Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E haamauruuruhia ‘te mau nephe taata i taparahihia’

E haamauruuruhia ‘te mau nephe taata i taparahihia’

Pene 17

E haamauruuruhia ‘te mau nephe taata i taparahihia’

1. Eaha te tau o ta tatou e ora nei, i teie nei mahana, e te haapapu ra te reira i te aha?

 UA HAAMATA te Basileia o te Atua i te faatere mai! Ua fatata te Taata e parahi ra i nia iho i te puaahorofenua teatea i te faahope i ta ˈna re! Area te puaahorofenua uteute, te puaahorofenua ereere e te puaahorofenua maheahea, te horo noa ra ïa ratou na te fenua atoa nei! Ma te feaa ore, te tupu ra iho â te mau parau tohu ta Iesu e faaite ra e tei reira mau oia ei arii. (Mataio, pene 24 e te 25; Mareko, pene 13; Luka, pene 21) Oia mau, te ora nei tatou i roto i te mau mahana hopea o te amuiraa o te mau mea e vai nei. (Timoteo 2, 3:1-5) E haapao maitai ïa tatou i te mau mea e tupu mai ia vahi anaˈe te Arenio, o Iesu Mesia, i te pae o te tapao taati. Eaha ˈtu â ta tatou faaiteraa e ite atu i teie nei?

2. (a) Eaha ïa ta Ioane e ite ra i te vahiraahia te pae o te tapao taati ra? (b) No te aha e ore ai tatou e maere i te mea e te ite ra Ioane i te hoê fata tusia taipe i nia i te raˈi?

2 Te faataa ra o Ioane i te hoê hohoˈa peapea mau: “E ia vahihia e ana te pae o te tapao taati ra, hiˈo atura vau i raro aˈe i te fata i te mau [nephe] o te feia i taparahihia no te parau a te Atua, e no te parau ta ratou i faaite ra.” (Apokalupo 6:9) Eaha ïa huru hohoˈa? Te hoê fata tusia i nia i te raˈi? Oia mau! Parau mau, a tahi ra o Ioane a faahiti ai i te parau no te hoê fata, area ra ua faaite aˈena oia e te parahi ra Iehova i nia i To ˈna terono, e te haaati ra te mau kerubi ia ˈna, e te vai ra te miti mai te hiˈo ra te huru, te mau lamepa e te mau matahiapo e 24 e ta ratou mau mea noˈanoˈa—o te faahohoˈa ra ïa i te mau tauihaa i vai na i roto i te sekene i te fenua nei, te fare pure a Iehova i Iseraela. (Exodo 25:17, 18; 40:24-27, 30-32; Paraleipomeno 1, 24:4) No te aha ïa tatou e maere ai i te mea e te ite atoa ra Ioane i te hoê fata tusia taipe i nia i te raˈi?—Exodo 40:29.

3. (a) I roto i te sekene ati iuda i tahito ra, mea nafea te mau nephe i te niniiraahia “i te tumu o te fata”? (b) No te aha ua ite Ioane i te mau nephe o te mau ite o tei taparahihia i raro aˈe i te fata tusia taipe e vai ra i nia i te raˈi?

3 I raro aˈe i taua fata ra te vai ra “te mau [nephe] o te feia i taparahihia no te parau a te Atua, e no te parau ta ratou e faaite ra.” Eaha ïa te auraa o te reira? E ere ïa te reira i te mau nephe e aita to ratou e tino—mai ta te mau Heleni etene e tiaturi ra. (Genese 2:7; Ezekiela 18:4) E ere, ua ite ra o Ioane e ua faahohoˈahia te nephe, e aore ra te ora, i te toto ia pûpû anaˈe te mau tahuˈa i te hoê animala i roto i te sekene ati iuda i tahito ra, e pîpî ratou i te toto “i nia iho i te fata e ati noa ˈˈe,” e aore ra e ninii ratou i te reira “i te tumu o te fata tusia taauahi.” (Levitiko 3:2, 8, 13; 4:7; 17:6, 11, 12) No reira, ua taai-maite-hia te nephe o te hoê animala i te fata tusia. No te aha râ Ioane i ite ai i te mau nephe, aore ra te toto, o vetahi o te mau tavini o te Atua i raro aˈe i te fata taipe e vai ra i nia i te raˈi? No te mea ua faarirohia to ratou pohe ei pohe tusia.

