pae tino e oia atoa, ia aratai ia ratou i roto i te oraraa. Ia ore ratou e auraro mai, i te tahi taime, ua onoono outou ia rave mau iho â ratou i te tahi mau mea ei maitai no ratou. I teie nei râ, ua faatupu ta outou mau tamarii i to ratou iho utuafare fetii, e ere atura ïa hoê â mau auraa to outou e o ratou mai mutaa ihora (Genese 2:24). E ere ïa te auraa e e ere atura to outou hoê â manaˈo no ratou, teie râ, te mau hopoia ta outou i amo na i mutaa ihora, na ratou atura ïa e amo i teie nei. Mai te peu e e hinaaro outou e rave i te tahi mea no ratou, e tia ïa ia outou i teie nei ia taui i ta outou huru raveraa.

10 E nehenehe â ta outou mau tamarii e hinaaro i ta outou aratairaa. Inaha, e faaite hoi ratou e ua noaa ia ratou te paari mai te peu e e tâuˈa ratou i te mau manaˈo feruri-maitai-hia o te feia tei aravihi aˈe i roto i te oraraa (Maseli 12:15; 23:22). Teie râ, ia horoa ˈtu outou i te hoê aˈoraa i te hoê o ta outou mau tamarii tei paari e tei ora hoi i to ˈna oraraa, a faaite atu e ua papu maitai ia outou e na ˈna e rave i te opuaraa hopea.

11 Mea faufaa roa ia na reira outou mai te peu e ua oti ta outou mau tamarii i te faaipoipohia. I roto i te tahi mau fenua, e titau na te peu matauhia mai te tau mai â e, ia auraro te vahine faaipoipo i te mana o to ˈna metua hoovai vahine. Inaha hoi, e tuhaa rahi roa ta te fetii hoovai i roto i te mau ohipa o te utuafare. Teie râ, e turu mau anei teie huru tupuraa i te oaoaraa? Teie ta te Poiete o te utuafare fetii i ite eaha te mea e au maitai ia ˈna, i parau: “E faarue (...) te taata i tana metua tane e tana metua vahine, a ati atu ai i ta ˈna vahine.” (Genese 2:24). Tei te tane atura ïa, eiaha râ i to ˈna metua aore ra i te metua o ta ˈna vahine, te raveraa i te mau opuaraa. Te parau ra te Parau a te Atua e: “O te tane hoi to te vahine ra upoo, mai te Mesia atoa ra ei upoo ïa no te ekalesia” (Ephesia 5:23). E rahi roa ˈtu â outou i te oaoa ia tauturu atu outou i ta outou mau tamarii paari e i muri aˈe i ta outou mau mootua mai te peu e e faatura outou i taua faanahoraa ra.

IA OAOA NA OUTOU I TE TAUTURU IA VETAHI Ê

12. a) Ia faarue mai te mau tamarii i te fare, nafea te mau metua e nehenehe ai e faahohonu i to ratou here te tahi e te tahi? b) Eaha ˈtu â ta ratou e nehenehe e rave no te horoa i te tahi auraa no to ratou oraraa?

12 Te hinaaro nei te taatoaraa o te mau taata e ora i te hoê oraraa e faufaahia ˈi ratou e te hoê oraraa te vai ra to ˈna auraa mau. Mea faufaa roa ia haamâha i taua hinaaro nei mai te peu e e hinaaro tatou e oaoa. Taa ê atu i ta outou mau tamarii, e nehenehe ta outou e tauturu e rave rahi atu â mau taata, to outou paha hoa. A paari noa ˈi ta outou mau tamarii, e horoa na outou no ratou i te rahiraa o to outou taime. Teie nei râ, e nehenehe ta outou e rave hau atu â na to outou hoa faaipoipo e e haafatata roa ˈtu â to outou mau auraa e o ˈna. Teie râ, no te aha hoi e taotia ˈi i taua mau ohipa i te pae no te hamani maitai ra i to outou noa utuafare fetii? E nehenehe hoi ta outou e ‘faarahi’ ia outou na roto i te tautururaa ˈtu i te mau hoa tapiri tei pohehia i te maˈi, te horoaraa ˈtu i to outou taime no te feia paari e faaea ra ratou anaˈe, e na roto i te tautururaa i te paeau materia ia au i tei maraa ia outou, i te feia e hinaaro mau ra no te tahi mau tumu manaˈo-ore-hia e ratou (Korinetia 2, 6:11, 12). Te faahiti maira te Bibilia i te parau no Doreka mai te hoê vahine here-roa-hia no te mea “e rahi [ta ˈna] ohipa maitai i rave, e te horoa hoi i te taoˈa” no te mau vahine ivi ra (Ohipa 9:36, 39). Te haapopou nei te mau Papai i te feia atoa e hamani maitai nei i te mau taata i roto i te ati ra (Maseli 14:21). Te haapii mai nei hoi e “te hamani maitai i te otare e te mau vahine ivi i to ratou ra ati”, e tuhaa faufaa roa ïa no te haamoriraa e fariihia mai e te Atua (Iakobo 1:27). Oia atoa, te faaitoito maira te Bibilia ia tatou paatoa i te na ôraa mai e: “Area te hamani maitai, e te horoa, eiaha roa ïa e haamairihia: te mauruuru roa ra hoi te Atua i te reira tusia.” — Hebera 13:16.

