Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te ati matamua—Te mau akaride

Te ati matamua—Te mau akaride

Pene 22

Te ati matamua—Te mau akaride

1. O vai ma teie e haapuroro atoa ra i te parau i muri aˈe i to te mau melahi faaotoraa i ta ratou mau pu, e eaha ta te pae o te oto pu e faaite ra?

 UA INEINE te pae o te melahi i te faaoto i ta ˈna pu. Ua faaroo-aˈena-hia e maha oto pu i nia i te raˈi, hou a faataehia ai na pohe e maha i nia i te toru o te tufaa o te fenua o ta Iehova e manaˈo ra e mea hara roa ˈˈe—te amuiraa faaroo kerisetiano. Ua faaite-maitai-hia e ua roohia oia i te maˈi pohe. I to te mau melahi faaotoraa i ta ratou mau pu, te haapuroro atoa ra te mau vea taata nei i te parau i nia i te fenua nei. I teie nei, ua fatata te pae o te pu a te melahi i te faaite i te ati matamua, hau atu i te riaria i te mau pohe atoa i mairi aˈena. Ua taaihia teie ati i te hoê pohe riaria mau no nia i te mau akaride. E tuatapapa na mua ˈˈe râ tatou i te tahi atu mau irava bibilia o te tauturu mai ia tatou ia taa maitai e eaha mau na teie pohe.

2. Eaha te buka o te Bibilia e faahiti atoa ra i te hoê â huru pohe mai ta Ioane i ite, e eaha ta teie pohe i faatupu i nia ia Iseraela i tahito ra?

2 Te faahiti atoa ra te buka bibilia o Ioela, tei papaihia i te IXraa o te senekele hou to tatou nei tau, i te parau no te hoê pohe no ǒ mai i te mau manumanu, e te mau akaride atoa ïa, mai ta Ioane i ite. (Ioela 2:1-11, 25) * E haapeapea mau teie ati ia Iseraela apotata, area râ e aratai atoa te reira i te mau ati Iuda taitahi ia tatarahapa e ia ite faahou â ratou i te haamaitairaa a te Atua. (Ioela 2:6, 12-14) I reira Iehova e ninii ai i to ˈna varua i nia “i te taata atoa,” e i te hoê â taime e itehia ˈi te mau tapao mehameha mau e te mau tohu ataata hou te “mahana o Iehova i te rahi; e te riaria rahi.”—Ioela 2:11, 28-32.

Te pohe i te Iraa o te senekele

3, 4. (a) I anafea e mea nafea te parau tohu a Ioela pene 2 i te tupuraa? (b) Mea nafea te hoê â huru pohe e au i te hoê rahiraa akaride i te tupuraa i te Iraa o te senekele, e ua vai noa taua pohe ra e hia maororaa?

3 Ua tupu te parau tohu a Ioela pene 2 i te Iraa o te senekele. I te mahana Penetekose o te matahiti 33, ua ninii Iehova i to ˈna varua moˈa i nia i te mau kerisetiano matamua. Ua faatavaihia ratou e ua noaa ia ratou te mana no te parauraa ˈtu ‘i te mau mea faahiahia a te Atua’ na roto e rave rahi mau reo. Ua putuputu maira te hoê nahoa rahi o tei maere roa. E ua paraparau atura te aposetolo Petero i teie mau taata o tei maere roa i to ˈna faahitiraa i te Ioela 2:28, 29 e i to ˈna faataaraa ˈtu e ua riro mai ratou ei mau ite no te tupuraa o teie mau parau. (Ohipa 2:1-21) Aita râ i itehia i te reira tau te hoê pohe manumanu mau o tei haapeapea i te tahi mau taata e o tei turai atu i te tahi pae ia tatarahapa.