4. Mea nafea te pohe o te mau kerisetiano o tei faafanauhia e te varua i te riroraa mai ei pohe tusia?

4 I te mea mau, e pohe te taatoaraa o te feia o tei faafanauhia i te varua ei tamarii varua na te Atua na roto i te pohe tusia. No ta ratou ohipa e rave ra i roto i te Basileia o Iehova i nia i te raˈi, ia au i te hinaaro o te Atua e tia ia ratou ia faarue roa e ia faatusia i to ratou tiaturiraa e ora e a muri noa ˈtu i nia i te fenua nei. No reira ïa ratou e farii ai i te hoê pohe tusia no te tururaa i te mana arii o Iehova. (Philipi 3:8-11; hiˈo 2:17.) O te reira mau te ohipa ta te feia o ta Ioane i ite i raro aˈe i te fata i rave. O te mau kerisetiano faatavaihia ïa e te varua o tei pohe na roto i te hamani-ino-raa, i to ratou râ tau, no ta ratou pororaa itoito o ta ratou i rave no te tururaa i te Parau e te mana arii o Iehova. ‘I taparahihia to ratou mau nephe no te parau a te Atua, e no te parau ta ratou i faaite [mar·ty·riʹan].’

5. Mea nafea te mau nephe o te mau taata haapao maitai i te ani-onoono-raa i te tahooraa, e noa ˈtu e ua pohe ratou?

5 Teie ta tatou e ite faahou nei: “E ua pii hua ˈtura to ratou reo, e ua na ô atu, Mai te aha te huru o te maoro, e te Fatu moˈa e te parau mau, e haava ˈi oe, e e tahoo mai ai oe i to matou toto i te feia e parahi i te ao nei?” (Apokalupo 6:10) Mea nafea to ratou mau nephe, to ratou toto e ani noa ai i te tahoo, ia au hoi i te Bibilia eita te feia pohe e ite noa ˈˈe i te hoê mea? (Koheleta 9:5) A feruri anaˈe na. Aita anei te toto o te taata parau-tia ra o Abela i pii mai i muri aˈe i to Kaina taparahiraa ia Abela? Ua parau ihora Iehova ia Kaina e: “I aha na oe? te pii maira te reo ra o te toto o to taeae mai te repo maira ia ˈu.” (Genese 4:10, 11; Hebera 12:24) Eiaha tatou e manaˈo e te paraparau mau ra te toto o Abela, area ra ua pohe te taata hara ore o Abela e te titau maira te parau-tia ia faautuahia te taata o tei taparahi ia ˈna. Oia atoa, e mau taata hara ore te mau kerisetiano o ta Ioane i ite e o tei hamani-ino-hia, ma te parau-tia, e tia ia tahoohia to ratou pohe. (Luka 18:7, 8) Mea puai mau teie reo pii e ani onoono ra i te tahoo, no te mea e mau tausani taata tei roohia i teie huru pohe.—Hiˈo Ieremia 15:15, 16.

6. Eaha te maniiraa toto hara ore o tei tahoohia i te matahiti 607 hou to tatou nei tau?

6 E nehenehe atoa e faaauhia te tupuraa o ta Ioane e faataa ra i te ohipa i tupu i roto i te basileia apotata no Iuda i to te arii Manase parahiraa i nia iho i te terono, i te matahiti 716 hou to tatou nei anotau. Ua manii teie arii i te toto o te mau taata hara ore e rave rahi; peneiaˈe ua ‘ěê’ o ˈna i te peropheta ra o Isaia. (Hebera 11:37; Te mau Arii 2, 21:16) Parau mau, ua tatarahapa oia i muri iho e ua taui oia i to ˈna haerea, area râ ua manii mau oia i te toto. No reira ïa i to te mau Babulonia haamouraa i te basileia o Iuda i te matahiti 607 hou to tatou nei tau, “e mea parauhia mai e Iehova i roohia mai ai Iuda i teie, ia moe ê atu ratou ia ˈna, no te mau hara a Manase i rave ra; e no te toto hara ore manii ia ˈna; ua îî hoi Ierusalema i te toto hara ore, aore ïa te reira hara i faaorehia e Iehova.”—Te mau Arii 2, 24:3, 4.

