Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te himene ra ratou i te himene apî upootiaraa

Te himene ra ratou i te himene apî upootiaraa

Pene 29

Te himene ra ratou i te himene apî upootiaraa

Orama 9—Apokalupo 14:1-20

Tumu parau: Te tia noa ra te mau 144 000 e te Arenio i nia i te mouˈa ra o Siona; te reva ra te mau faˈiraa parau a te mau melahi e ati noa ˈˈe te ao nei; ua ootihia te auhune

Tau no te tupuraa: Mai te matahiti 1914 e tae atu i te ati rahi

1. Eaha ta te Apokalupo pene 7, 12 e 13 i faaite aˈena ia tatou, e eaha ta tatou e ite atu i teie nei?

 AUÊ ïa te haumǎrû e te iteraa ˈtu i te orama a Ioane i muri iho! E hiˈo tatou i teie nei i te mau tavini haapao maitai a Iehova e e hiˈopoa tatou i te ohipa o ta ratou e rave i te roaraa o te mahana o te Fatu ra, eiaha faahou â i te mau faanahonahoraa mai te mau puaa mehameha ra te huru e auraro ra i te teni. (Apokalupo 1:10) Ua faaite aˈena mai te Apokalupo 7:1, 3 ia tatou e ua tapeahia na mataˈi haamouraa toomaha e ia hope na 144 000 tavini faatavaihia i te tapao-paatoa-hia. Ua faaite mai te Apokalupo 12:17 ia tatou e i reira ïa ‘te toea o te huaai a te vahine’ e riro ai ei tapao hamani-ino-raa taa ê na Satani, te teni. E ua faataa mai te Apokalupo pene 13 ia tatou, ma te maere mau, i te mau faanahonahoraa politita ta Satani i faatia mai i nia i te fenua nei no te faataeraa i nia i te mau tavini haapao maitai a Iehova te mau tamataraa fifi mau e te mau hamani-ino-raa ino mau. Eita râ teie enemi rahi e nehenehe e haafifi i te opuaraa a te Atua. E ite râ tatou i teie nei, e noa ˈtu ta ˈna mau tutavaraa iino, ua haaputuputuhia mai, ma te hinuhinu, te taatoaraa o te mau 144 000.

2. Eaha te tatararaa oaoa hopea nei ta Ioane e faataa ra i roto i te Apokalupo 14:1, na mua roa ˈˈe te reira a tupu ai, e o vai te Arenio?

2 Te faaitehia ra ia Ioane e oia atoa ïa i te pǔpǔ a Ioane e vai ra i to tatou nei mau mahana, te tatararaa oaoa hopea nei na mua roa ˈˈe te reira a tupu ai: “Hiˈo atura vau, e inaha, te tia noa ra te Arenio i nia iho i te mouˈa ra o Siona, ma te taata atoa hoi i pihai iho ia ˈna, hoê hanere e maha ahuru ma maha i te tausani, ma te iˈoa o to ˈna Metua i te papairaahia i nia iho i to ratou mau rae.” (Apokalupo 14:1) Mai ta tatou i ite aˈenei o Mihaela ïa teie Arenio, e ua tamâ oia i te mau raˈi na roto i te tiavaruraa i te Diabolo e ta ˈna ra mau demoni. O taua ïa Mihaela, ia au i te parau a Daniela, “e faatia i te mau tamarii [o te nunaa a te Atua]” e ua ineine oia no te “tia mai” no te faatupuraa i te mau haavaraa parau-tia a Iehova. (Daniela 12:1; Apokalupo 12:7, 9) Mai te matahiti 1914 mai â, te tia ra taua Arenio ra, o tei pǔpǔ ia ˈna iho ei tusia, i nia i te mouˈa ra o Siona ei Arii mesia.

