Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te haere mai nei Iesu ma te afai mai i te faaitoitoraa

Te haere mai nei Iesu ma te afai mai i te faaitoitoraa

Pene 4

Te haere mai nei Iesu ma te afai mai i te faaitoitoraa

1. I teie nei, te papai ra Ioane, ia vai ma, e o vai ma te anaanatae rahi i teie poroi i teie nei mahana?

 E TIA i te mau taata tataitahi e amuimui ra e te hoê amuiraa o te nunaa a te Atua i teie nei mahana ia anaanatae roa i te mau mea e faaitehia i muri nei. E auraa taa ê to teie mau parau a fatata noa ˈi “te tau e tupu ai.” (Apokalupo 1:3) Ia haapao maite anaˈe ïa tatou i teie mau parau e faufaahia ˈi tatou i te mau haamaitairaa mure ore. Teie ta Ioane i papai: “O Ioane, i te mau ekalesia atoa e hitu i Asia na: Ei ia outou te aroha mau e te hau no ǒ mai ia ˈna no te vai nei, e tei vai na, e te vai a muri noa ˈtu; e no ǒ mai i te mau [v]arua toohitu i mua i to ˈna ra terono; e no ǒ mai hoi ia Iesu Mesia.”—Apokalupo 1:4, 5a.

2. (a) Eaha te auraa o te numera “hitu”? (b) I te mahana o te Fatu, e tano atoa teie mau poroi i na “ekalesia atoa e hitu” ra no vai ma?

2 I ǒ nei, te parau tia ˈtu nei Ioane i te mau “ekalesia atoa e hitu,” e te horoa ra oia i to ratou iˈoa i muri iho i roto i te parau tohu. Mea pinepine te itehia teie numera “hitu” i roto i te Apokalupo. Teie to ˈna auraa, te hoê mea taatoa e te oti roa, no nia iho â ra i te mau ohipa a te Atua e ta ˈna atoa amuiraa faatavaihia. I te mea e, ua naeahia tau ahuru tausani amuiraa o te nunaa a te Atua i nia i te fenua nei i te mahana o te Fatu, e nehenehe mau tatou e tiaturi e te mau mea tei papaihia ˈtu na mua ˈˈe i na “ekalesia atoa e hitu” ra o te mau melo faatavaihia, e tano atoa ïa i teie nei mahana no te taatoaraa o te nunaa a te Atua. (Apokalupo 1:10) Oia mau, te vai ra ia Ioane ra te hoê poroi ora mau no te taatoaraa o te amuiraa o te mau Ite no Iehova e no te feia atoa e amuimui ra e o ratou, noa ˈtu eaha te vahi.

3. (a) Ia au i te faaiteraa parau a Ioane, no hea mai ïa te ‘aroha mau e te hau’? (b) Eaha te hoê â huru parau ta te aposetolo Paulo i papai?

3 “Te aroha mau e te hau”—auê ïa raua e i te mea hinaaro-mau-hia, e mai te peu iho â râ e ua ite tatou e no hea mai te reira. No ǒ mai “ia ˈna” maoti râ no ǒ mai ïa i te Arii Mana hope te Fatu ra o Iehova iho, te “Arii hau mure ore” e vai ra “mai tahito mai â e a muri noa ˈtu.” (Timoteo 1, 1:17; Salamo 90:2) To roto atoa ïa i ǒ nei te mau “[v]arua toohitu,” te faataa ra teie parau i te rahi faito ore o te huru raveraa a te puai ohipa a te Atua, aore ra varua moˈa, i to ˈna horoaraa ˈtu i te maramarama e te haamaitairaa i te feia atoa e haapao maite ra i te parau tohu. E tiaraa faufaa atoa to “Iesu Mesia” i reira, e teie hoi ta Ioane i papai i muri iho. “Ua î i te maitai e te parau mau.” (Ioane 1:14) Te vai ra ïa hoê â huru parau i roto i te faaiteraa parau a Ioane e ta te aposetolo Paulo i papai i te hopea o te piti o ta ˈna episetole ta ˈna i faatae atu i te amuiraa no Korinetia: “Ei ia outou atoa na te aroha mau a te Fatu ra a Iesu Mesia, e te hinaaro o te Atua, e te au a te [v]arua [moˈa] ra.” (Korinetia 2, 13:14) Ia tano atoa ïa teie mau parau no tatou tataitahi e here ra i te parau mau, e tia ˈi!—Salamo 119:97.