7. O vai tei hara-rahi-hia i te niniiraa i “te toto o te feia moˈa”?

7 Mai i te anotau i papaihia ˈi te Bibilia, e oia atoa i teie nei tau, ua pohe paha aˈena te rahiraa o te feia tei taparahi i te mau ite, area râ te vai noa nei â te faanahonahoraa o tei hamani ino ia ratou e e hara taparahiraa taata ïa ta ratou. O te faanahonahoraa ïa a Satani i te fenua nei, ta ˈna ïa huaai i te fenua nei. Te hoê tuhaa rahi o ta ˈna faanahonahoraa o Babulonia Rahi ïa, te hau emepera o te haapaoraa hape i te ao nei. * Ua faataahia râ oia mai ‘tei taero i te toto o te feia moˈa ra, e te toto o te mau ite no Iesu i pohe ra.’ Oia mau, “tei roto ia ˈna te toto o te mau peropheta e to te feia moˈa i te itearaahia, e to te feia atoa i taparahihia i teie nei ao.” (Apokalupo 17:5, 6; 18:24; Ephesia 4:11; Korinetia 1, 12:28) Auê ïa taparahiraa taata rahi e! Ia vai noa anaˈe mai o Babulonia Rahi, e pii tamau noa ïa te toto o teie mau taata hara ore no te aniraa i te parau-tia.—Apokalupo 19:1, 2.

8. (a) O vai ma te mau taata o tei hamani-ino-hia e o tei pohe i te tau o Ioane? (b) Eaha te mau hamani-ino-raa o tei opuahia e te mau emepera roma?

8 I te senekele matamua, ua ite Ioane iho i te mau hamani-ino-raa ta te ophi aroha ore e to ˈna huaai i te fenua nei i faatae atu i nia i te amuiraa o te mau kerisetiano faatavaihia i te haere noa ˈtura i te rahiraa i to ratou aroraa ˈtu ia ˈna. Ua ite atu oia i te Fatu i nia i te pou, e ua vai ora mai oia i te taparahi-pohe-raahia o Setephano, o to ˈna iho taeae o Iakobo, o Petero, o Paulo e te tahi atu â o to ˈna mau hoa rave ohipa. (Ioane 19:26, 27; 21:15, 18, 19; Ohipa 7:59, 60; 8:2; 12:2; Timoteo 2, 1:1; 4:6, 7) I te matahiti 64, ua pari haavare te emepera roma o Nero e na te mau kerisetiano i tutui te oire o Roma, ia faaea te taata i te parau e na ˈna te reira ohipa. Te faatia ra te taata tuatapapa i te aamu e: “Ua faarirohia to ratou mau hamani-ino-raa [to te mau kerisetiano] ei faaarearearaa na te taata: te tahi pae, o tei tapoihia i te iri animala taehae, na te mau uri ïa i amu ia ratou, e rave rahi râ, [o tei taamuhia i nia i te pou], * ia topa anaˈe te mahana, e tutuihia ratou no te turama i te po.” E i muri iho, i te tupuraa te mau hamani-ino-raa e rave rahi i raro aˈe i te faatereraa a te emepera Domitien (81 e tae atu i te 96 o to tatou nei tau), ua afai-tîtî-hia o Ioane i nia i te motu o Patamo. Te haapapu ra teie mau tupuraa i te parau mau o teie mau parau ta Iesu e: “I hamani ino na ratou ia ˈu ra, e hamani ino atoa ïa ratou ia outou.”—Ioane 15:20; Mataio 10:22.

9. (a) Eaha te ohipa haavare faahiahia roa ta Satani i faatupu i te maharaa o te senekele, e ua riro oia ei tuhaa rahi no te aha? (b) I rotopu i te amuiraa faaroo kerisetiano, eaha te mau ohipa ta te tahi mau raatira politita i rave i nia i te mau Ite no Iehova i roto i te Tamaˈi rahi Matamua e te Piti o te Tamaˈi o te ao nei?

