Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te hoê poroi momona e te maramara

Te hoê poroi momona e te maramara

Pene 24

Te hoê poroi momona e te maramara

Orama 6—Apokalupo 10:1 e tae atu i te 11:19

Tumu parau: Orama no nia i te otaro iti; te ohipa e tupu i roto i te hiero; te oto pu o te hitu o te pu

Tau no te tupuraa: Mai te faatoronoraahia Iesu i te matahiti 1914 e tae atu i te ati rahi

1, 2. (a) Eaha ta te piti o te ati i faatupu, e i hea roa e hope ai? (b) O vai ta Ioane e ite ra i teie nei i te pouraa mai mai nia mai i te raˈi?

 E PAU rahi ta te piti o te ati i faatupu. Ua tairi oia i te amuiraa faaroo kerisetiano e to ˈna mau tia, oia hoi “te toru o te tufaa o te taata nei,” e itea-maitai-hia maira to ˈna huru pohe i te pae varua. (Apokalupo 9:15) E i muri iho, te manaˈonaˈo noa ra Ioane e eaha ra ta te toru o te ati e afai mai. A tiai rii â! Aitâ te piti o te ati i hope atura; e hope râ te reira i roto i te Apokalupo 11:14. Na mua ˈˈe i te reira, e ite faahou â Ioane i te tahi mau tupuraa e e tuhaa atoa ïa ta ˈna i roto. E mataitai râ oia na mua ˈˈe i te hoê ohipa maere mau:

2 “Ite aturâ vau i te hoê melahi puai i te pouraa mai, mai nia mai i te raˈi, ua vehîa i te ata: e anuanua tei nia i tana upoo, e to ˈna mata mai te mahana ra ïa, e mai te pou auahi ra o ˈna avae.”—Apokalupo 10:1.

3. (a) O vai ïa te “melahi puai”? (b) Te faahohoˈa ra te anuanua i nia i to ˈna upoo i te aha?

3 O vai ra teie “melahi puai”? Mea papu o Iesu Mesia o tei faahanahanahia, e e toroa taa ê ta ˈna i reira. Ua vehîa oia i te ata tapao e mea itea-ore-hia o ˈna e te mata taata nei, e te faahaamanaˈo ra ia tatou i teie mau parau a Ioane no nia ia Iesu e: “Inaha te haere mai na oia i roto i te ata; e ite te mau mata atoa ia ˈna, e te feia atoa i patia ia ˈna ra.” (Apokalupo 1:7; hiˈo Mataio 17:2-5.) Te faahaamanaˈo ra te anuanua e vai ra i nia i to ˈna upoo ia tatou i te hoê orama ta Ioane i faatia aˈena, no nia ïa i te terono o Iehova o tei haaatihia e “te anuanua, mai te semaradino ra te huru.” (Apokalupo 4:3; hiˈo Ezekiela 1:28.) Na roto i teie anuanua te itehia ra te marû e te hau e haaati ra i te terono o te Atua. Oia atoa, te faataa papu ra teie anuanua i nia i te upoo o te melahi e e vea taa ê oia, te hoê vea no te hau, te “Arii [Tamaiti hui arii] no te hau” o tei tohuhia e Iehova.—Isaia 9:6, 7.

4. Eaha te faaitehia ra i te mea e (a) “mai te mahana ra ïa” te mata o te melahi puai? (b) “mai te pou auahi ra” na avae o te melahi?

4 “Mai te mahana ïa” te mata o te melahi puai. I roto i te orama ta Ioane i ite aˈena no nia ia Iesu i te tiaraa i roto i te hiero o te Atua, ua tapaˈo Ioane e te mata o Iesu, “mai te mahana ra ïa e anaana mai i te avatea ra.” (Apokalupo 1:16) I te mea e o oia “te Mahana parau-tia,” te haere maira Iesu ma te ora i raro aˈe i to ˈna nau pererau no te maitai o te feia e mǎtaˈu ra i te iˈoa o Iehova. (Malaki 4:2) Taa ê atu i to ˈna mata, e mea hanahana atoa na avae o teie melahi; “mai te pou auahi ra” o ˈna avae. E hinuhinu rahi to teie melahi mai to te Taata o ta Iehova i pûpû atu no ˈna “te mana atoa i te raˈi e te ao atoa nei.”—Mataio 28:18; Apokalupo 1:14, 15.

