Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te auraa o to outou bapetizoraa

Te auraa o to outou bapetizoraa

Pene 12

Te auraa o to outou bapetizoraa

1, 2. a) No te aha e tia ia tatou tataitahi ia anaanatae i te parau no nia i te bapetizoraa pape? b) Ma te haapoto noa mai i te parau, nafea ïa outou e pahono mai i te mau uiraa i uihia i roto i te paratarapha 2?

 I TE MATAHITI 29, ua bapetizohia aˈera Iesu ma te taumi-roa-hia oia i roto i te pape no Ioridana. Ua faaite maira Iehova, e hiˈo noa maira hoi i te ohipa e tupu ra, i to ˈna mauruuru (Mat. 3:16, 17). E toru matahiti e te afa i muri iho, i muri aˈe i to ˈna faatia-faahou-raahia mai, ua horoa atura Iesu i te mau faaueraa i muri nei i ta ˈna mau pǐpǐ: “O te mana atoa i te raˈi e te ao atoa nei ua pûpûhia mai tei ia ˈu anaˈe. E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou.” (Mat. 28:18, 19). Ua oti anei outou i te bapetizohia, ia au maite i teie faaueraa a Iesu? Mai te peu e aita ra, te faaineine ra anei outou ia outou no taua ohipa ra?

2 Noa ˈtu eaha te huru, mea faufaa roa ia papu maitai ia outou eaha mau na te bapetizoraa. Teie te tahi mau uiraa te tia mau ia tuatapapahia: hoê â anei auraa to te bapetizoraa o te mau kerisetiano i teie mahana e to Iesu? Te mau mea atoa ta te Bibilia e parau ra no nia i te bapetizoraa, e tano anei no outou? Eaha te tia ia tatou ia rave e nehenehe atu ai tatou e ora ia au maite i te bapetizoraa i te pape kerisetiano?

Te mau bapetizoraa i ravehia e Ioane

3. Ua haapaohia te bapetizoraa a Ioane no vai?

3 Fatata e ono avae na mua ˈˈe Iesu i bapetizohia ˈi, ua haere aˈera o Ioane Bapetizo e poro haere na roto i te medebara no Iudea. Teie hoi ta ˈna poroi: “E tatarahapa outou; te fatata mai nei hoi te basileia o te ao.” (Mat. 3:1, 2). Ia ratou i faaroo i taua mau parau nei, ua haere maira te mau taata no te fenua atoa e faaite tahaa i ta ratou mau hara e ia bapetizohia ratou e Ioane i roto i te pape i Ioridana. E te bapetizoraa ta ˈna i bapetizo atu ia ratou, ua haapaohia ïa no te mau ati Iuda anaˈe ra. — Ohipa 13:23, 24; Luka 1:13-16.

4. a) No te aha e tia ˈi i te mau ati Iuda ia tatarahapa oioi? b) Eaha te tia ia ratou ia rave ia ore ratou ia ‘bapetizohia i te bapetizoraa auahi’?

4 E tia mau â hoi i taua mau taata ra ia tatarahapa eiaha e haamarirau. Oia mau, i te matahiti 1513 hou to tatou nei tau, i te mouˈa ra i Sinai, ua faaau to ratou mau tupuna i te hoê faufaa no te taatoaraa o te nunaa iho e o Iehova. Teie râ, aita te mau ati Iuda i haapao noa ˈˈe i te mau hopoia ta taua faufaa i titau ra, e inaha, ua faautua noa ˈˈera ïa taua faufaa ra ia ratou ei feia hara. Tei roto atura hoi ratou i te hoê huru tupuraa fifi mau. Te fatata maira “te mahana rahi mǎtaˈu o Iehova” ta Malaki i tohu mai. I te matahiti 70, ua tae maira taua mahana ra i nia i Ierusalema, e inaha, ua haamou-oioi-roa-hia aˈera oia. Ua tonohia maira o Ioane Bapetizo, o tei nehenehe hoi e faaau i te itoito no te haamoriraa mau i te itoito o Elia, na mua ˈˈe i taua haamouraa ra “ei faaineine i te hoê pae taata ia au no te Fatu”. E tia ˈtura ïa i te mau melo no taua nunaa ra ia tatarahapa i ta ratou mau hara i rave i te Ture e ia faaineine i to ratou mafatu e to ratou feruriraa no te farii i te Tamaiti a te Atua, ta Iehova i tono mai. (Malaki 4:4-6; Luka 1:17; Ohipa 19:4). Mai ta Ioane i faataa mai, e bapetizo taua Tamaiti ra i te varua moˈa (bapetizoraa i bapetizohia ˈtu i nia i te mau pǐpǐ haapao maitai i te mahana Penetekose o te matahiti 33 ra) e i te auahi (oia hoi i te haamouraa tei mairi mai i nia i te mau ati Iuda tei ore i tatarahapa i te matahiti 70 ra) (Luka 3:16). Mai te peu eita ratou e hinaaro ia roohia ratou i taua ‘bapetizoraa auahi’, e tia ïa i te mau ati Iuda o te senekele matamua ia bapetizo ia ratou i roto i te pape ei haapapuraa e ua tatarahapa ratou e ia riro ei mau pǐpǐ na Iesu Mesia i te taime ratou e nehenehe ai e na reira.