9 I te maharaa o te senekele, ua faatupu te Ophi tahito ra o Satani te Diabolo, i ta ˈna ohipa haavare faahiahia roa ˈˈe, te haapaoraa apotata o te amuiraa faaroo kerisetiano—te hoê faanahoraa babulonia hunahia i raro aˈe i te vaniti o te “kerisetianoraa.” Ua amahamaha te amuiraa faaroo kerisetiano, te tuhaa rahi o te huaai o te Ophi, na roto e rave rahi mau pǔpǔ faaroo patoi te tahi i te tahi. Mai te basileia taiva o Iuda i tahito ra, ua hara oia no ta ˈna mau taparahiraa taata e rave rahi, no te mea ua faaô oia ia ˈna i roto i na aroraa e piti oia hoi te Tamaˈi rahi Matamua e te Piti o te Tamaˈi rahi o te ao nei. I rotopu i te amuiraa faaroo kerisetiano, ua faaohipa te tahi mau tia a te Hau i teie mau aroraa no te taparahi pohe roa i te mau tavini o te Atua o tei faatavaihia e te varua. No nia i te hamani-ino-raa tei faatupuhia i nia i te mau Ite no Iehova opuahia e Hitler, teie te nehenehe e taiohia i roto i te hoê hiˈopoa-faahou-raa i te buka a Friedrich Zipfel, Kirchenkampf in Deutschland (Te aroraa a te mau Ekalesia i Helemani) e: “Hoê i nia i te toru i rotopu ia ratou [te mau Ite] ua taparahi-pohe-hia ïa e aore ra ua pohe i muri aˈe i te mau hamani-ino-raa, te poia, te maˈi e aore ra te raveraa i te mau ohipa teimaha mau. Teie mau faautuaraa etaeta mau e aita e faaauraa, e faahopearaa ïa no te hoê faaroo aueue ore o te patoi ra i te manaˈo national-socialiste.” Ma te feaa ore, e nehenehe mau e parauhia no te amuiraa faaroo kerisetiano taatoa e no nia iho â râ i to ˈna upoo faatere haapaoraa e: “Tei to hiti ahu ra hoi te toto i te itearaa, te toto ora o te feia haehaa hara ore ra.”—Ieremia 2:34. *

10. Eaha te mau hamani-ino-raa i farereihia e te tahi mau taurearea kerisetiano no te feia rahi roa i roto e rave rahi mau fenua?

10 Mai te matahiti 1935 mai â, ua hamani-ino-mau-hia e rave rahi mau taurearea kerisetiano haapao maitai o te feia rahi roa i roto e rave rahi mau fenua. (Apokalupo 7:9) I te pae hopea o te Piti o te Tamaˈi rahi o te ao nei, ua tarihia e 14 taurearea Ite no Iehova i roto i te hoê noa oire no Europa. Eaha ta ratou hara? Ua patoi ratou i te ‘haapii faahou i te tamaˈi.’ (Isaia 2:4) Aita i maoro roa aˈenei, no taua tumu â, ua taparahi-pohe-roa-hia e aore ra ua pupuhihia e te mau faehau te tahi mau taurearea i te mau fenua no Asia e no Afirika. Mea papu, e faatia-faahou-hia teie mau taurearea o tei hamani-ino-hia, e o tei turu ma te tura i te mau taeae o Iesu o tei faatavaihia e te varua, i roto i te fenua apî i tǎpǔhia e te Atua.—Petero 2, 3:13; hiˈo Salamo 110:3; Mataio 25:34-40; Luka 20:37, 38.

Te hoê ahu roroa teatea

11. Mea nafea te mau kerisetiano faatavaihia o tei pohe na i roto i te mau hamani-ino-raa i te horoaraahia “te ahu [roroa] teatea”?

11 I muri aˈe i to ˈna faahitiraa i te mau ohipa faaroo i ravehia e te mau taata taiva ore i tahito ra, ua parau te aposetolo Paulo e: “E roo maitai tei noaa ia ratou atoa nei i te faaroo, aita râ i noaa tei parauhia maira: no te mea ua vaiihohia e te Atua te mea maitai rahi atu no tatou, ia ore ia noaa te maitai rahi roa ia ratou anaˈe eiaha tatou atoa ra.” (Hebera 11:39, 40) Eaha ïa te “mea maitai rahi atu” o ta Paulo e te mau kerisetiano faatavaihia i ite atea? I teie nei, te ite ra Ioane i te reira i roto i ta ˈna orama: “E e ahu teatea tei horoahia mai no ratou atoa e ati noa ˈˈe; e i parauhia mai ratou e, e tiai noâ ratou e vahi iti aˈe, e ia hope i te pohe to ratou mau taetaeae tavini e to ratou mau taeae, ia pau i te taparahihia ra mai ia ratou te huru.” (Apokalupo 6:11) Te ahu roroa teatea tei horoahia no ratou, no nia ïa i to ratou tia-faahou-raa ei mau mea poietehia i te pae varua e te pohe ore hoi. E ere faahou ratou i te mau nephe pohe o tei taparahihia e e vai ra i raro aˈe i te fata, ua faatia-faahou-hia râ ratou ia riro mai ei melo no te mau matahiapo e 24 e haamori ra i mua i te terono o te Atua i nia i te raˈi. I reira, ua horoahia no ratou te mau terono, te haapapu ra te reira e ua haamanahia ratou i te mau hopoia arii. E ‘ua faaahu-atoa-hia ratou i te ahu teatea,’ teie ïa te auraa ua faarirohia ratou ei feia parau-tia, e nehenehe ratou e rave i te hoê parahiraa hanahana i mua ia Iehova, i roto i to ˈna aua i nia i te raˈi. Te faatupu atoa ra te reira i te parau tǎpǔ a Iesu i te mau kerisetiano haapao maitai o tei faatavaihia no te amuiraa i Saradi e: “O te riro ia ˈna te re ra, e faaahuhia ïa i te ahu pu teatea.”—Apokalupo 3:5; 4:4; Petero 1, 1:4.