3. Eaha te “mouˈa ra o Siona” i reira te Arenio e te mau 144 000 i ‘te tia-noa-raa’?

3 Ua tupu te mau mea atoa mai ta Iehova i tohu e: “Ua faatahinu vau i tau arii i nia i tau mouˈa ra, ia Ziona.” (Salamo 2:6; 110:2) Aita teie irava e faahiti faahou ra i te mouˈa ra o Ziona e vai ra i nia i te fenua nei, te tuhaa fenua i reira te paturaahia Ierusalema, e i reira te mau arii taata no te opu fetii a Davida i faatere ai. (Paraleipomeno 1, 11:4-7; Paraleipomeno 2, 5:2) Oia mau, i muri aˈe i to ˈna poheraa e to ˈna faatia-faahou-raahia, i te matahiti 33, ua haamauhia Iesu i nia i te mouˈa ra o Siona i nia i te raˈi, ei ofai tihi ei niu, te vahi i roto i te mau raˈi i reira Iehova i opua e tuu i “te oire o te Atua ora ra, Ierusalema i te ao ra.” No reira ïa, te faahohoˈa ra “te mouˈa ra o Siona” i ǒ nei i te tiaraa teitei o Iesu e te feia e apipiti ra ia ˈna, oia hoi Ierusalema i nia i te raˈi, maoti ra ïa te Basileia. (Hebera 12:22, 28; Ephesia 3:6) Te faataipe ra te reira i te tiaraa arii hanahana i reira Iehova i te faateiteiraa ˈtu ia ratou i roto i te mahana o te Fatu ra. I te roaraa o te mau senekele, na nia i to ratou tiaraa ei “ofai ora,” ua tiai te mau kerisetiano faatavaihia ma te faaoromai ore i te taime ratou e nehenehe ai e tia i nia i taua mouˈa ra o Siona i nia i te raˈi, ma te tahoêhia ˈtu ratou i te Fatu ra ia Iesu Mesia o tei faahanahanahia i roto i to ˈna ra Basileia hinuhinu rahi.—Petero 1, 2:4-6; Luka 22:28-30; Ioane 14:2, 3.

4. Eaha te auraa i te mea e te tia noa ra te taatoaraa o te mau 144 000 i nia i te mouˈa ra o Siona?

4 Aita Ioane e ite ra ia Iesu anaˈe iho, te ite atoa ra oia i te pǔpǔ taatoa o te mau 144 000 feia aiˈa i te Basileia e vai ra i nia i te raˈi i te tia-noa-raa i nia i te mouˈa ra o Siona. I te tau no te tupuraa o teie orama, tei nia aˈena te rahiraa eiaha râ te taatoaraa o te mau 144 000 i nia i te raˈi. I mua noa rii i teie â orama, te ite ra Ioane e e tia i te tahi feia moˈa ia faaoromai â i te mau tamataraa e ia pohe roa ma te faaroo. (Apokalupo 14:12, 13) Mea maramarama maitai e te toe noa ra te tahi mau melo o te mau 144 000 i nia i te fenua nei. No reira ïa, nafea Ioane e nehenehe ai e ite i te taatoaraa i te tia-noa-raa i pihai iho ia Iesu i nia i te mouˈa ra o Siona? * I te mea e e mau melo ratou no te amuiraa o te mau kerisetiano faatavaihia, i teie nei ïa “ua haafatata ˈtu ratou i te mouˈa râ o Siona, te oire o te Atua ora ra, Ierusalema i te ao ra.” (Hebera 12:22) Mai ia Paulo atoa i to ˈna parahiraa i nia i te fenua nei, ua faatia-aˈena-hia ratou i nia—i te pae varua—ia tahoê atu ratou ia Iesu Mesia i nia i te mau raˈi. (Ephesia 2:5, 6) E hau atu â, i te matahiti 1919, ua farii ratou i te titauraa e, ‘A haere mai i nia nei,’ e e auraa parau teie, “reva ˈtura [ratou] i nia i te raˈi na roto i te ata.” (Apokalupo 11:12) Na teie mau irava bibilia e tauturu mai ia tatou ia taa e i te pae varua, tei nia te taatoaraa o te mau melo no te pǔpǔ o te mau 144 000 i te mouˈa ra o Siona i pihai iho ia Iesu.