4 Ua itehia ra anei te hoê pohe i te pae varua i taua mau mahana ra? E, aita e feaaraa! O te hoê ïa pohe i itehia i muri aˈe i te pororaa tuutuu ore a te mau kerisetiano i faatavai-apî-hia. * Na roto i to ratou arai ua titau Iehova i te mau ati Iuda e faaroo ra ia tatarahapa e ia fanaˈo ratou i te mau haamaitairaa no ǒ mai ia ˈna ra. (Ohipa 2:38-40; 3:19) Ua haamaitai-rahi-hia te feia o tei farii i taua titauraa ra. Area râ no te feia o tei patoi atu, ua riro mai ïa te mau kerisetiano o te senekele matamua, mai te hoê rahiraa akaride haapau. Mai Ierusalema mai, purara ˈtura ratou i Iudea taatoa e Samaria atoa. E i muri iti noa iho, tei te mau vahi atoa ïa ratou, i te haapeapearaa ˈtu i te mau ati Iuda tiaturi ore na roto i te pororaa no nia i te tia-faahou-raa o Iesu e te mau mea atoa ta te reira e titau maira. (Ohipa 1:8; 4:18-20; 5:17-21, 28, 29, 40-42; 17:5, 6; 21:27-30) Ua vai noa taua pohe ra e tae roa ˈtu i te ‘mahana riaria,’ i te matahiti 70, mahana i reira o Iehova i te faahaereraa mai i te mau nuu roma i nia ia Ierusalema no te haamou ia ˈna. O te mau kerisetiano anaˈe o tei tiaoro ma te tiaturi mau i te iˈoa o Iehova tei ora mai.—Ioela 2:32; Ohipa 2:20, 21; Maseli 18:10.

Te pohe i te XXraa o te senekele

5. Mea nafea te parau tohu a Ioela i te tupuraa mai te matahiti 1919 mai â?

5 E mea tano atoa ia itehia te tupuraa hopea o te parau tohu a Ioela i te anotau hopea nei. E o te reira mau tei tupu. I te tairururaa a te Feia haapii Bibilia i Cedar Point (Etats-Unis) i te 1 e tae atu i te 8 no setepa 1919, ma te faahiahia mau ua ninii Iehova i to ˈna varua i nia i ta ˈna mau tavini no te turai ia ratou ia faanaho i te hoê pororaa na te ao atoa nei. I rotopu i te feia atoa e faahua kerisetiano ra, o ratou anaˈe tei farii e ua faateronohia Iesu i nia i te raˈi e o ratou anaˈe tei faaitoito no te pororaa i teie parau apî oaoa. Ia au i te parau tohu, ua riro ta ratou pororaa tuutuu ore ei pohe mau no te amuiraa faaroo kerisetiano apotata.—Mataio 24:3-8, 14; Ohipa 1:8.

6. (a) Eaha ta Ioane e ite ra i to te pae o te melahi faaotoraa i ta ˈna pu? (b) Te faataipe ra teie “fetia” ia vai, e no te aha?

6 Te faahiti ra te Apokalupo o tei papaihia fatata e 26 matahiti i muri aˈe i te haamouraahia Ierusalema, i teie atoa pohe. Eaha te mau mea o ta ˈna e faataa ra hau atu i ta Ioela? E tuatapapa ïa tatou i ta Ioane faataaraa: “Ua faaoto ihora te pae o te melahi i ta ˈna, ite atura vau i te hoê fetia no nia mai i te raˈi i te mairiraa i nia i te fenua nei, e i horoahia mai te taviri o te abuso ra ia ˈna.” (Apokalupo 9:1) E ere hoê â “fetia” ta Ioane i ite aˈena e o ta ˈna e faatia ra i roto i te Apokalupo 8:10 i to ˈna toparaa. Te ite ra oia i “te hoê fetia no nia mai i te raˈi i te mairiraa” e e ohipa ta ˈna e tia i te rave no te fenua nei. E varua anei oia e aore ra e taata anei? I muri iho, te faataa ra Ioane e e huri te fatu o te “taviri o te abuso” ia Satani i roto i te “abuso.” (Apokalupo 20:1-3) O te hoê varua mana rahi ïa oia. I roto i te Apokalupo 9:11, te faaite maira Ioane ia tatou e “e arii hoi to” te mau akaride “o te melahi ïa o te abuso ra.” Te faahiti ra teie na irava toopiti nei i te hoê â varua, no te mea te melahi tei ia ˈna ra te taviri o te abuso o te melahi iho â ïa o te abuso. Te faataipe ra te fetia i te Arii haamauhia e Iehova, no te mea te farii ra te mau kerisetiano faatavaihia i te hoê anaˈe iho Arii melahi: oia hoi o Iesu Mesia ïa.—Kolosa 1:13; Korinetia 1, 15:25.