‘Te Ite parau mau’

4. Mea nafea Ioane i te faaiteraa mai ia Iesu Mesia, e no te aha e mea tano mau teie mau faataaraa?

4 I muri noa iho ia Iehova, o Iesu ïa te Taata hanahana roa ˈˈe o te ao taatoa nei, o ta Ioane ïa i faˈi i to ˈna piiraa ˈtu ia ˈna e: “Te ite parau mau ra, e te matahiapo mai te pohe maira, e te arii o te mau arii o te ao nei.” (Apokalupo 1:5b) E mai te avaˈe i nia i te raˈi, ua haamau-papu-hia oia mai te Ite rahi roa ˈˈe no te tururaa i te tiaraa Atua o Iehova. (Salamo 89:37) I muri iho i to ˈna tapea-maite-raa i to ˈna haapao maitai e tae noa ˈtu i te pohe, ei tusia, riro maira oia ei matahiapo i rotopu i te mau taata o tei faatia-faahou-hia no te oraraa pohe ore i te pae varua. (Kolosa 1:18) I teie nei, tei mua ïa oia i te aro o Iehova, e ua faateiteihia o ˈna i nia ˈˈe i te mau Arii atoa o te fenua nei, no te mea ua pûpûhia ˈtu no ˈna “te mana atoa i te raˈi e te ao atoa nei.” (Mataio 28:18; Salamo 89:27; Timoteo 1, 6:15) I te matahiti 1914 ra, ua haamauhia oia ei Arii i nia i te mau nunaa atoa o te fenua nei.—Salamo 2:6-9; Mataio 25:31-33.

5. (a) Mea nafea Ioane i te faaite-faahou-raa i to ˈna mauruuru i te Fatu ra ia Iesu Mesia? (b) O vai ma te fanaˈo ra i te ô o te ora o Iesu ei taata tia roa, e ua noaa ˈtura i te mau kerisetiano faatavaihia teihea haamaitairaa taa ê?

5 E te faaite faahou ra Ioane i to ˈna mauruuru i to ˈna ra Fatu ia Iesu Mesia na roto i teie mau parau tamahanahana: “Ei ia ˈna, ei tei aroha mai ia tatou nei, e ua tamâ ia tatou i ta tatou hara i to ˈna ihora toto, e ua faariro ia tatou ei arii anaˈe, e ei tahuˈa na te Atua i to ˈna ra Metua; ei ia ˈna te haamaitai e te mana e a muri noa ˈtu. Amene.” (Apokalupo 1:5c, 6) Ua horoa Iesu i to ˈna ora taata tia roa ia nehenehe te mau taata e tiaturi ra ia ˈna i te ao nei ia roaa ia ratou te oraraa tia roa. Tei mua atoa ia oe, teie tiaturiraa, e hoa here e e taio ra i teie parau! (Ioane 3:16) Ua matara mai, na roto i te pohe tusia o Iesu, te hoê haamaitairaa taa ê no te feia tei riro mai ei kerisetiano faatavaihia, mai ia Ioane te huru. Ua faarirohia ratou ei taata tia na nia i te tusia taraehara o Iesu. Na roto i to ratou faarueraa i te tiaturiraa no nia i te oraraa i nia i te fenua nei, mai ia Iesu atoa, ua faafanauhia mai te mau melo no te nǎnǎ iti i te varua o te Atua e te tiai ra ïa ratou ia faatia-faahou-hia ratou no te tavini ei arii e ei tahuˈa i pihai iho ia Iesu Mesia i roto i to ˈna ra Basileia. (Luka 12:32; Roma 8:18; Petero 1, 2:5; Apokalupo 20:6) Auê ïa haamaitairaa taa ê! Eita ïa tatou e maere i to Ioane itoito rahi no te faaiteraa ˈtu e no ǒ mai ïa ia Iesu ra te hanahana e te mana.