5. E piti iˈoa tei papaihia i nia i te mau rae o te mau 144 000, eaha ïa, e eaha ïa te auraa o te reira?

5 Aita roa ˈtu to te mau 144 000 e tuhaa noa aˈe i rotopu i te feia e haamori ra i te puaa taehae tei tapaohia i te numera taipe 666. (Apokalupo 13:15-18) Area râ, ua papaihia te iˈoa o te Atua e to te Arenio i nia i te mau rae o te mau kerisetiano taiva ore. I te mea e, e ati Iuda o Ioane, eita e ore o ˈna i te ite i te iˈoa o te Atua na roto i te mau leta hebera, יהוה. * I te mea ua papai-taipe-hia te iˈoa o te Metua a Iesu i nia i to ratou mau rae, te faaite ra ïa teie mau kerisetiano i tapaohia i te taatoaraa o te mau taata e e mau ite e e mau tavini ratou no Iehova. (Apokalupo 3:12) I te mea e ua papai-atoa-hia te iˈoa o Iesu i nia i to ratou mau rae te haapapu atoa ra te reira e o Iesu to ratou fatu. O Iesu ta ratou “tane” i tǎpǔhia, e o ratou ïa ta ˈna “vahine” no a muri aˈe, ei “mea apî” e tavini ra i te Atua e e tiaturi ra e haere ratou i nia i te raˈi. (Ephesia 5:22-24; Apokalupo 21:2, 9; Korinetia 2, 5:17) No to ratou mau taairaa hohonu roa e o Iehova e o Iesu Mesia, e itehia ïa te reira i roto i to ratou mau manaˈo atoa e ta ratou mau ohipa atoa.

Te himene ra ratou mai te himene apî ra te huru

6. Eaha te himene ta Ioane e faaroo ra, e te faaau ra oia i te reira i te aha?

6 Ma te au maite e tei faaitehia ˈtu, te faatia ra o Ioane e: “Faaroo atura vau i te hoê reo no te raˈi mai, mai te haruru miti rahi ra, e mai te haruru patiri rahi ra: e faaroo atura vau i te reo o te faaoto kinura i te faaotoraa i ta ratou mau kinura ra: ua himene ihora ratou, mai te himene apî ra te huru, i mua i te terono, e i mua i na mea ora e maha ra, e te mau peresibutero ra: e aore roa e taata e ite ai i taua himene ra ia haapii, maori râ e, o taua hoê hanere, e maha ahuru, e maha tiahapa i te tausani ra, i tauihia no roto i teie nei ao.” (Apokalupo 14:2, 3) Eita tatou e maere i te mea e i to Ioane faarooraa ˈtu i te mau 144 000 i te tahoêraa i to ratou reo no te himene ma te au, ua manaˈo ihora Ioane i te haruru miti rahi e te haruru patiri rahi. Auê ïa te rahi o te au o te tai navenave o te kinura ra! (Salamo 81:2) O vai râ te pǔpǔ himene e vai ra i nia i te fenua e aifaito i te faahiahia rahi o teie pǔpǔ himene hau roa ˈˈe i te maitai?

7. (a) Eaha taua himene apî e faahitihia ra te parau i roto i te Apokalupo 14:3? (b) Mea nafea te himene e faahitihia ra i roto i te Salamo 149:1 i te mea apî i to tatou nei mau mahana?