7. (a) Eaha tei tupu mai i te iritiraahia te “uputa o taua abuso ra”? (b) Eaha taua “abuso” ra, e o vai tei faaea maa taime iti poto noa i roto?

7 Te na ô faahou ra te parau e: “Ua iriti aˈera oia i te uputa o taua abuso ra, ua pee aˈera te au auahi i nia no roto i taua apoo ra, mai te au auahi o te hoê umu rahi ra; pouri atura te mahana e te reva i te au auahi o taua apoo ra. Ua haere maira te akaride i nia iho i te fenua nei no roto i taua au auahi ra; e e mana tei horoahia mai no ratou, mai te mana o te mau pata o te fenua nei.” (Apokalupo 9:2, 3) I roto i te mau Papai te faataa ra te parau “abuso” i te hoê vahi aore e ohipa i reira, e i te tahi taime i te pohe iho. (Hiˈo Roma 10:7; Apokalupo 17:8; 20:1, 3.) I te hopea o te Tamaˈi rahi Matamua o te ao nei (1918-1919), ua faaea te pǔpǔ iti o te mau taeae o Iesu i roto i teie huru “abuso” ma te ohipa ore maa taime iti poto noa. Area râ i to Iehova niniiraa i to ˈna varua i nia i ta ˈna mau tavini o tei tatarahapa, i te matahiti 1919, ua farii ratou paatoa ma te itoito i teie ohipa rahi e vai ra i mua ia ratou.

8. Mea nafea te haereraa mai te mau akaride i rapae i te apeeraahia i te “au auahi” e rave rahi?

8 Mai ta Ioane e ite ra, no roto mai te mau akaride i te au auahi rahi, mai “te au auahi o te hoê umu rahi” * i to ratou haereraa mai i rapae au. O te reira mau tei tupu i te matahiti 1919. Ua haapourihia te amuiraa faaroo kerisetiano e te rahiraa o te ao nei. (Hiˈo Ioela 2:30, 31.) Ua riro mau te matararaa mai taua mau akaride ra, oia hoi te mau melo o te pǔpǔ a Ioane, i te hoê pau rahi no te upoo faatere o te amuiraa faaroo kerisetiano o tei opua huna hoi e haamou roa i te ohipa o te Basileia e o tei patoi i teie nei i te Basileia o te Atua. E au ra e ua tapoˈihia te amuiraa faaroo kerisetiano apotata e te hoê au auahi i to te Atua horoaraa no teie pǔpǔ “akaride” te mana e i to ratou faaohiparaa i te reira no te faaiteraa i te mau poroi haavaraa etaeta mau. Pouri maira te “mahana” o te amuiraa faaroo kerisetiano—oia hoi to ˈna faahua maramarama—riro atura te “reva” ei poiri taotao i te mau faˈiraa parau haavaraa a te Atua e faaite ra no nia i te atua o te amuiraa faaroo kerisetiano o te “arii mana o te reva nei” o teie nei ao.—Ephesia 2:2; Ioane 12:31; Ioane 1, 5:19.

Te mau akaride o te haamauiui ra i te mau taata!