“Te haere mai na oia i roto i te ata”

6. (a) Eaha ta Ioane i faaite no nia ia Iesu o te “haere mai na . . . i roto i te ata,” e eaha te parau tohu a Iesu ta Ioane i haamanaˈo? (b) Eaha te auraa i te mea e te “haere mai” ra Iesu, e o vai ma tei auê i nia i te fenua nei?

6 E i muri iho, te tohu ra Ioane ma te oaoa hoi: “Inaha, te haere mai na oia i roto i te ata; e ite te mau mata atoa ia ˈna, e te feia atoa i patia ia ˈna ra: e e auê te mau opu atoa o te ao nei ia ˈna. Oia ïa, Amene.” (Apokalupo 1:7) Ma te feaa ore, te haamanaˈo ra Ioane i ǒ nei i te parau tohu faaite-aˈena-hia e Iesu no nia i te hopea o te amuiraa o te mau mea e vai nei. Ua parau oia e: “Ei reira e itea mai ai te tapao no te Tamaiti a te taata i nia i te raˈi ra; ei reira te mau fetii atoa o te fenua nei e oto ai, ia hiˈo ratou i te Tamaiti a te taata i te haerea mai na nia i te ata o te raˈi ra, ma te mana e te hanahana rahi.” (Mataio 24:3, 30) Teie te auraa, te “haere mai” ra Iesu ma te haapao maite i te tupuraa o te mau haavaraa a Iehova i nia i te mau nunaa. E itehia ïa i muri iho te mau tauiraa rahi i te fenua nei, i te mea e aita “te mau fetii atoa o te fenua nei” i haapao i te tiaraa mau o te faatereraa a te Mesia, e ite ïa ratou ma te papu hoi i “te hoturaa rahi o te riri o te Atua Puai hope ra.”—Apokalupo 19:11-21; Salamo 2:2, 3, 8, 9.

7. Eaha te auraa o te parau e “e ite te mau mata atoa” e to te feia faaroo ore atoa ia Iesu?

7 I te roaraa o te rui hopea o ta Iesu i faaea i rotopu i ta ˈna mau pǐpǐ, ua parau oia ia ratou e: “E ia roovau iti aˈe, e ore to te ao e hiˈo faahou mai ia ˈu.” (Ioane 14:19) Nafea ïa “e ite te mau taata atoa ia ˈna”? Eiaha ïa tatou ia manaˈo e e ite mata roa te mau enemi o Iesu ia ˈna, no te mea ua parau te aposetolo Paulo no nia ia Iesu i muri iho i to ˈna hoˈiraa ˈtu i nia i te raˈi e “te parahi ra hoi i roto i te maramarama taea-ore-hia e te taata atoa; o tei ore roa i hiˈohia e te taata atoa, e eita roa hoi e tia ia hiˈo.” (Timoteo 1, 6:16) Mea papu, e na roto i te parau “ite,” te manaˈo ra Ioane e “taa,” e hoê â ïa huru i te mea e e nehenehe tatou e ite e aore ra e taa i te mau maitai itea-ore-hia o te Atua na roto i te mau mea o ta ˈna i poiete. (Roma 1:20) Te “haere mai na [Iesu] i roto i te ata” i te mea e, eita mau o ˈna e itehia e te mata mai te mahana tei moe i muri mai i te ata. Noa ˈtu e te huna ra te ata i te mahana, ua ite râ tatou e tei reira oia, no te mea te turama maira te maramarama o te ao ia tatou; hoê atoa ïa huru, e noa ˈtu e eita tatou e ite mata roa ˈtu i te Fatu ra ia Iesu, e fa mai oia “ma te auahi ura ra, i te tuuraa mai i te pohe i te feia aore i ite i te Atua, e tei ore i faaroo i te evanelia” no nia ia ˈna. E “ite” iho â ïa taua feia ra ia ˈna.—Tesalonia 2, 1:6-8; 2:8.

8. (a) O vai ma tei ‘patia’ ia Iesu i te matahiti 33 no to tatou nei tau, e o vai ma ïa ratou i teie mahana? (b) I te mea e aita faahou Iesu e parahi ra i nia i te fenua nei, mea nafea ïa ‘o ˈna e patiahia ˈi’?