7 Eaha ïa taua “himene apî” ra? Mai ta tatou i tapao aˈenei i te tuatapaparaahia te auraa o te Apokalupo 5:9, 10, ua taaihia teie himene i te mau opuaraa ta Iehova e faatupu na roto i to ˈna ra Basileia e i te mau ravea faahiahia ta ˈna i rave na roto i te arai o Iesu Mesia ia riro maite Iseraela i te pae varua “ei hui arii, e ei tahuˈa na to matou Atua.” E himene arueraa ia Iehova, e faaite ra i te mau mea apî ta ˈna e faatupu ra na roto i te arai e no te maitai o te Iseraela o te Atua. (Galatia 6:16) Te pahono ra te mau melo o taua Iseraela i te pae varua ra i teie titauraa a te papai salamo ra e: “E haamaitai ia Iehova. E himene i te himene apî, ia Iehova; e te arue ia ˈna i te amuiraa o te feia moˈa ra. Ia oaoa Iseraela i tei hamani ia ˈna ra; ia oaoa te tamarii o Ziona i to ratou arii.” (Salamo 149:1, 2) Parau mau e rave rahi senekele i teie nei i te papairaahia te mau parau o taua himene ra, i teie nei râ mau mahana, e auraa apî ïa to teie himene. Oia mau, i te matahiti 1914, ua fanauhia te Basileia Mesia. (Apokalupo 12:10) I te matahiti 1919, ua haamata te mau tavini a Iehova e vai ra i nia i te fenua nei i te poro i “te parau o te basileia” ma te hoê itoito apî. (Mataio 13:19) I taua matahiti ra, faaitoitohia e te irava bibilia maitihia e te Taiete no te hoê matahiti, Isaia 54:17, e i te mea ua haamauhia ratou i roto i te hoê paradaiso i te pae varua, haamata ihora ratou i ‘te himeneraa ma te au o te aau i te Fatu ra [Iehova].’—Ephesia 5:19.

8. No te aha o te mau 144 000 anaˈe iho te nehenehe e haapii i teie himene apî e faahitihia ra i roto i te Apokalupo 14:3?

8 No te aha o te mau 144 000 anaˈe te nehenehe e haapii i te himene e parauhia ra i roto i te Apokalupo 14:3? No te mea ua faaauhia teie himene i te huru o to ratou oraraa ei taata aiˈa i te Basileia o te Atua: O ratou anaˈe tei fariihia ei tamarii na te Atua e o tei faatavaihia i te varua. O ratou anaˈe tei tauihia no roto i te taata nei, ia riro mai ratou ei melo o teie Basileia i nia i te raˈi. O ratou anaˈe tei riro mai ‘ei tahuˈa e e arii’ ratou e o Iesu Mesia i te roaraa tausani matahiti ia faahoˈi-anaˈe-hia te huitaata i te huru tia roa. O ratou anaˈe teie e itehia ra i ‘te himene, mai te himene apî ra te huru’ i mua i te aro o Iehova. * No taua mau haamaitairaa taa ê e te ohipa hoê roa e vai ra i mua ia ratou, no reira ïa ratou e haafaufaa rahi ai i te Basileia e e himene ai i te himene no taua basileia ra e aita e taata ê atu te na reira mai ia ratou ra te huru.—Apokalupo 20:6; Kolosa 1:13; Tesalonia 1, 2:11, 12.

9. Eaha ta te nahoa rahi e rave ra i to ratou faarooraa i te mau kerisetiano faatavaihia i te himeneraa, e eaha te faaitoitoraa ta ratou e pee ra?

9 Area râ te faaroo ra te tahi atu mau taata i ta ratou himene e te haapao ra ratou i te auraa o te mau parau o taua himene ra. Mai te matahiti 1935 mai â, te faaroo ra te hoê nahoa rahi o te mau mamoe ê atu o te maraa noa ˈtura i ta ratou himene upootiaraa e na te reira e turai ia ratou ia tahoê no te faaiteraa i te Basileia o te Atua. (Ioane 10:16; Apokalupo 7:9) Parau mau, eita iho â teie mau pǐpǐ apî e nehenehe e haapii i te himene i te himene apî a te mau arii o te Basileia o te Atua no a muri aˈe. Area râ, te himene atoa ra ratou i te hoê himene navenave maitai no te faahanahanaraa ia Iehova, te hoê himene e arue ra ia ˈna no te mau mea apî o ta ˈna e faatupu ra. Te pee ra ïa ratou i te hiˈoraa a te hoê taata papai salamo e: “E himene ia Iehova i te himene apî; e himene ia Iehova, e te mau fenua atoa nei. E himene ia Iehova, e haamaitai i to ˈna iˈoa; e faaite i te ora na ˈna eiaha e mahana tuua. E faaite i to ˈna hanahana i roto i te mau etene; e ta ˈna ra mau ohipa taa ê i roto i te taata atoa ra. Ho atu ia Iehova, e te mau fetii o te taata atoa nei, ho atu ia Iehova i te hanahana e te puai. A parau na i rotopu i te mau etene e, o Iehova te arii.”—Salamo 96:1-3, 7, 10; 98:1-9.