5. a) No te aha o Ioane i haamarirau ai i te bapetizo ia Iesu? b) Te faataipe ra te bapetizoraa o Iesu i roto i te pape i te aha? c) Eaha to Iesu manaˈo i te parau no te faatupuraa i te hinaaro o to ˈna Metua i nia ia ˈna?

5 O Iesu atoa iho hoi to roto i te feia i haere mai ia Ioane ra no te bapetizo ia ratou. No te aha ra hoi? Ua ite maitai Ioane e e aita roa ˈtu ta Iesu e hara. No reira, patoi atura oia i te na ôraa ˈtu e: “O vau hoi ta oe e bapetizo e tia ˈi, e te haere mai na oe ia ˈu nei!” Teie râ, e auraa taa ê to te bapetizoraa o Iesu. No reira o ˈna i pahono atu ai e: “A tuu noa mai na; e na reira hoi tatou i te faatia i te mau parau-tia atoa e au ai.” (Mat. 3:13-15). Eita te bapetizoraa o te Tamaiti a te Atua e nehenehe e riro ei taipe no to ˈna tatarahapa. Aita atoa hoi i faufaa no Iesu ia pûpû ia ˈna no Iehova, inaha, no roto mai hoi oia iho i te hoê nunaa tei pûpû aˈena ia ˈna no Iehova. A bapetizohia ˈi oia i te toru ahururaa o to ˈna matahiti, i te hoê matahiti i reira te mau ati Iuda e faarirohia ˈi ei mau taata paari, ua faaite aˈera Iesu e te tia ˈtura ïa oia i mua i to ˈna Metua i te raˈi ra no te faatupu i to ˈna hinaaro taa ê i nia ia ˈna. Oia, e opuaraa taa ê mau ta te Atua no te ‘taata ra o Iesu Mesia’. Te hinaaro ra oia e ite ia ˈna ia faatupu i te hoê ohipa e tuati i te Basileia e ia faatusia i to ˈna ora taata tia ei hoo, e a haamau atoa ˈtu ai i te niu o te faufaa apî (Luka 8:1; 17:20, 21; Heb. 10:5-10; Mat. 20:28; 26:28; Tim. 1, 2:5, 6). Ua haafaufaa mau â Iesu i te auraa o to ˈna bapetizoraa i roto i te pape. Aita roa ˈtu oia i faatia i te hoê noa ˈˈe mea ia haafifi i ta ˈna ohipa. E tae roa ˈtu i te hopea o ta ˈna oraraa i nia i te fenua nei, ua tamau noa oia i te faatupu i te hinaaro o te Atua. — Ioane 4:34.

Te bapetizoraa i roto i te pohe

6. Eaha ˈtu â te tahi atu bapetizoraa i roohia i nia ia Iesu, e e hia maororaa taua bapetizoraa ra?

6 Ia au maite i te auraa o to ˈna bapetizoraa i roto i te pape, ua roo-atoa-hia o Iesu i te tahi atu bapetizoraa. Ua ite hoi oia e e aratai tia te ohipa i faauehia mai ia ˈna, ia pûpû oia i to ˈna ora taata ei tusia, e e faatia faahou mai râ oia ei tino varua i te toru o te mahana. E, ua faataa mai oia i taua ohipa ra mai te hoê bapetizoraa. Ua haamata taua “bapetizoraa” ra i te matahiti 29 ra, aita râ i hope na mua ˈˈe i to ˈna poheraa e to ˈna tia-faahou-raa. No reira, fatata e toru matahiti i muri aˈe i to ˈna bapetizoraa i roto i te pape, oia i nehenehe ai e parau ma te tano mau e: “E bapetizoraa râ to ˈu e vai nei e aita to ˈu mauiui ia oti.” — Luka 12:50.