12. Mea nafea te mau kerisetiano faatavaihia e tei faatiahia e nehenehe ai ratou e “tiai noâ . . . e vahi iti aˈe,” e afea roa?

12 E nehenehe e manaˈohia e ua haamata teie tia-faahou-raa i te matahiti 1918 ra, i muri aˈe i to Iesu faateronoraahia i nia i te raˈi i te matahiti 1914 e te haamata ra oia i ta ˈna hororaa ma te upootia e ma te tiahi ia Satani e ta ˈna mau demoni mai nia mai i te raˈi. Area râ, ua faauehia i te mau kerisetiano faatavaihia e o tei faatia-faahou-hia “e tiai noâ . . . e vahi iti aˈe, e ia hope . . . to ratou mau taetaeae tavini” i te taio-taatoa-hia. E tia i te mau melo no te pǔpǔ a Ioane e vai noa ra i nia i te fenua nei, ia faaite i to ratou taiva-ore-raa i mua i te mau tamataraa e i mua i te mau hamani-ino-raa; e nehenehe atoa te vetahi i rotopu ia ratou i te taparahi-pohe-hia. I te pae hopea râ, e tahoohia te toto parau-tia ta Babulonia Rahi e to ˈna mau hoa politita i manii. A tiai noa ˈi ratou, te rave mau ra te feia o tei faatiahia i te mau ohipa i nia i te raˈi. A tiai noa ˈi ratou, eiaha ma te faatau, ma te faaoromai râ i te tiairaa i te mahana tahooraa a Iehova. (Isaia 34:8; Roma 12:19) E hope ta ratou tiairaa ia ite anaˈe ratou i te haamouraa o te haapaoraa hape e, ei “feia parauhia ïa, e te maitihia, e te haapao mau,” e tahoê atu ratou i te Fatu ra o Iesu no te faatupuraa i te haavaraa i nia i te mau tuhaa atoa o te huaai ino o Satani i te fenua nei.—Apokalupo 2:26, 27; 17:14; Roma 16:20.

‘Te feia i pohe, o te tia mai na ïa i nia na mua ˈˈe’

13, 14. (a) Ia au i te parau a te aposetolo Paulo, afea te faatia-faahou-raa no te haere i nia i te raˈi e haamata ai, e no vai ma? (b) Afea te mau kerisetiano faatavaihia o te ora noa nei i te mahana o te Fatu ra e faatia-faahou-hia ai no te haere i nia i te raˈi?

13 Ua tuea maite te mau haamaramaramaraa tei horoahia mai i te vahiraahia te pae o te tapao taati i te tahi atu â mau irava o te mau Papai no nia i te tia-faahou-raa i nia i te raˈi. Ei hiˈoraa, ua papai te aposetolo Paulo e: “Teie ta matou e parau atu ia outou, i ta te Fatu ra parau, o tatou o te feia e ora o te toe i te ao a roohia mai ai e te Fatu ra, e ore e na mua i te feia e taoto nei. O te Fatu iho hoi te pou mai mai te raˈi mai, ma te umere, ma te reo o te melahi rahi, e ma te pu a te Atua; e te feia i pohe i roto i te Mesia ra, o te tia mai na ïa i nia. E muri aˈera, o tatou o te feia ora e toe ra, e ravea-atoa-hia mai ïa e ratou atoa ra i reira, afaihia ˈi i nia i roto i te ata, ia farerei atu i te Fatu i roto i te reva nei ra; a parahi mau atu ai tatou i pihai atoa iho i te Fatu e â muri noa ˈtu.”—Tesalonia 1, 4:15-17.