10. Mea nafea te mau 144 000 e nehenehe ai i te himene “i mua” i na matahiapo taipe e 24?

10 Mea nafea te mau 144 000 e himene ai “i mua” i te mau matahiapo i te mea e te faahohoˈa ra na matahiapo e 24 ia ratou i roto i to ratou tiaraa hanahana i nia i te raˈi? I te omuaraa o te mahana o te Fatu ra, ua faatia-faahou-hia “te feia i pohe i roto i te Mesia ra” no roto mai ia ratou ei mea poietehia i te pae varua; tei nia teie mau kerisetiano faatavaihia o tei noaa ia ratou te re i te raˈi i teie nei, i reira ratou e faaî ai i te mau hopoia e au i na pǔpǔ autahuˈa tahito e 24. E te itehia ra ratou i roto i teie orama i roto i te faanahonahoraa a Iehova i nia i te raˈi. (Tesalonia 1, 4:15, 16; Paraleipomeno 1, 24:1-18; Apokalupo 4:4; 6:11) No reira, te himene ra te toea o te mau 144 000 e vai noa ra i nia i te fenua nei i te himene apî i mua e aore ra i raro aˈe i te mata o to ratou mau taeae tei faatia-faahou-hia i nia i te raˈi.

11. No te aha ua faahohoˈahia te mau kerisetiano tei upootia mai i na matahiapo e 24 e i na 144 000?

11 Teie te tahi mau uiraa e ô mai i roto i to tatou feruriraa: No te aha te feia faatavaihia e te varua tei upootia i faahohoˈahia i te mau matahiapo e 24 e i te mau 144 000 atoa? No te mea e piti ïa huru hiˈoraa ta te Apokalupo e horoa ra no teie pǔpǔ taata hoê roa. Te faaite-noa-hia ra te mau matahiapo e 24 na nia i to ratou tiaraa hopea i te haaatira i te terono o Iehova, ei arii e ei tahuˈa i nia i te mau raˈi. Te faataipe ra ratou i te taatoaraa o te mau 144 000 i nia i te raˈi, noa ˈtu e i teie nei mahana, te vai noa nei â i nia i te fenua nei te hoê toea iti. (Apokalupo 4:4, 10; 5:5-14; 7:11-13; 11:16-18) Area râ, te haapapu ra te Apokalupo pene 7, e no roto mai te mau 144 000 i te huitaata nei; e te haafaufaa ra oia i te opuaraa faahiahia rahi a Iehova oia hoi, te tapaoraa i te numera tia o te mau Iseraela i te pae varua e te faaoraraa i te hoê nahoa rahi. Area râ, i roto i te Apokalupo pene 14, te faaite ra oia i te hoê hohoˈa e haapapu ra e, e haaputuputuhia te pǔpǔ taatoa o te Basileia, oia hoi na 144 000 taata tei upootia mai, i pihai iho i te Arenio i nia i te mouˈa ra o Siona. Mai ta tatou e ite atu i teie nei, te horoa atoa ra teie pene i te mau mea e titauhia ra i te mau 144 000. *

E pee ratou i te Arenio

12. (a) Eaha ˈtu â ta Ioane e parau ra no nia i te mau 144 000? (b) Eaha te auraa i te mea e e paretenia te mau 144 000?