13. E nehenehe mau â tatou e oaoa i te tauturu i te tahi pae ia aha tatou?

13 Te auraa ra, e oaoa mau ai tatou, e tia ïa ia tatou ia rave i te mau ohipa tauturu-noa-raa i te mau taata e hinaaro mau ra? Eita, mai te peu e e ere to outou mau manaˈo i te mau manaˈo i te pae varua e mai te peu e eita outou e hinaaro ra e pee i te Atua ma te rave i te mau ohipa here mau, e riro ïa outou i te inoino (Korinetia 1, 13:3; Ephesia 5:1, 2). No te aha hoi? No te mea e nehenehe outou e inoino roa ia ite outou e aita te rahiraa e anaanatae maira i to outou hamani maitai aore ra te tamata ra ratou i te huti i te tahi faufaa ma te tia ore hoi i to outou hamani maitai.

14, 15. Na te aha e faaoaoa mau i te oraraa?

14 I te tahi aˈe pae, ia ite oia e te farii maira to ˈna Poiete i ta ˈna mau ohipa e rave ra, te reira te oaoaraa rahi roa ˈˈe o te taata e horoa mau ra i to ˈna oraraa no te tavini i te Atua. Hau atu, aita te tauturu ta ˈna e nehenehe e pûpû atu na to ˈna mau taata-tupu i taotiahia i ta ˈna mau taoˈa materia. Te vai ra hoi ia ˈna ra “te evanelia hanahana o te Atua [oaoa]”, o Iehova, ta ˈna hoi e oaoa roa ra i te faaite atu ia ratou (Timoteo 1, 1:11). Maoti te Bibilia, ua ite oia nafea râ ia faatitiaifaro i te mau fifi ta ˈna e farerei ra e ua noaa ia ˈna i te tiaturiraa faahiahia mau ta te Atua e horoa mai na tatou. Mea oaoa mau â ia faaite i taua parau apî maitai nei i te tahi atu mau taata e ia faaite atoa ˈtu ia ratou i muri iho o vai mau na te Tumu no taua oaoaraa ra, te Atua ra o Iehova! Ua parau te papai o te Salamo ra 147:1 ma te tano mau e: “E haamaitai ia Iehova; e mea maitai te himene ei haamaitai i to tatou Atua, e mea popou ïa; e au hoi te haamaitai ra.”

15 E ite mau â tatou i te hoê auraa i roto i to tatou oraraa ia papu ia tatou te hinaaro o te Atua no nia i te oraraa e ia faahanahana tatou ia Iehova (Apokalupo 4:11). E oaoa rahi roa outou mai te peu e, ia au i ta outou e nehenehe e rave, e apiti rahi atu outou i roto i te ohipa ra oia hoi, te faaiteraa ia vetahi ê i te mau parau mau bibilia. Ua paari ta outou mau tamarii, e e nehenehe ta outou e huti mai i te oaoaraa na roto i te tautururaa i te mau “tamarii i te pae varua” ia haere i mua. A ite noa ˈi outou ia ratou i te paariraa no te riro mai ei mau kerisetiano paari, hoê â ïa to outou manaˈo e to te aposetolo Paulo tei papai i te tahi pae o te feia ta ˈna i na reira i te tauturu i te na ôraa ˈtu ia ratou e: “Eaha hoi to matou tiaturiraa, e te oaoaraa, e te riro ei korona oaoa no matou? E ere anei o outou (...)? Oiâ ïa, o outou to matou hinuhinu, e to matou oaoaraa.” — Tesalonia 1, 2:19, 20.

IA FAAAU ATU NA OUTOU IA OUTOU I TE MAU HURU TUPURAA

16, 17. a) Eaha te tia ia tatou ia ape mai te peu e farerei tatou i te tahi mau fifi? b) Ia pohe ta ˈna vahine, eaha te nehenehe e tauturu i te hoê taata ia ore oia e manaˈo e o ˈna anaˈe atura i teie nei no te faaruru i to ˈna mau fifi apî?