7. a) O vai atu â tei bapetizohia i roto i te pohe? b) Na vai e rave i taua bapetizoraa ra?

7 E tia atoa hoi i te feia e faatere atu i pihai iho i te Mesia i roto i to ˈna Basileia i te raˈi ra, ia bapetizohia i roto i te pohe (Mar. 10:37-40; Kol. 2:12). Oia mau, ia pohe ratou, e faarue roa ratou i to ratou ora taata mai ia Iesu. E, i te taime ratou e faatia-faahou-hia mai ai, ratou e apiti atu ai ia ˈna no te faatere i pihai iho ia ˈna i roto i te raˈi. Eita ta te hoê noa ˈˈe taata e nehenehe e rave i teie bapetizoraa, o te Atua anaˈe ra na roto i te arai o ta ˈna Tamaiti i te raˈi ra.

8. E “bapetizo[-atoa-]hia” te feia e faatere atu i pihai iho i te Mesia “i roto i te Mesia ra ia Iesu” i roto i tei hea auraa?

8 Te feia i bapetizohia i roto i te pohe o Iesu, ua “bapetizo[-atoa-]hia” ïa ratou ia au i te mau Papai “i roto i te Mesia ra ia Iesu”. Maoti te varua moˈa, no ǒ mai i te Mesia ra, ua tahoêhia ratou ia ˈna, to ratou upoo, ei mau melo no to ˈna “tino”, oia hoi ta ˈna ekalesia i faatavaihia e te varua moˈa. I te mea hoi e e faaitoito taua varua ra ia ratou ia faatupu i te huru taata teitei o te Mesia, e nehenehe ïa e parau e “hoê â hoi [ratou] i roto i te Mesia ra ia Iesu”. — Roma 6:3-5; Kor. 1, 12:13; Gal. 3:27, 28; Ohi. 2:32, 33.

Te bapetizoraa o te mau pǐpǐ kerisetiano i roto i te pape

9. a) Afea râ te bapetizoraa ia au i tei faataahia i roto i te Mataio 28:19, i te haamataraa i te ravehia? b) Ma te tauturuhia e te tahi mau uiraa e te mau faahororaa bibilia e vai ra i roto i te paratarapha, a tuatapapa i te mau tiaturiraa e tia i te kerisetiano ia farii no te faaô atu ia ˈna i nia i te mau parau a Iesu.

9 Ua bapetizo-na-mua-hia te mau pǐpǐ matamua a Iesu e Ioane i roto i te pape. E, inaha, ua pûpûhia ˈtura hoi ratou i mua ia Iesu ei mau melo no ta ˈna vahine i te pae varua (Ioane 3:25-30). I raro aˈe i te aratairaa a Iesu, ua rave atoa ratou i te hoê bapetizoraa e hoê â hoi auraa to taua bapetizoraa ra e ta Ioane i rave (Ioane 4:1-3). Teie râ, i te mahana o te Penetekose noa no te matahiti 33 to ratou haamata-mau-raa i te rave faahope roa i ta ratou ohipa, oia hoi te bapetizoraa “i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te [v]arua [moˈa]”. (Mat. 28:19.) Eita e ore outou i te ite e e ere roa ˈtu i te mea faufaa ore ia tuatapapa faahou i te auraa o taua parau ra ia au i te mau irava bibilia e apee ra i te mau uiraa i muri nei:

 Ia bapetizohia te hoê taata “i roto i te iˈoa o te Metua”, eaha ïa te tia i taua taata ra ia farii no nia i te Metua (Arii 2, 19:15; Sal. 3:8; 73:28; Isa. 6:3; Roma 15:6; Heb. 12:9; Iak. 1:17)?

 Eaha te tia i te taata i bapetizo ia ˈna i te iˈoa “o te Tamaiti” ia farii? (Mat. 16:16, 24; Phil. 2:9-11; Heb. 5:9, 10.)