5. Eaha ta Ioane e ite ra i roto i te rima o te melahi puai?

5 Teie ta Ioane e ite ra i muri iho: “E e buka [otaro] iti haihai ta ˈna tei te rima, ua maheu, ua titoo ihora i to ˈna avae atau i nia iho i te miti, e to ˈna avae aui i nia iho i te fenua nei.” (Apokalupo 10:2) E otaro ê atu anei te reira? E, aita i tapirihia i te tapao taati. E nehenehe ïa matou e o Ioane atoa e tiaturi e e ite faahou â tatou i te tahi atu mau faaiteraa faahiahia mau. E ite râ tatou na mua ˈˈe i te faataaraa no nia i teie mau ohipa e fatata maira.

6. (a) No te aha e tano ia tuu Iesu i te hoê avae i nia i te fenua e te tahi avae i nia i te miti? (b) I anafea te Salamo 8:5-8 i te tupu-taatoa-raa?

6 E hiˈopoa faahou â tatou i te faataaraa no nia ia Iesu. Tei nia to ˈna nau avae ama i te fenua e te miti i te tiaraa, e e mana rahi to ˈna i teie nei i nia i te reira. E tano maitai ïa i te parau tohu a te Salamo i muri nei: “I raro iti aˈe oia [Iesu] i te mau melahi i te hamaniraahia e oe [Iehova] ra, e ua faakorona oe ia ˈna i te hinuhinu e te tura! Ua faariro oe ia ˈna ei tavana i te mau ohipa a to rima, e ua tuuhia e oe te mau mea atoa nei i raro aˈe i tana avae: Te mau mamoe e te mau nǎnǎ puaatoro atoa, e te mau puaa atoa o te aru ra; Te mau manu o te reva; e te iˈǎ o te tai, tei na te eˈa moana i te haere ra!” (Salamo 8:5-8; hiˈo atoa Hebera 2:5-9.) Ua tupu te taatoaraa o teie Salamo i te matahiti 1914, i to Iesu haamauraahia ei Arii no te Basileia o te Atua e i te haamataraa te anotau hopea nei. No reira te mea o ta Ioane e ite orama ra i ǒ nei, ua tupu ïa mai taua matahiti mai â.—Salamo 110:1-6; Ohipa 2:34-36; Daniela 12:4.

Na patiri e hitu ra

7. Mai te aha te huru o te reo o te melahi puai, e eaha ta to ˈna reo e faaite atea ra?

7 Pii atura te melahi puai iho ia Ioane o te mataitai noa ra ia ˈna: “Ua tiaro hua maira to ˈna [te melahi] reo mai te liona ia oto ra; e oti aˈera to ˈna tiaororaa, ua haruru maira te reo o na patiri e hitu ra.” (Apokalupo 10:3) Ua huti mau teie reo puai i te ara-maite-raa o Ioane; te haapapu ra te reira e o Iesu mau “te Liona o te opu o Iuda.” (Apokalupo 5:5) Ua ite atoa ra Ioane e i te tahi taime te parau-atoa-hia ra no Iehova e ‘e uâ oia mai te liona ra.’ Ua tohu aˈena te Atua, ma te uururaa mai te liona ra te huru i te haaputuputuraa o Iseraela i te pae varua e te haereraa mai o te “mahana o Iehova,” mahana haamouraa. (Hosea 11:10; Ioela 3:14, 16; Amosa 1:2; 3:7, 8) E mea maramarama maitai ïa e te faaite atoa ra te reo o te melahi puai e au i te liona e uuru ra te huru, i te mau mea faufaa rahi e tupu mai i nia i te miti e i nia i te fenua. Te titau manihini ra oia i na patiri e hitu ra ia haapuroro i to ratou reo.