9. Eaha te mau faaueraa i horoahia ˈtu i te mau akaride na mua ˈˈe te aroraa?

9 Eaha te mau faaueraa tei horoahia ˈtu no ratou na mua ˈˈe i te aroraa? Te na ô ra Ioane e: “E i aˈohia mai ratou e, eiaha e rave noa ˈtu i te mau aihere o te fenua nei, e te mau raau rii ota ra, e te mau raau rarahi atoa ra; o te mau taata râ aore te tapao a te Atua i nia iho i to ratou rae o ratou anaˈe ra. E i aˈohia mai ratou eiaha ratou e rave pohe roa i taua mau taata ra, i haamauiuihia râ ratou, e ia pae aˈe marama: e to ratou mauiui mai te mauiui pata ïa ia tairi mai i te taata ra. E ia tae i te reira anotau e titau te taata i te pohe, e ore râ e noaa, e e nounou ratou i te pohe, e maue ê râ te pohe ia ratou.”—Apokalupo 9:4-6.

10. (a) Ua faatae-taa-ê-hia te pohe i nia ia vai, e eaha te itehia mai i nia ia ratou? (b) Mai te aha te huru o taua mauiui ra? (Hiˈo atoa i te nota.)

10 Eita e faatae-matamua-hia teie pohe i nia iho i te taatoaraa o te mau taata e aore ra i nia iho i te mau taata tiaraa teitei—oia hoi ‘te mau aihere e te mau raau rarahi o te fenua nei.’ (Hiˈo Apokalupo 8:7.) E tia râ i te mau akaride ia haamauiui i te feia anaˈe aore te tapao a te Atua i nia i to ratou rae, oia hoi te feia e vai ra i roto i te amuiraa faaroo kerisetiano e faahua parau ra e ua tapaohia ratou, ta ratou râ ohipa te faahapa ra ïa i te reira. (Ephesia 1:13, 14) No reira i faataehia ˈi te mau faˈiraa parau etaeta mau a te mau akaride o to tatou nei tau i nia iho a râ i te mau upoo faatere haapaoraa o te amuiraa faaroo kerisetiano. Auê ïa teie mau taata teoteo i te mauiui rahi e i to ratou faarooraa e aita ratou i aratai i ta ratou mau melo i nia i te raˈi, e eita atoa ratou iho e haere i nia i te raˈi! * E au mau ratou i ‘te mau matapo e aratai ra i te mau matapo’!—Mataio 15:14.

11. (a) Ua faatiahia te mau akaride ia haamauiui i te mau enemi o te Atua e hia maororaa, e no te aha e ere ïa no te hoê tau poto noa? (b) E mea mauiui rahi mau anei te reira?

11 E mauiui ratou e pae avaˈe. E tau poto anei ïa te reira? E ere ïa, no te hoê akaride mau, no te mea o te maororaa ïa te reira o te oraraa o taua huru manumanu ra. No reira, te tamau noa nei â te mau akaride o to tatou nei tau i te patia i te mau enemi o te Atua i te maororaa o to ratou oraraa. E hau atu â i te reira, no to ratou mauiui rahi, e titau ïa te mau taata i te pohe. Parau mau, aitâ tatou i faaroo aˈenei e i muri aˈe i to ratou patiaraahia e te mau akaride ua titau te tahi mau taata i te haapohe ia ratou. Area râ, e tauturu teie haapapuraa ia feruri tatou i te rahi o teie mauiui—te hoê mauiui e au i te patia tuutuu ore o te mau pata. Te faahaamanaˈo ra te reira ia tatou i te mau mauiui o ta Ieremia i faaite i te mau ati Iuda apotata: oia hoi e haapurarahia ratou e te mau nuu babulonia, e no ratou mea maitai aˈe ïa te pohe i te ora.—Ieremia 8:3; hiˈo atoa Koheleta 4:2, 3.

12. No te aha i faatiahia te mau akaride ia haamauiui i te pae varua te mau upoo o te amuiraa faaroo kerisetiano, eiaha râ ia haapohe roa ia ratou?