16 Parau mau, i roto i te roaraa o te tau, e ite te rahiraa o te taata e eita ta ratou e nehenehe e rave faahou i te mau mea mai ta ratou i rave na i mutaa ihora. E tia ˈtura ïa ia tatou ia faaau maitai i te manaˈo e ia ineine maitai i te faaau atu ia tatou i te mau huru tupuraa. E tia i te feia e fifi to ratou i te pae tino ia haapao maitai i te reira. Teie râ, mea tano ia tapea i te aifaitoraa, ia ore roa ˈtu tatou ia riro roa i taua mau tumu parau ra e inaha, moe-roa-hia aˈera ia tatou i te fanaˈo i te mea ta te mau mahana atoa e pûpû mai nei na tatou. Eita ta tatou e nehenehe e ape i taua huru fifi ra. Parau mau, e ere roa ˈtu i te mea maitai ia ore tatou e tamata i te faatitiaifaro i te reira, mai te peu e te vai ra ta tatou ravea. Teie râ, ia haapeapea e ia tatarahapa tatou no te mea ua tupu mai te reira te huru, eita roa ˈtu ïa e taui noa ˈˈe i te tahi mea. Maoti hoi i te tatarahapa i te mea hoi e eita ta outou e nehenehe faahou e rave mai mutaa ihora, ia fanaˈo na outou i te mea e pûpûhia mai nei i teie nei.

17 E tano atoa teie aˈoraa mai te peu e e pohe ta outou vahine e ua ruau outou. Mai te peu e e oraraa oaoa ta outou i ite i roto i to outou faaipoiporaa, e papu maitai e e poihere maitai outou i taua mau manaˈo faufaa mau ra. Teie râ, te tamau noa nei â te oraraa e e tia hoi ia outou ia faaau atu ia outou i te reira. E tia ia outou ia faatitiaifaro i te mau fifi apî, ia faaite râ outou i roto i to outou oraraa e te tiaturi ra outou i te Atua, e ere atura ïa outou anaˈe i teie nei. — Salamo 37:25; Maseli 3:5, 6.

18-20. Na te aha e nehenehe e horoa mai i te hoê auraa i te oraraa, noa ˈtu i roto i te tau o te ruauraa?

18 E nehenehe te oraraa, noa ˈtu te mau fifi e farereihia e outou, e hopoi mai i te mau oaoaraa e rave rahi: te mau hoa maitai, te neheneheraa e tauturu i te tahi pae, te oaoaraa hoi ia amu i te hoê maa maitai, te hoê taperaa mahana nehenehe mau, te taˈi o te mau manu. E hau atu â, e noa ˈtu â ïa e e ere te mau huru tupuraa i teie nei i te mea au, te haapapu maira te Atua ia tatou e e faaore roa oia i te ino e e faatiamâ mai oia i te huitaata nei i te mau peapea, te mau tapitapiraa, i te maˈi e tae noa ˈtu i te pohe. — Apokalupo 21:4.

19 Papu maitai e te taata e rave i te hoê huru haerea nounou taoˈa i roto i to ˈna oraraa taatoa e riro ïa oia i te ite i to ˈna mau matahiti hopea ei mau matahiti auraa ore. Mai teie te huru to te taata i papai i te Koheleta faataaraa mai i te faahopearaa o taua huru oraraa nei: “E mea faufaa ore te mau mea atoa nei.” (Koheleta 12:8). Area te Bibilia ra, te parau maira ïa oia no nia i te mau taata faaroo mai ia Aberahama e o Isaaka e ua hope to ratou oraraa ‘ua ruhiruhia roa te taata, ua rahi roa to ˈna matahiti’. (Genese 25:8; 35:29.) No hea mai hoi taua taa-ê-raa ra? No te mea ïa ua tiaturi taua mau taata ra i te Atua. Ua papu ia ratou e, i te tau i haapaohia e a ˈna ra, e ora faahou mai te feia pohe e te tiai ra ratou i te mahana te Atua iho e haamau ai i te hoê faatereraa parau-tia no te huitaata atoa nei. — Hebera 11:10, 19.

20 Mai te peu e, noa ˈtu eaha te huru tupuraa ta outou e farerei ra i teie nei, eita outou e faatia i te mau fifi ia huna i te mau mea nehenehe atoa e haaati ra ia outou e te oraraa faahiahia mau no a muri aˈe ta te Atua e faaau maira i ta ˈna mau tavini, e ite atoa outou i te hoê auraa i roto i to outou oraraa e e tamau â te mau mahana atoa i te hopoi mai na outou i te mau oaoaraa noa ˈtu te tau o to outou paariraa.

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 176]

E faaetaeta â te mau matahiti e mairi i te autahoêraa i rotopu i te hoê tane e te hoê vahine.