12 Teie â ta Ioane e parau ra no nia i te mau 144 000 ‘i hoohia no roto i te ao nei’ e: “O te feia teie aore i viivii i te vahine ra; e paretenia hoi ratou. O te feia teie e pee i te Arenio i to ˈna atoa mau haerea. I tauihia teie nei feia no roto i te taata nei, ei oho matamua na te Atua e ma te Arenio ra. E aita roa e haavare i itea i roto i to ratou vaha; aore hoi a ratou e hapa i mua i te terono o te Atua ra.” (Apokalupo 14:4, 5) “E paretenia” te mau 144 000; e ere ïa te auraa e eita te mau melo no taua pǔpǔ ra e nehenehe e faaipoipo i te pae tino nei. Ua papai te aposetolo Paulo i te mau kerisetiano e tiaturi ra e haere ratou i nia i te raˈi e, e noa ˈtu e e mea maitai ia faaea taata taa noa te hoê kerisetiano, i roto râ i te tahi mau tupuraa, e mea maitai aˈe ia faaipoipo o ˈna. (Korinetia 1, 7:1, 2, 36, 37) Te mea râ e faataa ê ra i teie pǔpǔ kerisetiano o te hoê huru paretenia ïa i te pae varua. Eita ratou e faaturi i te pae varua e te mau amuiraa politita o te ao nei e te haapaoraa hape atoa. (Iakobo 4:4; Apokalupo 17:5) I te mea o ratou te vahine faaipoipo tei faaineinehia no te Mesia, ua faaea viivii ore noa ratou, “ei feia hapa ore e te ino ore . . . i rotopu i teie nei ui piˈo e te mârô.”—Philipi 2:15.

13. No te aha e vahine faaipoipo tano maitai te mau 144 000 no Iesu Mesia, e mea nafea e nehenehe ai i te parau e te “pee” tamau ra ratou “i te Arenio i to ˈna atoa ra mau haerea”?

13 E hau atu â, “aita e haavare i itea i roto i to ratou vaha.” E au ratou i to ratou Arii, o Iesu Mesia. E taata tia roa, aore “roa i rave i te hara, e aore roa e haavare i itea i to ˈna vaha.” (Petero 1, 2:21, 22) I te mea e, mea hara ore e te parau mau ratou, ua faaineinehia te mau 144 000 ei “vahine faaipoipo” viivii ore no te Tahuˈa Rahi o Iehova. I to Iesu parahiraa i nia i te fenua nei, ua titau oia i te feia e au ra i te parau-tia ia pee ia ˈna. (Mareko 8:34; 10:21; Ioane 1:43) Te feia e pahono mai i ta ˈna titauraa, e farii ïa ratou i ta ˈna huru oraraa e e auraro ratou i ta ˈna mau haapiiraa. No reira, i te roaraa o to ratou oraraa i nia i te fenua nei, e a arataihia ˈi ratou e Iesu i roto i te hoê ao e faaterehia ra e Satani, te “pee” ra te mau 144 000 “i te Arenio i to ˈna atoa ra mau haerea.”

14. (a) Mea nafea te mau 144 000 i riro ai “oho matamua na te Atua e na te Arenio ra”? (b) Mea nafea e nehenehe atoa e parauhia e e mau oho matamua atoa te mau melo o te nahoa rahi?

14 Te mau 144 000 ‘hoohia ratou no roto i teie nei ao,’ “i tauihia teie nei feia no roto i te taata nei.” Ua fariihia ratou ei mau tamarii pae varua a te Atua; i muri aˈe i to ratou tia-faahou-raa, e ere atura ratou i te mau taata anaˈe e e iˈo e e toto to ratou. Mai ta te irava 4 e haapapu ra, e riro ratou “ei oho matamua na te Atua e na te Arenio.” Oia mau, i te senekele I, ua riro Iesu “ei matamua no te feia i mairi te taoto ra.” (Korinetia 1, 15:20, 23) Area râ, te mau 144 000 “mai te oho matamua” ratou no roto i te huitaata tia ore, tei hoohia mai na roto i te tusia a Iesu. (Iakobo 1:18) Aita râ te auhune o te mau taata i faaea ia ratou anaˈe. Ua faahiti aˈena te buka o te Apokalupo i te hoê haaputuputuraa o te mau melo o te nahoa rahi o tei ore e pau ia taio e pii hua ra e: “Tei to tatou Atua te ora tei parahi i nia iho i te terono ra, e tei te Arenio.” E ora mai teie mau taata mai roto mai i te ati rahi e ia inu anaˈe ratou i “te mau pape ora pihaa ra” e naeahia ai ia ratou te huru taata tia roa i nia i te fenua nei. E, i muri iti noa ˈˈe i te ati rahi, e pau roa Hade; e faatia-faahou-hia te mau mirioni e te mau mirioni feia pohe e nehenehe atu ai ratou e inu i taua mau pape ora pihaa ra. Ia au i tei tuatapapa-aˈena-hia, e mea tano ia parau e, te nahoa rahi o te oho matamua ïa no te mau mamoe ê atu, o te mau taata matamua tei ‘horoi i to ratou ahu, e ua teatea i te toto o te Arenio ra,’ e o te tiaturi ra e ora ratou e a muri noa ˈtu i nia i te fenua nei.—Apokalupo 7:9, 10, 14, 17; 20:12, 13.