8. Eaha “te reo o na patiri e hitu ra”?

8 Ua faaroo aˈena Ioane i te haruru patiri no ǒ mai i te terono iho o Iehova. (Apokalupo 4:5) I te mau mahana o Davida, i te tahi taime e faaauhia “te reo o Iehova” i te haruru patiri. (Salamo 29:3) I to Iehova faaiteraa i ta ˈna opuaraa ma te reo puai, oia hoi te faahanahanaraa i to ˈna iˈoa, a parahi noa ˈi Iesu i te fenua nei, ua manaˈo e rave rahi mau taata e e haruru patiri te reira. (Ioane 12:28, 29) No reira ïa, e mea tano ia manaˈohia e “te reo o na patiri e hitu ra,” o te reo iho o Iehova e faaite ra i ta ˈna mau opuaraa. E i te mea e te vai ra e “hitu” patiri e nehenehe ïa e manaˈohia e ua faaroo Ioane i te taatoaraa o te mau parau.

9. Eaha te faaueraa a te hoê reo mai nia mai i te raˈi?

9 A faaroo na râ! Te reva ra te hoê reo ê atu â. Te horoa maira oia i te hoê faaueraa, e mea maere mau te reira no Ioane: “E oti aˈera te haruru o te reo o na patiri e hitu ra, te faaineine ra vau e papai: ite atura vau i te hoê reo no te raˈi mai, i te na ôraa mai ia ˈu e, A taati na i te mau mea a te mau patiri e hitu i parau iho nei, eiaha e papaihia.” (Apokalupo 10:4) Te rû ra Ioane i te faaroo e i te papai i teie mau poroi e au i te haruru patiri ra te huru, e oia atoa i to tatou nei mau mahana, ua tiai te pǔpǔ a Ioane ma te faaoromai ore ia faaite mai Iehova i ta ˈna mau opuaraa, no te neneiraa ˈtu i te reira. Area râ, e iteahia teie mau faaiteraa parau i te taime i maitihia e Iehova.—Luka 12:42; hiˈo atoa Daniela 12:8, 9.

Te tupu ra te parau aro moˈa

10. Te tǎpǔ ra te melahi puai na nia ia vai, e no te faaiteraa i teihea faˈiraa?

10 Ma te tiai i te reira, pûpû ihora Iehova i te tahi ohipa ê atu na Ioane. I muri aˈe i te haruru o na patiri e hitu ra, te paraparau faahou maira te melahi puai ra e: “E te melahi ta ˈu i ite i te tiaraa i nia iho i te miti e i nia iho i te fenua nei, faateitei aˈera ïa i ta ˈna rima i nia i te raˈi, ua tǎpǔ ihora Ia ˈna i te tia i te oraraa e a muri noa ˈtu, o tei hamani i te raˈi, e te mau mea atoa i roto ra, e te fenua, e te mau mea atoa i roto ra, e te tai, e te mau mea atoa i roto ra, e e ore e mahia e tae ai i taua tau ra.” (Apokalupo 10:5, 6) Te tǎpǔ ra te melahi puai na nia ia vai? Aita Iesu o tei faahanahanahia i tǎpǔ na nia ia ˈna iho, na nia râ i te Mana hau aˈe i te teitei oia hoi: na nia ia Iehova, te Poiete pohe ore tei hamani i te mau raˈi e te fenua. (Isaia 45:12, 18) Na roto i teie tǎpǔ, te haapapu ra te melahi ia Ioane e eita te Atua e taupupu faahou â.

11, 12. (a) Eaha te auraa o te parau “e e ore e mahia e tae ai i taua tau ra”? (b) Eaha te mea o te iteahia mai to ˈna tatararaa hopea nei?

11 I te mea e, no roto mai te parau “tau” i te reo heleni khronos, e teie to ˈna auraa tumu “taime,” te manaˈo ra vetahi pae e e tia ia tatarahia teie faˈiraa a te melahi mai teie te huru: “Te taime, e ore roa ïa,” mai te huru ra e e mou roa te taime aore ra te hora matauhia e tatou nei. I roto i teie irava, te faaohipahia ra te parau khronos e aita te parau “te” e vai ra i mua. E ere ïa teie parau no nia i te taime, area râ, o “te hoê tau,” aore ra “te hoê anotau.” Teie ïa te auraa, eita Iehova e taupupu faahou â e e vaiiho noa ˈi no te tahi atu â anotau (aore ra tau). Te ite-atoa-hia ra te hoê parau heleni no roto mai i te parau khronos i roto i te Hebera 10:37, i reira Paulo i te faahitiraa i te Habakuka 2:3, 4, i te papairaa e “e tae mau mai ïa, e ore e haamaoro hua.”