8 E ‘ite-atoa-hia’ Iesu e “te feia atoa i patia ia ˈna ra.” O vai ma ïa? I te haapoheraahia Iesu i te matahiti 33 no to tatou nei tau, o te mau faehau roma tei patia mau ia ˈna. E amo atoa râ te mau ati Iuda i te utua no teie taparahiraa, no te mea ua parau Petero ia vetahi i rotopu ia ratou i te mahana Penetekose e: “Ua faariro-mau-hia oia e te Atua ei Fatu e ei Mesia, o Iesu mau nei â ta outou i faasatauro nei.” (Ohipa 2:5-11, 36; hiˈo Zekaria 12:10; Ioane 19:37) Area ra, ua pohe taua mau Roma ra e taua mau ati Iuda ra ua fatata e 2 000 matahiti i teie nei. No reira, te feia ‘e patia ra ia ˈna’ i teie nei mahana o te mau nunaa ïa e te mau taata ïa e faaite ra i te hoê â huru riri e tei itehia i te taime a pohe ai Iesu i nia i te pou. I teie nei râ, aita Iesu e parahi faahou ra i nia i te fenua nei. Tera râ, ia hamani ino mau anaˈe te mau enemi i te mau Ite no Iehova e faaite ra i te parau no nia ia Iesu e aore ra ia faatia noa anaˈe ratou i taua huru raveraa ra, mai te huru mau ra e te ‘patia’ ra ratou ia Iesu iho.—Mataio 25:33, 41-46.

“Te Alepha e te Omega”

9. (a) O vai teie e paraparau nei i teie nei, e a hia ïa taime i roto i te Apokalupo? (b) Ia horoa anaˈe Iehova i te iˈoa “Alepha” e “Omega” e “Mana hope” no ˈna, eaha ïa te auraa o te reira?

9 E i teie nei, auê ïa te oaoa rahi e! o te Arii Mana hope ra te Fatu ra o Iehova iho teie e parau ra. Ua tano mau ïa teie omuaraa no nia i te mau orama e fatata maira i te faaitehia, no te mea o oia iho te Haapii rahi e te Pu hau aˈe no te Apokalupo. (Isaia 30:20) Te faˈi ra to tatou Atua e: “O vau te Alepha e te Omega, . . . o te vai nei, e o tei vai na, e o te vai a muri noa ˈtu, o te Mana hope.” (Apokalupo 1:8) E toru taime i roto i te Apokalupo to Iehova paraparauraa mai nia mai i te raˈi; e teie te taime matamua. (Hiˈo atoa Apokalupo 21:5-8; 22:12-15.) Ua ite oioi te mau kerisetiano no te senekele matamua e te alepha e te omega, o te reta matamua ïa e te reta hopea no te piapa heleni. I te mea e, te faataa ra Iehova ia ˈna iho na roto i teie e piti na reta, te haapapu ra oia i mua ˈˈe ia ˈna aita e vai ra te hoê noa ˈˈe Atua puai hope, e i muri aˈe ia ˈna, aita atoa ïa. E faatitiaifaro oia e ma te manuïa hoi e a muri noa ˈtu i te tumu parau no nia i te tiaraa Atua o Iehova. E haapapu oia e, o oia te Atua otahi hoê roa e te puai hope, te Arii Mana hope hau aˈe o te mau mea atoa i poietehia, e a muri noa ˈtu.—Hiˈo Isaia 46:10; 55:10, 11.

10. (a) Mea nafea Ioane i te faataaraa ia ˈna iho, e i hia o ˈna i te tapearaahia? (b) Mea na roto i te ohiparaa a vai ma i tae ai i roto i te mau amuiraa te otaro ta Ioane i papai? (c) Mea nafea te maa pae varua i te horoa-pinepine-raahia i teie nei mahana?