12 No te aha ua faatiahia te mau akaride ia haamauiui i te pae varua eiaha râ ia taparahi haapohe roa? Te faatupu ra ratou i te hoê ati matamua na roto i te faaite-tahaa-raa i te mau haavare e te mau hape a te amuiraa faaroo kerisetiano, e i muri iho râ, e faaitehia to ˈna huru pohe i te pae varua i te roaraa o te mahana o te Fatu ra. I te piti râ o te ati, i reira ïa e haapohehia te toru o te tuhaa o te mau taata.—Apokalupo 1:10; 9:12, 18; 11:14.

Ua faaineinehia te mau akaride no te tamaˈi

13. Mea nafea Ioane i te faataaraa i te huru o te mau akaride?

13 E hohoˈa taa ê mau to teie mau akaride. Te faataa ra Ioane ia ratou mai teie te huru: “E te huru o taua mau akaride ra, mai te puaahorofenua ïa i faanehenehehia no te tamaˈi ra; e to nia iho i to ratou mau upoo ra, mai te korona auro te huru, e to ratou mata mai te mata taata nei ïa. E to ratou rouru mai te rouru vahine ïa, e to ratou niho mai te niho liona ïa. E e paruru ouma to ratou mai te paruru ouma auri te huru; e te haruru o to ratou pererau ra mai te haruru pereoo e te puaahorofenua e rave rahi, ia horo i te tamaˈi ra.”—Apokalupo 9:7-9.

14. No te aha e tano maitai te faataaraa a Ioane no nia i te mau akaride i te pǔpǔ o te mau kerisetiano o tei faahoˈihia mai i te ora i te matahiti 1919?

14 Te faataa maitai maira te reira i te pǔpǔ iti o te mau kerisetiano haapao maitai o tei faahoˈihia mai i te ora i te matahiti 1919. Mai te mau puaahorofenua ra te huru, ua ineine ratou no te tamaˈi, te ru nei ratou no te aroraa no te parau mau ia au i ta te aposetolo Paulo i faataa. (Ephesia 6:11-13; Korinetia 2, 10:4) Te ite ra Ioane i nia i to ratou upoo i te hoê mea mai te korona auro ra te huru. Eita e tano ia ratou ia rave i te mau korona mau, no te mea eita ratou e haamata i te faatere a parahi noa ˈi ratou i nia i te fenua nei. (Korinetia 1, 4:8; Apokalupo 20:4) Area râ i te matahiti 1919, e au ra ratou i te mau arii te huru. E mau taeae ratou no te Arii e ua faahereherehia to ratou korona i nia i te raˈi mai te mea e tapea ratou i to ratou haapao maitai e tae noa ˈtu i te hopea.—Timoteo 2, 4:8; Petero 1, 5:4.

15. Eaha ta te hohoˈa o te mau akaride e faaite ra i te mea e (a) e paruru ouma auri to ratou? (b) e mata mai te mata taata to ratou? (c) e rouru mai te rouru vahine ïa to ratou? (d) e niho mai te niho liona to ratou? (e) e haruru rahi ta ratou e faatupu?