12 “E e ore e mahia e tae ai i taua tau ra.” Auê ïa teie mau parau i te navenave i te tariˈa o te mau melo paari o te pǔpǔ a Ioane i teie nei mahana! Nafea ïa e e ore e mahia e tae ai i taua tau ra? Na Ioane ïa e faaite mai te reira ia tatou: “Ia tae râ i te tau faaotoraa a te toohitu o te melahi ra, ia faaoto oia i ta ˈna ra pu, ia tupu faaoti roa te parau aro a te Atua i ta ˈna i faaite mai i tana mau tavini i te mau peropheta ra.” (Apokalupo 10:7) No Iehova, i teie nei, ua tae ïa te tau e iteahia mai ai te tatararaa oaoa hopea nei o ta ˈna parau aro moˈa i te manuïaraa ma te hanahana.

13. Eaha te parau aro moˈa a te Atua?

13 Eaha ïa taua parau aro moˈa ra? O te parau ïa no nia i te huaai i tǎpǔhia i te taime matamua i roto i te ǒ i Edene ra, e o Iesu Mesia hoi te tuhaa matamua o taua huaai ra. (Genese 3:15; Timoteo 1, 3:16) Ua amui-atoa-hia taua parau aro ra i nia i te iteraa e o vai te vahine e fanau mai i te Huaai. (Isaia 54:1; Galatia 4:26-28) Taa ê atu i te reira, no nia atoa ïa te parau aro i te mau melo o te tuhaa piti o te pǔpǔ o te huaai e no nia atoa i te Basileia i reira te Huaai e faatere ai. (Luka 8:10; Ephesia 3:3-9; Kolosa 1:26, 27; 2:2; Apokalupo 1:5, 6) E tia ia porohia i nia i te fenua nei i te anotau hopea nei te parau apî oaoa no nia i teie Basileia hoê roa e vai ra i nia i te raˈi.—Mataio 24:14.

14. No te aha, ua taaihia te toru o te ati i te Basileia o te Atua?

14 O te parau apî oaoa roa ˈˈe ïa te reira. Area râ, i roto i te Apokalupo 11:14, 15, ua taaihia te toru o te ati i te Basileia. Eaha te tumu? No te mea, no te feia e au nei i te amuiraa o te mau mea a Satani, e parau apî ino mau ïa te parau apî oaoa e au i te oto pu e faaite ra e te tupu nei te parau aro moˈa a te Atua, oia hoi ua tae mai te Basileia mesia a te Atua. (Hiˈo Korinetia 2, 2:16.) Teie ïa te auraa no ratou, ua fatata te ao ta ratou e here rahi nei i te haamouhia. A fatata noa ˈi te mahana rahi tahooraa a Iehova, te maramarama ra e te puai noa ˈtura te reo o na patiri e hitu no nia i teie mau faaararaa ati mau.—Zephania 1:14-18.

Te otaro iti i maheu

15. Eaha ta te reo no nia mai i te raˈi e eaha ta te melahi puai e parau ra ia Ioane, e eaha tei tupu i nia ia Ioane i to ˈna amuraa i te otaro?

15 I to Ioane tiairaa i te hitu o te oto pu e te tupuraa o te parau aro moˈa a te Atua, ua horoahia ˈtu ia ˈna ra te tahi atu â mau faaueraa: “Ua parau faahou maira ia ˈu taua reo no nia i te raˈi ta ˈu i faaroo ra, na ô maira, A haere, a rave i te buka [otaro] iti i maheu i roto i te rima o te melahi e tia i nia iho i te miti e i nia iho i te fenua na. Haere atura vau i taua melahi ra, ua parau atura vau ia ˈna, Ho mai na i te buka [otaro] iti na. Ua parau maira oia ia ˈu, A rave mai, a amu e ia pau; e maramara to opu, area i roto i to vaha na, e momona ïa mai te meli ra. Ua rave atura vau i taua buka [otaro] iti i roto i te rima o te melahi ra, amu ihora vau e pau aˈera; e mai te meli â te momona i roto i tau vaha; ia pau râ i te amuhia e au ra, maramara ˈtura tau opu. Ua parau maira oia ia ˈu, E tohu faahou â oe i mua i te aro o te mau nunaa e rave rahi, e te mau fenua, e te mau reo ěê, e te mau arii atoa hoi.”—Apokalupo 10:8-11.