10 Ma te tiaturi e e faatupu iho â Iehova i taua mau mea ra, te na ô ra Ioane i ta ˈna mau hoa tavini e: “O vau nei, o Ioane, o to outou taeae, e te au hoi i te ati, i te basileia e te faaoromai o Iesu Mesia ra, i te fenua vau i parauhia ra e, o Patamo, no te parau a te Atua, e no ta ˈu ra faaiteraa ia Iesu Mesia ra.” (Apokalupo 1:9) E mau auri oia i Patamo no te parau apî maitai, ma te faaoromai i te ati e to ˈna atoa mau taeae e ma te tiaturi papu e e fatu oia i te Basileia no a muri aˈe, ua ite Ioane, e taata paari hoi o ˈna i taua taime ra, i te orama matamua no te Apokalupo. Mea papu e ua faaitoito roa teie mau orama ia ˈna, mai te pǔpǔ a Ioane i teie nei mahana o tei itoitohia na roto i te iteraa ˈtu i to ratou mau tupuraa. Aita matou i ite e mea na roto i teihea ravea to Ioane faataeraa ˈtu i te otaro o te Apokalupo i te mau amuiraa, no te mea i taua taime ra ua tapeahia o ˈna. (Apokalupo 1:11; 22:18, 19) Ua rave amui iho â te mau melahi a Iehova i te ohipa e o ˈna, mai ta ratou i ohipa pinepine na no te paruru i te mau Ite no Iehova haapao maitai e tavini ra ia ˈna i teie nei mahana noa ˈtu te mau opaniraa e te mau taotiaraa, ia nehenehe ratou e horoa ˈtu i te maa pae varua tano na to ratou mau taeae e poia ra i te parau mau.—Salamo 34:6, 7.

11. Eaha te haamaitairaa taa ê, mai ta Ioane atoa i fanaˈo, ta te pǔpǔ a Ioane e poihere nei i teie nei mahana?

11 Auê te rahi o te mauruuru o Ioane no te haamaitairaa taa ê i te mea e ua faaohipa Iehova ia ˈna ei arai no te faaiteraa ˈtu i te parau i roto i te mau amuiraa! Oia atoa i teie nei mahana, te poihere nei te pǔpǔ a Ioane i ta ˈna haamaitairaa taa ê no te horoaraa ˈtu i te utuafare o te Atua te ‘maa pae varua i te hora mau ra.’ (Mataio 24:45) Ia riro atoa oe ei hoê i rotopu i taua mau taata e faaitoitohia ra e taua ravea ra i te pae varua ia noaa atoa ia oe te utua hanahana o te ora mure ore, e tia ˈi!—Maseli 3:13-18; Ioane 17:3.

[Uiraa haapiiraa]

[Tumu parau tarenihia i te api 21]

Te noaaraa mai te maa pae varua i te tau fifi

I teie mau mahana hopea nei, i to te mau Ite no Iehova faaoromairaa i te hoê hamani-ino-raa rahi e te mau mauiui rahi, e mea faufaa mau ïa no ratou ia noaa ia ratou te hoê maa pae varua ia vai itoito noa to ratou faaroo. I roto i te rahiraa o te mau tupuraa, ua noaa ia ratou te hoê maa navai maitai, e mea pinepine na roto i te mau faaiteraa maere mau o te puai o Iehova.

Ei hiˈoraa, i raro aˈe i te faatereraa nazi i Helemani, ua patapata te mau Ite i te mau vea o Te Pare Tiairaa e ua opere ratou i te reira, e mea opanihia hoi te reira e te ture a te mau raatira nazi ino mau. I Hambourg, ua tomo te Gestapo i roto i te hoê fare i reira te patapataraahia te mau vea; mea nainai teie fare, e aita e vai ra te vahi no te tapuni i te mau matini. Ua vaiihohia te matini patapata i roto i te hoê afata rahi, e te mau matini iriti i te mau hohoˈa o te mau vea i roto i te hoê piha e vai ra i raro aˈe i te fare, i roto i te hoê afata umara putete. I muri mai i teie afata, te vai ra hoê afata vairaa ahu î roa i te mau vea. Eita e ore teie mau mea i te itehia. Ua iriti ihora te hoê mutoi i te afata rahi, na roto i ta ˈna huru raveraa, aita ˈtura o ˈna i ite i te matini patapata. I te piha i raro aˈe i te fare, ua parau te vahine no ˈna teie fare e “te tia noa ra na mutoi e toru i ropu i te piha i raro aˈe i te fare, i mua noa mai i te afata umara putete e tahuna ra i te afata vairaa ahu î roa i te mau vea Te Pare Tiairaa. Aita hoê noa ˈˈe i rotopu ia ratou i ite i te hoê noa ˈˈe mea; mai te mea ra e e ua matapo-roa-hia ratou.” Auaa te tauturu faahiahia a te Atua i nehenehe ai teie fare e tamau i te horoa i te maa i te pae varua i roto i taua tau fifi ra e te ataata hoi.