15 Ia au i te orama, e paruru ouma auri to te mau akaride, o te faataipe ra i to ratou parau-tia aueue ore. (Ephesia 6:14-18) E mata taata to ratou; te faaite ra te reira i te huru o te aroha, i te mea e ua poietehia te taata ia au i te hohoˈa o te Atua, e aroha hoi te Atua. (Genese 1:26; Ioane 1, 4:16). E to ratou rouru roroa mai te rouru vahine ïa, o te faahohoˈa maitai maira i to ratou auraroraa i to ratou Arii, te melahi o te abuso. E i te pae hopea, to ratou niho mai te niho liona ïa te huru, e e faaohipa te liona i to ˈna mau niho no te tumahaehae i te iˈo. Mai te matahiti 1919 mai â, ua nehenehe te pǔpǔ a Ioane e amu faahou â i te maa paari i te pae varua, no nia iho a râ i te mau parau mau no nia i te Basileia o te Atua e arataihia ra e “te Liona o te opu o Iuda,” o Iesu Mesia. Te faahohoˈa ra te Liona i te itoito; e e titau-mau-hia te itoito i teie mau kerisetiano no te taa-maitai-raa i teie poroi etaeta mau, no te neneiraa i te reira i roto i te mau buka e te mau vea e no te opereraa ˈtu i roto i te ao nei. E haruru rahi ta teie mau akaride e faatupu ra, mai “te haruru pereoo e te puaahorofenua e rave rahi, ia horo i te tamaˈi ra.” I to ratou apeeraa i te hiˈoraa o te mau kerisetiano o te Iraa o te senekele, aita roa ˈtu ratou e hinaaro nei e faaea ma te ohipa ore noa.—Korinetia 1, 11:7-15; Apokalupo 5:5.

16. Eaha te auraa i te mea e “e hope” to te mau akaride “mai to te pata ra . . . , e e tara tei roto i to ratou mau hope”?

16 Ua hau aˈe teie ohipa pororaa i te parau noa! “E to ratou hope ra mai to te pata ra ïa, e e tara tei roto i to ratou mau hope; e e mana to ratou ia rave i te taata e ia pae aˈe marama.” (Apokalupo 9:10) Eaha ïa te auraa o teie mau parau? I roto i ta ratou ohipa pororaa i te Basileia, te opere ra te mau Ite no Iehova i te mau buka, te mau vea e te mau vea iti, e tae noa ˈtu i te mau papai rii neneihia i te taime au ra. Te vai ra i roto i taua mau papai ra te mau faˈiraa parau mana, niuhia i nia i te Parau a te Atua o ta te mau taata atoa e nehenehe e taio i roto i to ratou mau fare. E patia ratou mai te pata ra te huru, no te mea te faaite ra ratou i te mahana haavaraa a Iehova e fatata maira. (Isaia 61:2) Hou te hopea o to ratou oraraa, e faaoti ïa teie nei ui o te mau akaride pae varua i te ohipa ta te Atua i pûpû mai na ratou, oia hoi te faaiteraa i Ta ˈna mau haavaraa, ma te haamauiui ïa i te feia aau etaeta e faaino ra i te Atua.

17. (a) Mai ta te Feia haapii Bibilia i ite i te tairururaa i tupu i te matahiti 1919, eaha te vea i haapuai hau atu â i ta ratou faaiteraa? (b) Mea nafea te upoo faatere haapaoraa i haamauiuihia, e ei pahonoraa eaha ïa ta ratou i rave?

17 I te tairururaa i te matahiti 1919, ua oaoa mau teie pǔpǔ akaride i te iteraa e ua neneihia te hoê vea apî, Te Tau Auro. Ua neneihia teie vea i te mau piti hebedoma atoa, no te faarahi hau atu â i ta ratou faaiteraa. * Te faaite tahaa ra te numera 27, no te 29 no setepa 1920, i te haavare a te upoo faatere haapaoraa, o tei hamani ino i te Feia haapii Bibilia i te matahiti 1918 e te matahiti 1919. I roto i te mau matahiti 20 e te mau matahiti 30, ua haamauiui Te Tau Auro i te upoo faatere haapaoraa na roto i te neneiraa i te mau hohoˈa faaooo e te mau tumu parau no te patiatia ia ratou e faaite tahaa ra e ua faaô huna ratou ia ratou iho i roto i te mau ohipa politita, i roto iho â i te mau faaauraa parau i tarimahia e te faatereraa katolika e te faatereraa haavî a Mussolini e te faatereraa nazi a Hitler. Ei pahonoraa i te reira, “ua faatia” te upoo faatere haapaoraa “i te hamani ino i te ture ra” e ua turai ratou i te mau nahoa taata ia haru e ia taparahi i te mau tavini o te Atua.—Salamo 94:20.