16. (a) Eaha te hoê â huru ohipa i tupu i nia ia Ezekiela raua o Ioane? (b) No te aha e mea momona teie otaro iti i roto i te vaha o Ioane, e mea maramara râ i roto i to ˈna opu?

16 Ua fatata hoê â huru ohipa i titauhia ia Ioane i te rave mai ta te peropheta ra o Ezekiela i rave na, e ua faauehia o ˈna e amu i te hoê otaro i to ˈna vai-tîtî-raa i Babulonia. E mea momona teie otaro i roto i to ˈna ra vaha, i te îraa to ˈna opu, ua turai te reira ia ˈna ia faaite i te mau mea maramara i te utuafare faaroo ore o Iseraela. (Ezekiela 2:8 e tae atu i te 3:15) Oia atoa, te otaro maheu ta Iesu o tei faahanahanahia, e horoa ra ia Ioane, e poroi ïa no ǒ mai i te Atua. E tia ia Ioane ia poro no nia i “te mau nunaa e rave rahi, e te mau fenua, e te mau reo ěê, e te mau arii atoa.” E mea momona na Ioane te amuraa i teie otaro no te mea no ǒ mai te reira i te Atua ra. (Hiˈo Salamo 119:103; Ieremia 15:15, 16.) E mea maramara râ i roto i to ˈna opu, no te mea—mai te otaro o ta Ezekiela i amu i to ˈna tau—te faaite atoa ra teie otaro i te mau mea au ore no te mau taata orure hau.—Salamo 145:20.

17. (a) O vai teie e parau nei ia Ioane ia tohu “faahou â,” e eaha te auraa o teie faaueraa? (b) Anafea e tupu ai teie hohoˈa ahoaho o ta Ioane i ite?

17 Mea papu e o te Atua ra o Iehova raua o Iesu Mesia teie e parau nei ia Ioane ia tohu faahou â. Na roto i te mau haamaramaramaraa o ta ˈna i papai i roto i te buka o te Apokalupo e tae roa mai i teie nei, ua tohu aˈena o Ioane no nia i te mau taata, te mau nunaa, te mau reo e te mau arii, noa ˈtu e ua tapea-tîtî-hia o ˈna i nia i te motu o Patamo. Teie te auraa o te parau “faahou â,” e tia ia ˈna i teie nei ia papai e ia haaparare i te toea o te mau haamaramaramaraa e vai ra i roto i te buka a te Apokalupo. Eiaha râ ia moehia ia tatou e e ohipa atoa ta Ioane i roto i teie orama. Te mea râ o ta ˈna e papai ra, e tupu ïa i muri aˈe i te matahiti 1914, ia tuu anaˈe te melahi puai i te hoê avae i nia i te fenua e te tahi avae i nia i te miti. Eaha ïa te auraa o teie hohoˈa ahoaho no te pǔpǔ a Ioane i to tatou nei mau mahana?

Te otaro iti i to tatou nei mahana

18. I te haamataraa o te mahana o te Fatu ra, mai te aha te huru o te anaanatae o te pǔpǔ a Ioane no nia i te Apokalupo?

18 Te faahohoˈa maitai maira te mea o ta Ioane e ite ra i te ohipa i tupu i nia i te mau melo o te pǔpǔ a Ioane i te haamataraa o te mahana o te Fatu ra. I taua tau ra, aita ratou i taa i te taatoaraa o te mau opuaraa a Iehova, e tae noa ˈtu i te mau mea no nia i na patiri e hitu. Ua anaanatae roa râ ratou i te Apokalupo, e ua tatara o Charles Taze Russell e rave rahi mau tuhaa i te roaraa o to ˈna oraraa. I muri aˈe i to ˈna poheraa, i te matahiti 1916, ua haaputuputuhia e rave rahi o ta ˈna mau papai e ua neneihia te reira i roto i te buka ra Ua tupu te parau moe. I te roaraa o te tau, itehia ˈtura e aita taua buka ra e horoa ra i te hoê tatararaa tano maitai no nia i te Apokalupo. E tia i te mau taeae o te Mesia ia tiai rii, i te haamataraa te tupuraa o te mau orama, na mua ˈˈe e noaa ˈi ia ratou te hoê ite papu no nia i taua papai faauruahia mai e te Atua ra.