 E tia i te taata e bapetizo ia ˈna i te iˈoa o “te [v]arua [moˈa]” ia tiaturi i te aha (Luka 11:13; Ioane 14:16, 17; Ohi. 1:8; 10:38; Gal. 5:22, 23; Pet. 2, 1:21)?

10. a) I teie mahana, eaha te auraa te parau no te bapetizoraa pape kerisetiano? b) E taa ê te bapetizoraa o Iesu i roto i tei hea tuhaa? c) Ia bapetizohia te hoê taata e faaî ra i te mau huru e titauhia e te Bibilia, e riro mai ïa oia ei aha?

10 Te feia matamua i bapetizohia ia au i taua mau faaueraa a Iesu ra, e mau ati Iuda anaˈe ïa (aore ra e mau taata tei farii i te haapaoraa ati iuda). I te mea hoi e ua oti aˈena to ratou nunaa i te pûpû ia ratou no te Atua, ua hiˈo taa ê maira te Atua ia ratou e tae roa ˈtu i te matahiti 36. Ia tae râ i te taime to Samaria, e i muri iho to te mau taata o te mau nunaa (aore ra Etene) neheneheraa e riro mai ei mau kerisetiano, e tia ïa ia ratou, hou aˈe ratou e bapetizohia ˈi, ia pûpû taatoa ia ratou no Iehova no te tavini ia ˈna ma to ratou tiaraa pǐpǐ na ta ˈna Tamaiti. Tera noa te auraa o te bapetizoraa pape kerisetiano, no te mau ati Iuda e no te mau taata e ere te ati Iuda. E titauhia “hoê bapetizo” i te taatoaraa o te feia e riro mai ei mau kerisetiano mau. E faariro hoi te reira ia ratou ei mau ite kerisetiano na Iehova, ei mau tavini nominohia na te Atua. — Eph. 4:5; Kor. 2, 6:3, 4.

11. a) E tano te bapetizoraa kerisetiano i te aha, e i roto i tei hea auraa? b) Ua ora mai ïa te kerisetiano i te aha?

11 Mea faufaa roa teie bapetizoraa i mua i te aro o te Atua. I muri aˈe i to ˈna faahitiraa mai i te parau no te hamaniraahia te araka tei faaora ia Noa e to ˈna utuafare fetii mai roto mai i te diluvi, ua huti aˈera te aposetolo Petero i te manaˈo o to ˈna mau taata taio i nia i taua tumu parau ra. Teie hoi ta ˈna i papai: “E o tei au i te reira ra, o te bapetizo ïa, e ora ˈi tatou atoa i teie nei, (eiaha i te haapaeraa ˈtu i te viivii o te tino nei, i te parau râ i te aau hapa ore i te Atua,) i te tia-faahou-raa o Iesu Mesia ra.” (Pet. 1, 3:21). Ua riro mau â te araka ei tapao ite-mata-hia e haapapu mai e ua pûpû o Noa ia ˈna no te Atua no te faatupu i to ˈna hinaaro e ua rave hoi oia i muri iho ma te ore e taiva i te ohipa ta te Atua i faaue mai ia ˈna. E na te reira i faaora ia ˈna. Na reira atoa te feia e pûpû ia ratou iho no Iehova ia au i to ratou faaroo i roto i te tia-faahou-raa o te Mesia, tei bapetizohia ei haapapuraa mai te reira e tei rave i muri iho i te hinaaro o te Atua e te auraroraa i te mea ta ˈna e titau maira i ta ˈna mau tavini i teie mahana, ua ora ïa taua mau taata ra mai roto mai i teie nei ao paieti ore (Gal. 1:3, 4). Aita ratou e haere faahou ra na nia i te eˈa o te haamouraa e te toea o teie nei ao. Ua faaorahia mai ratou i taua eˈa ra, e ua horoa mai te Atua no ratou i te hoê haava manaˈo maitai.

E amo anaˈe na i ta tatou mau hopoia

12. No te aha te otiraa te hoê taata i te bapetizo e ore ai e riro ei haapapuraa e ua ora oia?

12 E hape roa tatou ia tiaturi tatou e ua riro te bapetizoraa anaˈe ra ei haapapuraa e ua ora tatou. E faufaa to ˈna no te taata i pûpû mau ia ˈna no Iehova na roto i te arai o Iesu Mesia e, oia hoi, te rave i te hinaaro o te Atua ma te ore roa ˈtu e taiva e tae noa ˈtu i te hopea. — Mat. 24:13.