14 Auê ïa mau haamaramaramaraa faahiahia mau e! E na mua ïa te feia o tei pohe aˈena i te haere i nia i te raˈi i te mau taeae faatavaihia o Iesu e toe ra i te fenua nei ia tae mai oia, oia hoi te mau taeae e vai ora noa nei i te taime e tei reira Iesu. Te feia tei pohe i roto i te Mesia e faatiahia ïa ratou na mua ˈˈe. Te pou maira Iesu, e aore ra te horoa ra oia i to ˈna ara-maite-raa i nia ia ratou, e a faatia faahou ai oia ia ratou no te ora i te pae varua, na roto i te horoaraa ˈtu no ratou “te ahu [roroa] teatea.” E i muri iho i te reira, e faahope ïa te feia e ora noa nei â ei taata i ta ratou hororaa i nia i te fenua nei, te rahiraa na roto ïa i te hoê pohe ino mau faatupuhia e to ratou mau enemi. Area râ, eita ïa ratou e taoto i roto i te pohe mai te feia i pohe aˈena. Ia pohe anaˈe ratou, e taui-oioi-hia ïa ratou—“mai te amoraa mata nei”—e e afaihia ratou i nia i te mau raˈi no te farerei ia Iesu e te tahi atu mau melo o te tino o te Mesia. (Korinetia 1, 15:50-52; hiˈo Apokalupo 14:13.) Ua haamata ïa te tia-faahou-raa o te mau kerisetiano faatavaihia i muri iti noa ˈˈe i te haamataraa te mau taata e maha o te Apokalupo e parahi ra i nia i te mau puaahorofenua i ta ratou hororaa.

15. (a) Eaha te parau apî maitai tei horoahia mai ia vahi-anaˈe-hia te pae o te tapao taati ra? (b) Mea nafea e hope ai te hororaa o te Taata o tei upootia e e parahi ra i nia i te puaahorofenua teatea?

15 I te vahiraahia te pae o te tapao taati, ua horoa ïa te reira i te hoê parau apî maitai no te mau kerisetiano faatavaihia e te taiva ore tei noaa ia ratou te re, i te mea ua tapea maite ratou i to ratou haapao maitai e tae noa ˈtu i te pohe. Aita râ te reira e horoa ra i te parau apî maitai na Satani e ta ˈna ra huaai. Te tamau noa nei â te Taata o tei upootia e e parahi ra i nia i te puaahorofenua teatea i ta ˈna hororaa; e aita hoê noa ˈˈe mea e nehenehe e tapea ia ˈna. E hope ïa oia i te tau haavaraa o te ao e vai ra “i raro aˈe i taua varua ino ra.” (Ioane 1, 5:19) O te reira ïa tei ite-papu-hia ia vahi anaˈe te Arenio i te ono o te tapao taati ra.

[Nota i raro i te api]

^ E tuatapapa-maitai-hia te parau no Babulonia Rahi i te pene 33.

^ Hiˈo i Te mau Papai Moˈa—Tatararaa a te ao apî (na roto i te reo farani), buka leta rarahi, api 1648, tuhaa 8, “Pou Haamauiuiraa.”

^ E ite outou te tahi atu â mau ohipa e haapapu ra e ua hara mau te haapaoraa i te hara taparahiraa taata i roto i te pene 36 o teie buka.

[Uiraa haapiiraa]

[Tumu parau tarenihia i te api 102]

‘Te mau nephe o te feia i taparahihia’

Te parau ra te Buka parau paari bibilia a McClintock e Strong (beretane) e na John Jortin, te hoê porotetani beretane no te XVIIIraa o te senekele, fanauhia e na metua farani porotetani turu ia Calvin, teie mau parau e: “Ia haamata anaˈe te hamani-ino-raa e hope ïa te kerisetianoraa . . . I te tau iho râ i haamauhia ˈi te kerisetianoraa ei haapaoraa na te Hau emepera [Roma], e i muri iho i te horoaraahia te moni rahi e te hanahana na to ˈna mau tavini, i reira ïa, te ati rahi mehameha o te hamani-ino-raa i te noaaraa te hoê puai rahi roa e i reira to ˈna haapuairaa i to ˈna aho ino i nia i te haapaoraa o te Evanelia.”

[Hohoˈa i te api 103]

“E e ahu [roroa] teatea tei horoahia mai no ratou”