19. (a) Mea nafea te pǔpǔ a Ioane i te faaohiparaahia e Iehova na mua ˈˈe a faaroo-maitai-hia ˈi te mau reo o na patiri e hitu ra? (b) Anafea te horoaraahia te otaro iti maheu i te pǔpǔ a Ioane, e eaha ïa te auraa no ˈna?

19 Area râ, mai ia Ioane, ua faaohipa Iehova ia ratou na mua ˈˈe a faaroo-taatoa-hia ˈi te reo o na patiri e hitu. Ua poro ratou ma te itoito e 40 matahiti hou te matahiti 1914, e ua tutava ratou no te ohipa-noa-raa i roto i te Tamaˈi rahi Matamua o te ao nei. I te taeraa mai te Fatu, ua ite-papu-hia e, e o ratou te feia e horoa ra i te maa na te mau tavini i te tau au ra. (Mataio 24:45-47) No reira, i te matahiti 1919, ua horoahia ia ratou ra te otaro iti maheu, oia hoi te hoê poroi e tia ia poro-tahaa-hia i te huitaata nei. Mai ia Ezekiela atoa, e tia ia ratou ia faaite i teie poroi i te hoê faanahoraa taiva—te amuiraa faaroo kerisetiano—e parau ra e te tavini ra oia i te Atua, aita râ ratou e na reira ra. Mai ia Ioane atoa e tia ia ratou ia poro no nia i “te mau nunaa e rave rahi, e te mau fenua, e te mau reo ěê, e te mau arii atoa.”

20. I te mea e te amu ra Ioane i te otaro, te faahohoˈa ra te reira i te aha?

20 I te mea e ua amu Ioane i teie otaro e tapao faaite e ua farii te mau taeae o Iesu i teie ohipa. Ua riro teie ohipa ei tuhaa no ratou iho no te mea hoi e no ratou te parau no nia i teie tuhaa a te Parau faauruahia mai e te Atua, e te amu ra ratou i te reira. Area râ, te vai ra i roto i te poroi o ta ratou e tia ia poro te mau haavaraa a Iehova o ta te rahiraa o te mau taata e au ore ra, no te mea te vai ra i roto i teie poroi te mau pohe i tohuhia i roto i te Apokalupo pene 8. Area râ, e mea momona no te mau kerisetiano aau tae mau te iteraa i taua mau haavaraa ra e ia taa ia ratou e te faaohipa faahou ra Iehova ia ratou no te faaiteraa ˈtu i te reira.—Salamo 19:9, 10.

21. (a) Mea nafea te poroi e vai ra i roto i te otaro iti i te riroraa mai ei mea momona atoa no te nahoa rahi? (b) No te aha e parau ino mau te parau apî oaoa no te mau taata e au i te puaaniho te huru?

21 I muri iho, e mea momona atoa ïa te poroi e vai ra i roto i teie otaro no te mau melo o te “feia rahi roa . . . no te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau nunaa atoa, e te mau reo atoa,” e autâ ra i te mau ohipa faufau o ta ratou e ite ra i roto i te amuiraa faaroo kerisetiano. (Apokalupo 7:9; Ezekiela 9:4) Te poro atoa ra ratou ma te itoito i te parau apî oaoa e ma te marû e te au maitai no te faaiteraa i te mau ravea faahiahia mau ta Iehova i rave no te mau kerisetiano e au i te mau mamoe ra te huru. (Salamo 37:11, 29; Kolosa 4:6) Area râ, no te mau taata e au i te mau puaaniho ra te huru e parau apî ino mau ïa te reira. Eaha te tumu? No te mea e mou te amuiraa o te mau mea e vai nei o ta ratou hoi i tiaturi noa e o tei horoa paha i te tahi oaoa poto noa no ratou. Teie parau apî oaoa, e pohe ïa no ratou.—Mataio 25:31-34, 41, 46; hiˈo Deuteronomi 28:15; Korinetia 2, 2:15, 16.

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 160]

Te poro ra te pǔpǔ a Ioane e to ˈna mau hoa i te hoê poroi momona e te maramara i te mau taata atoa