13. a) Te hinaaro nei te Atua ia ora te mau kerisetiano bapetizohia i te hea huru oraraa? b) Eaha te faufaaraa o te kerisetianoraa no tatou nei?

13 No Iesu, te hinaaro o te Atua, tei te huru ïa o ta ˈna faaohiparaa i to ˈna ora taata. E tia hoi ia Iesu ia pûpû i to ˈna ora na roto i te hoê pohe tusia. No tatou nei, e tia ia tatou ia pûpû atu i to tatou tino i te Atua, ia nehenehe tatou e ora i te hoê oraraa haapae. Oia hoi te auraa, e tia ia tatou ia faaohipa i taua tino nei no te rave i te hinaaro o te Atua (Roma 12:1, 2). Papu maitai, eita roa ˈtu taua tapao ra e noaa ia tatou mai te peu e, i te tahi taime, hoê â haerea to tatou e to te ao e haaati ra ia tatou, aore ra ia haamau tatou i to tatou oraraa i nia i te mau ohipa miimii, i te pûpû-noa-raa ˈtu na te Atua i te hoê taviniraa rapaeau noa (Pet. 1, 4:1-3; Ioane 1, 2:15-17). I te ati Iuda i ani mai ia ˈna e eaha te tia ia ˈna ia rave ia noaa ˈi te ora mure ore, ua faahaamanaˈo atura Iesu e mea faufaa mau â ia ora i te hoê oraraa viivii ore i te pae morare, e ua haapapu atoa atura oia e mea faufaa atoa ia pee mai ia ˈna, e ia faariro i te kerisetianoraa ei ohipa matamua na ˈna i roto i to ˈna oraraa. Eita e tia ia tuuhia te kerisetianoraa i muri aˈe i te mau ohipa materia. — Mat. 19:16-21.

14. a) Eaha te hopoia i tuati maitai i te Basileia, e titauhia ra i te mau kerisetiano atoa? b) Ia au i te hohoˈa o te api 101, a faaite mai na nafea râ tatou e nehenehe ai e faatupu ma te aravihi i taua ohipa ra. c) Ia apiti mau tatou i roto i taua ohipa ra ma to tatou mafatu atoa, te haapapu ra ïa tatou i te aha?

14 Mea faufaa atoa ia haamanaˈo tatou e no Iesu, i roto i te hinaaro o te Atua te vai ra te hoê ohipa faufaa roa e tuati maite i te Basileia. Parau mau, ua faatavaihia Iesu no te riro ei Arii no taua Basileia ra. Teie râ, ia ˈna i haere mai i te fenua nei, ua riro atoa oia ei ite itoito mau no te Basileia. Te vai atoa ra ia tatou nei i te hoê ohipa pororaa mai te reira te huru te tia ia tatou ia rave, e e tia mau â hoi ia tatou ia haa ma to tatou mafatu atoa. Ia na reira tatou, e haapapu â ïa tatou e mea faufaa roa no tatou i te mana arii o Iehova e mea here no tatou i to tatou mau taata-tupu. Hau atu, e faaite ïa tatou e te tahoê maite ra tatou i te tahi atu mau taata haamori i te Atua mai te peu e e tamau â tatou i te haere na nia i te eˈa e aratai tia ˈtu i te tapao, oia hoi, i te ora mure ore i raro aˈe i te faatereraa a taua Basileia ra.

Ei haapoto-noa-raa

● Eaha te mau mea e tuati ra e eaha hoi te mau taa-ê-raa i rotopu i te bapetizoraa o Iesu e te bapetizoraa pape mai teie e ravehia nei i teie mahana?

● Ua haapaohia te bapetizoraa a Ioane no vai? O vai tei bapetizohia i roto i te pohe? E o vai ‘tei bapetizohia i roto ia Iesu Mesia’?

● Eaha te tia ia tatou ia rave no te amo i te mau hopoia no roto mai i te bapetizoraa pape ra?

[Uiraa haapiiraa]

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 101]

Nafea outou ia poro i te Basileia?

I tera e tera fare

Na roto i te hoˈi-faahou-raa ˈtu e farerei i te mau taata i anaanatae maitai mai

Na roto i te mau haapiiraa bibilia i te fare o te taata

I roto i te mau aroa

I to outou mau hoa haapiiraa

I to outou mau hoa ohipa