15. Mea nafea e nehenehe e faaauhia na oho matamua taa ê tootoru nei i te mau oroa e faatupuhia ra i raro aˈe i te Ture a Mose?

15 E nehenehe e faaauhia teie na oho matamua taa ê tootoru nei (oia hoi, Iesu Mesia, te mau 144 000 e te nahoa rahi) i te mau oroa e faatupuhia ra i raro aˈe i te Ture tahito a Mose. I te 16 no nisana, i te oroa o te maa faahopue-ore-hia, e pûpûhia na Iehova te hoê pǔpǔ kerite ei oho matamua; (Levitiko 23:6-14) e ua faatia-faahou-hia Iesu i te 16 atoa no nisana. I te pae ahururaa o te mahana i muri aˈe i taua taio mahana ra, i te toru o te avaˈe, e faatupu ïa te mau Iseraela i te oroa o te Auhune, te auhune ïa o te mau sitona para matamua. (Exodo 23:16; Levitiko 23:15, 16) I te pae hopea, ua topahia te iˈoa ra Penetekose no taua oroa ra (no roto mai ïa i te hoê parau heleni e teie to ˈna auraa “te pae ahururaa”); area râ, ua faatavaihia te mau 144 000 i te varua moˈa i te mahana Penetekose o te matahiti 33. E, i te hituraa o te avaˈe, ia hope anaˈe te ootiraa i te auhune, e faatupu ïa te mau Iseraela i te oroa Patiaraa tiahapa, te hoê ïa tau oaoa no te haamauruururaa. I te roaraa hoê hebedoma, e faaea ïa ratou i roto i te mau tiahapa hamanihia i te amaa tamara e te vai atu â; (Levitiko 23:33-43) oia atoa, no te mau melo o te nahoa rahi, te hoê ïa tuhaa no te auhune rahi, te faaite ra ratou i to ratou aau mehera i mua i te terono “ma te amaa tamara i to ratou rima.”—Apokalupo 7:9.

Te faaiteraa i te hoê parau apî mure ore

16, 17. (a) Te ite ra Ioane i te hoê melahi i te rereraa i hea roa, e eaha te poroi a taua melahi ra? (b) O vai teie e haa atoa ra i roto i te ohipa pororaa i te Basileia, e na teihea mau mea e haapapu ra i te reira?

16 Te na ô faahou ra Ioane e: “Hiˈo atura vau i te hoê melahi i te maueraa na ropu i te reva nei: ma te evanelia e tia i te vairaa ra ei pororaa ˈtu i te feia e parahi i te ao nei ra, i te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau reo atoa, e te mau nunaa atoa, i te pii-hua-raa te reo e, A mǎtaˈu i te Atua, e faahanahana ˈtu ia ˈna; ua tae hoi i te hora faautuaraa na ˈna ra : e haamori outou ia ˈna, i tei hamani i te raˈi, e te fenua, e te tai, e te mau pape pihaa ra.” (Apokalupo 14:6, 7) Te rere ra te melahi “na ropu i te reva nei,” i reira atoa te rahiraa o te mau manu e rere ai. (Hiˈo Apokalupo 19:17.) E nehenehe ïa e faaroohia to ˈna reo i te ao taatoa nei. E mea rahi roa ˈˈe ïa te taata tei faaroo i te pororaa a teie melahi e ati noa ˈˈe te ao nei i to te hoê parau apî e haapurorohia na roto i te afata radio teata.