Ua faataehia te hoê poroi i te mau faatere o teie nei ao

18. Eaha te ohipa e tia i te mau akaride ia rave, e eaha tei tupu ei pahonoraa i te pae o te oto pu?

18 E tia i te mau akaride o teie nei tau ia rave atoa i te hoê ohipa: te pororaa i te parau apî maitai, te faaite-tahaa-raa i te mau haavare e te maimiraa i te mau mamoe i moe. I to ratou raveraa i teie mau ohipa, ua maere te ao i ta ratou ohipa. Ma te auraroraa i te mau oto pu a te mau melahi, ua tamau noa te pǔpǔ a Ioane i te faaite e mea tano iho â te mau haavaraa faautuaraa a Iehova i nia i te amuiraa faaroo kerisetiano. Ei pahonoraa i te pae o te oto pu, ua faaite te Feia haapii Bibilia i te hoê tuhaa taa ê o teie mau haavaraa i te tairururaa tei tupu i Lonedona i te 25 e tae atu i te 31 no me 1926. Ua farii ratou i te hoê faaotiraa e teie te upoo parau “Te hoê faaiteraa parau i te mau faatere o teie nei ao” e i te Royal Albert Hall, ua faaroo ratou i te hoê oreroraa parau “No te aha te mau puai o te ao nei e faaaueuehia ˈi?—Te ravea.” Ia poipoi aˈe, ua nenei haavitiviti noa te hoê vea rahi no Lonedona i te faaotiraa e te oreroraa parau taatoa. I muri iho, ua opere te pǔpǔ a te mau akaride e 50 mirioni mau papai rii no nia i taua faaotiraa ra e ati aˈe te ao nei. Auê ïa mauiui rahi e, no te upoo faatere haapaoraa! E rave rahi mau matahiti i muri iho, te tauaparau-noa-hia ra no nia i teie faaotiraa puai mau i te fenua Beretane.

19. Eaha te tahi atu â buka o tei faaineine i te mau akaride taipe no te tamaˈi, e eaha te parauhia ra no nia i te faˈiraa parau mana i neneihia i Lonedona?

19 I taua rururaa ra, ua horoahia i te mau akaride taipe te hoê mauhaa tamaˈi apî, te buka ra Faaoraraa. Te vai ra i roto te hoê tuatapaparaa no nia i te hoê tapao o te Bibilia e haapapu ra e ua fanauhia te “tamaroa,” oia hoi te Faatereraa aore ra te Basileia o te Mesia i nia i te raˈi, i te matahiti 1914. (Mataio 24:3-14; Luka 21:24-26; Apokalupo 12:1-10) Te faahiti ra taua buka ra i te hoê faˈiraa parau mana o tei neneihia i Lonedona i te matahiti 1918, e o tei tarimahia e vau na ekalesiatiko o tei parauhia e ‘o ratou te mau taata poro evanelia rahi roa ˈˈe o te ao nei’ e o ratou te mau tia no te mau Ekalesia porotetani rahi—baptiste, congrégationaliste, presbytérienne, épiscopale e méthodiste. Te faˈi ra teie parau mana e “ua riro te fifi e itehia nei ei tapao no te hopea o to te Etene ra anotau” e “e nehenehe tatou e tiai i te faraa mai o te Fatu ra i te mau taime atoa.” Ua taa i teie mau ekalesiatiko te tapao o te haereraa mai o Iesu, e hinaaro râ anei ratou e faaite i te reira? Te pahono nei te buka ra Faaoraraa e: “Te vahi maere mau o taua ohipa ra teie ïa, i muri iho, teie iho â mau taata o tei tarima i teie parau ua faarue roa ratou i te reira e ua patoi ratou i te haapapuraa e tei roto tatou i te hopea o te ao nei e i te mahana o te piti o te haereraa mai o te Fatu.”