I roto i te mau matahiti 60, ua tupu te hoê tamaˈi civila i rotopu ia Nigéria e ia Biafra. I te mea e ua haaati-taatoa-hia o Biafra e te fenua Nigéria, te ravea hoê roa e vai ra i rotopu ia ˈna e to te ara o te mau manu reva ïa. No reira, te manaˈohia ra e e erehia te mau Ite no Biafra i te maa i te pae varua. I reira, i te omuaraa o te matahiti 1968 ua nomino te huimana no Biafra e piti na tia i te mau toroa faufaa roa, hoê i Europa e te tahi i nia i te tahua tauraa manu reva no Biafra. Area ra, e mau Ite no Iehova raua toopiti e te vai ra hoê i te tahi pae no teie eˈa hoê roa e vai ra i rotopu ia Biafra e to te ara e te tahi ra, tei te tahi pae ïa. Ua taa râ ia raua e no ǒ mai ia Iehova ra teie mau ravea e ua farii ihora teie nau kerisetiano i te mau ohipa atâata e te rave atâ hoi maoti ra te faataeraa i te maa pae varua i roto ia Biafra. Ua nehenehe ïa raua i te na reira noa i te roaraa o te tamaˈi. Ua parau te hoê i rotopu ia raua e: “Mea hau aˈe teie faanahonahoraa i ta te taata iho e manaˈo.”

[Tapura i te api 19]

Te mau numera taipe o te Apokalupo

Numera Te auraa o te mau taipe

2 Te auraa, ua haamau-papu-hia te hoê mea.

(Apokalupo 11:3, 4; hiˈo Deuteronomi 17:6.)

3 E tapao ïa no te haapapu i te manaˈo e no te puai faito ore

o te hoê mea. (Apokalupo 4:8; 8:13; 16:13, 19)

4 Te faaiteraa i te parau no te taatoaraa o te mau mea

aore ra no nia i na poro e maha tuea maitai te tahi

e te tahi. (Apokalupo 4:6; 7:1, 2; 9:14; 20:8; 21:16)

6 Te faataa ra oia i te tia-ore-raa, te tano ore, te riaria e

te maere mau. (Apokalupo 13:18; hiˈo Samuela 2, 21:20.)

7 Te faataa ra oia i te hoê mea taatoa e te oti roa, ia au

i te manaˈo o te Atua, no nia i te mau opuaraa a Iehova e

aore ra te mau opuaraa a Satani.

(Apokalupo 1:4, 12, 16; 4:5; 5:1, 6; 10:3, 4; 12:3)

10 Te faahohoˈa ra oia i te taatoaraa aore ra te îraa ia au

i te mau mea materia no te mau ohipa i nia i te fenua nei.

(Apokalupo 2:10; 12:3; 13:1; 17:3, 12, 16)

12 Te faataa ra oia i te hoê faanahonahoraa e aore ra faaauraa

a te Atua i nia i te mau raˈi e aore ra i nia i te fenua

nei. (Apokalupo 7:5-8; 12:1; 21:12, 16; 22:2)

24 Te faahohoˈa ra oia i te teiteiraa o te hoê faanahonahoraa

o te mau mea i ravehia e Iehova e aore ra ua tatai-piti-hia

ïa. (Apokalupo 4:4)

E nehenehe e ravehia te vetahi mau numera i faahitihia i roto i te Apokalupo mai tei papaihia. Mea pinepine, na te taatoaraa o te mau irava e haapapu i te reira. (Hiˈo Apokalupo 7:4, 9; 11:2, 3; 12:6, 14; 17:3, 9-11; 20:3-5.)