17 Te faaitoito ra te melahi i te taata taitahi ia mǎtaˈu ratou eiaha râ i te puaa taehae e to ˈna ra hohoˈa, ia mǎtaˈu râ ratou ia Iehova tei hau aˈe i te mana i te hoê noa ˈˈe puaa taipe e auraro ra ia Satani. Na Iehova i poiete i te mau raˈi e te fenua, e ua tae i teie nei te tau e haava ˈi oia i te fenua nei. (Hiˈo Genese 1:1; Apokalupo 11:18.) I to ˈna parahiraa i te fenua nei, teie ta Iesu i tohu no to tatou nei anotau: “E e parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei e ati noa ˈˈe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa: o te hopea ihora ïa i reira.” (Mataio 24:14) I teie nei mahana, na te amuiraa o te mau kerisetiano faatavaihia e rave nei i taua ohipa ra. (Korinetia 1, 9:16; Ephesia 6:15) Area râ, te faaite ra te irava o te Apokalupo o ta tatou e hiˈopoa ra i teie nei e, e tuhaa atoa ta te mau melahi i roto i taua ohipa pororaa ra. Mea pinepine te mau melahi i te aratairaa i te hoê Ite no Iehova i te hoê taata paruparu e autâ ra e e ani ra na roto i te pure i te tauturu i te pae varua!

18. Ia au i te parau a te melahi e maue ra na ropu i te reva nei, ua tae tatou i teihea hora, e o vai ma te faaite mai i te tahi atu â mau faˈiraa parau?

18 Mai ta te melahi e rere ra na ropu i te reva e faaite ra, ua tae i te hora haavaraa. Mai te aha ïa te huru o te haavaraa a te Atua i teie nei? E atete ïa te tariˈa o te mau taata ia faaroo anaˈe ratou i te mau faˈiraa parau a te piti, te toru, te maha e te pae o te melahi.—Ieremia 19:3.

[Nota i raro i te api]

^ Mai tei itehia ra i roto i te Korinetia 1, 4:8, eita te mau kerisetiano faatavaihia e faatere a vai noa ˈi ratou i nia i te fenua nei. Ia au râ i te taatoaraa o te mau irava (Apokalupo 14:3, 6, 12, 13), te himene atoa ra ratou i te himene apî, na roto i te pororaa i te parau apî oaoa, ma te faaoromai i te mau tamataraa atoa e ma te haapao maitai e tae noa ˈtu i te hopea o ta ratou hororaa i nia i te fenua nei.

^ E parau mau te reira i te mea e te faaohipahia ra te mau iˈoa hebera i roto i te tahi atu â mau orama; ua horoahia te hoê iˈoa hebera no Iesu o “Abadona” (“Haamouraa”) e te faatupu ra oia i te haavaraa i te hoê vahi “o Aramagedo te iˈoa i te parau Hebera ra.”—Apokalupo 9:11; 16:16.

^ Te parau ra te Papai e: “mai te himene apî ra te huru.” Oia mau, e mea maoro i teie nei te himene iho i te papairaahia i roto i te parau tohu, e aita râ e taata e faaî ra i te mau titauraa no te himene i te reira. I teie nei, ua haamauhia te Basileia e ua faatia-faahou-hia te feia moˈa, ua iteahia mai te tupuraa o te mau parau tohu ma te faahiahia mau, e ua tae te tau no te himene i taua himene ra ma te hanahana rahi.

^ E nehenehe e faaauhia te reira i te tavini haapao maitai e te paari e horoa ra i te maa i te taata o te utuafare i te tau au ra. (Mataio 24:45) E tia i te tavini, ei pǔpǔ, ia horoa i te maa, area râ no te mau taata o te utuafare, na nia i to ratou tiaraa taata taitahi ei melo no taua pǔpǔ ra, e rave ïa ratou i tauâ maa i te pae varua. Ua riro ïa te tavini e te mau taata o te utuafare ei melo no te hoê â pǔpǔ, na nia râ i to ratou tiaraa—pǔpǔ aore ra taata tataitahi.

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te mau api 202, 203]

144 000

Na matahiapo e 24

E piti huru hiˈoraa e itehia ra no nia i te feia aiˈa e o te Arenio ra, o Iesu Mesia