20. (a) Eaha te tiaraa o te upoo faatere haapaoraa no nia i te pǔpǔ o te mau akaride e to ratou Arii? (b) Ia au i te parau a Ioane, o vai teie e faatere nei i te pǔpǔ o te mau akaride, e o vai to ˈna iˈoa?

20 Ua maiti te upoo faatere o te amuiraa faaroo kerisetiano e faaea i roto i te ao a Satani eiaha râ e faaite i te Basileia o te Atua. Aita roa ˈtu ratou e hinaaro ra e apiti atu i te pǔpǔ o te mau akaride e i to ratou atoa Arii, e teie ïa ta Ioane e haapapu ra i teie nei: “E arii hoi to ratou, o te melahi ïa o te abuso ra; o Abadona to ˈna iˈoa [“Haamouraa”] i te reo Hebera, area i te reo Heleni ra, o Apoluona ïa [“Taata haamou”].” (Apokalupo 9:11) Ei “melahi o te abuso” e ei “Taata haamou,” ua faatae mau Iesu i nia i te amuiraa faaroo kerisetiano te hoê ati. Aita râ i oti atura!

[Nota i raro i te api]

^ A faaau i te Ioela 2:4, 5, 7 (i reira ua faahohoˈahia te mau manumanu i te mau puaahorofenua, i te hoê nunaa e i te mau taata e faatupu ra i te hoê maniania e au i te haruru o te mau pereoo tamaˈi) e te Apokalupo 9:7-9; a faaau atoa i te Ioela 2:6, 10 (e faataa ra i te mau mauiui o te hoê pohe manumanu) e te Apokalupo 9:2, 5.

^ Hiˈo i te tumu parau “Tahoê paatoa no te patoiraa ˈtu i te mau nunaa i roto i te Peho no te Faaotiraa,” neneihia i roto i Te Pare Tiairaa no te 1 no me 1962 (BI 6/62) (na roto i te reo farani).

^ Aita teie irava e haapapu ra e te vai ra te hoê auahi i roto i te abuso, mai te mea e e po auahi ura teie. Te parau ra Ioane e, e au teie au auahi meumeu “mai” te au auahi no te hoê umu rahi. (Apokalupo 9:2) Aita oia e parau ra e te ite ra o ˈna i te hoê auahi mau i roto i te abuso.

^ No roto mai te parau heleni e faaohipahia ra i ǒ nei te parau basanizô o te faataa ra i te tahi taime i te hamani-ino-raa i te tino iho. E nehenehe râ teie parau e faaohipa-atoa-hia no te mau haamauiuiraa i te pae no te feruriraa. I roto i te Petero 2, 2:8, ei hiˈoraa, te taio nei tatou e ‘te mauiui ra’ Lota ‘taata parau-tia’ no te ino o ta ˈna e ite ra i Sodoma. Te mauiui ra i te pae varua te mau upoo faatere haapaoraa o te tau o te mau aposetolo, no te hoê râ tumu taa ê.

^ Teie vea e neneihia ra e piti i te avaˈe hoê, i te matahiti 1937 o Tamahanahanaraa ïa to ˈna iˈoa e mai te matahiti 1946 o A ara mai na! ïa.

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 143]

Te faaite ra te pae o te oto pu i te ati matamua o na ati tootoru ra

[Hohoˈa i te api 146]

E mea oeoe mau ta oe mau teˈa i roto i te mafatu o te mau enemi o te arii. (Salamo 45:5) Teie hohoˈa faaooo i nia nei o tei apeehia e teie mau parau, ua tuea maitai ïa i te huru o te mau hohoˈa i neneihia i roto i te mau matahiti 30, e o tei patiatia i ‘te mau taata aore te tapao a te Atua i nia i to ratou rae’

[Hohoˈa i te api 147]

Te Royal Albert Hall, i reira te faaiteraahia i te buka ra Faaoraraa e te fariiraahia te faaotiraa e: “Te hoê faaiteraa no te mau faatere o te ao nei”