Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te ite ra Ioane ia Iesu tei faahanahanahia

Te ite ra Ioane ia Iesu tei faahanahanahia

Pene 5

Te ite ra Ioane ia Iesu tei faahanahanahia

Orama 1—Apokalupo 1:10 e tae atu i te 3:22

Tumu parau: Te hiˈopoa ra Iesu i te Iseraela i te pae varua e vai ra i nia i te fenua nei e te horoa ra oia i te mau faaitoitoraa mahanahana mau

Te tau no te tupuraa: E tupu teie tuhaa no te mahana o te Fatu mai te matahiti 1914 mai e tae atu i te poheraa e te tia-faahou-raa te taata hopea haapao maitai i faatavaihia

1. Mea nafea te faaiteraahia te orama matamua, e mea nafea Ioane i te haapapuraa i te tau a tupu mau ai oia?

 UA HAAMATA mai te orama matamua no te buka o te Apokalupo i te pene 1, e te irava 10. Teie orama, mai te tahi atu mau orama, o te Apokalupo, e omuahia ïa na roto i te hoê parau ta Ioane i faaroo e aore ra te hoê mea faahiahia mau o ta ˈna i ite. (Apokalupo 1:10, 12; 4:1; 6:1) Ua faaitehia teie orama matamua i roto i te hoê tupuraa e au i te senekele matamua, i reira e faataehia ˈtu ai te mau poroi i na amuiraa e hitu e vai ra i te tau o Ioane. Teie râ, te faataa ra te aposetolo i te tau o te tupu-mau-raa o te reira ohipa i te na ôraa e: “I riro vau i te [v]arua i te mahana o te Fatu ra.” (Apokalupo 1:10a) Eaha ïa taua “mahana” ra? Te vai ra anei te hoê tuatiraa i rotopu i te mau tupuraa ati mau no teie XXraa o te senekele tei î i te haavîraa uˈana e taua “mahana” ra? Mai te peu e e, e tia ia tatou ia anaanatae mau i te parau tohu, no te mea e ohipa o ˈna i nia i to tatou iho ora—e tae noa ˈtu to tatou vai-ora-noa-raa.—Tesalonia 1, 5:20, 21.

I te mahana o te Fatu ra

2. Afea e haamata ˈi e e hope ai te mahana o te Fatu?

2 Te tuu ra teie “mahana” i te tupuraa o te Apokalupo i roto i teihea tau? Eaha mau na te mahana o te Fatu? Te faahiti ra te aposetolo Paulo i teie mahana mai te hoê tau no te haavaraa e mai te hoê tau i reira e tupu ai te mau parau tǎpǔ a te Atua. (Korinetia 1, 1:8; Korinetia 2, 1:14; Philipi 1:6, 10; 2:16) I te taeraa mai o taua “mahana” ra, i reira ïa e tupu ai te tatararaa hopea nei no te mau opuaraa rahi a Iehova. E haamata teie “mahana” na roto i te faakoronaraahia Iesu ei Arii i nia i te raˈi. E i muri iho i to Iesu faataeraa i te haavaraa i nia i te ao o Satani, e vai tamau noa â te mahana o te Fatu na roto i te haamauraa i te Paradaiso e te faataeraa i te huitaata i roto i te tia-roa-raa e i te pae hopea i reira Iesu ‘e pûpû atu ai i te basileia i te Atua, i te Metua ra.’—Korinetia 1, 15:24-26; Apokalupo 6:1, 2.

3. (a) Mea nafea te parau tohu a Daniela no nia i na “hitu tau” e tauturu mai ia tatou ia papu e anafea râ te mahana o te Fatu e haamata ˈi? (b) Eaha te mau tupuraa tei itehia i te fenua nei e haapapu ra e ua haamata te mahana o te Fatu i te matahiti 1914 ra?

3 Na te tupuraa o te vetahi atu â mau parau tohu o te Bibilia e tauturu mai ia tatou ia papu e anafea râ te mahana o te Fatu e haamata ˈi. Ei hiˈoraa, ua faataa Daniela i te hoperaa o te faatereraa a te opu fetii arii no Davida; e “ia hitu noa ˈtu te matahiti,” i reira e itehia ˈi e “tei te Teitei te hau i te basileia o te taata nei, e ua horoa hoi i ta ˈna ra taata hinaaro.” (Daniela 4:23, 24, 31, 32) Ua haamata te tupuraa rahi o teie parau tohu na roto i te vai-ano-raa te basileia o Iuda e, ia au i te faaiteraa a te Bibilia, ua vai ano roa ïa oia i te avaˈe atopa no te matahiti 607 hou to tatou nei tau. Ia au i te Apokalupo 12:6, 14, e au ïa e 3 tau 1/2 i te 1 260 mahana; e no reira, (e tatai-piti-hia ïa te reira) e noaahia mai ïa e hitu tau oia hoi e 2 520 mahana. E ia faaau-anaˈe-hia “hoê mahana hoê â ïa matahiti,” e naeahia ïa 2 520 matahiti, te roaraa ïa o na “hitu tau.” (Ezekiela 4:6) No reira, ua haamata ïa Iesu Mesia i te arii i nia i te mau raˈi i te hopea o te matahiti 1914. Ua riro te tupuraa o te Tamaˈi rahi Matamua o te ao nei i taua matahiti ra ei “matamehai anaˈe râ . . . no te pohe” o tei tamau noa i te haafifi i te huitaata nei. Mai te matahiti 1914 mai â, ua haapapu maitai maira te mau ohipa o tei faatupu i te arepurepuraa e te faataheraa rahi i te toto i nia i te fenua nei e ua haamata te “mahana” no te “taeraa mai o Iesu” i taua matahiti ra.—Mataio 24:3-14. *

4. (a) Eaha ta te mau parau iho a te Apokalupo e haapapu ra no nia i te tau a tupu ai te orama matamua? (b) Afea e hope ai te tupuraa o te orama matamua?

4 No reira ïa, teie orama matamua e te aˈoraa e vai ra i roto no nia ïa i te mahana o te Fatu, tei haamata i te matahiti 1914. E turuhia te reira manaˈo i te mea e te faataa ra te Apokalupo i muri iho i te tupuraa o te mau haavaraa parau-tia e te parau mau a te Atua, e e tuhaa faufaa roa hoi ta te Fatu ra o Iesu i roto i taua mau ohipa ra. (Apokalupo 11:18; 16:15; 17:1; 19:2, 11) Mai te peu e ua haamata te orama matamua i te tupu i te matahiti 1914, afea ïa te reira e hope ai? Mai ta te mau poroi iho e faaite ra, te faanahonahoraa no ˈna te parau o te amuiraa ïa a te Atua no te mau taata faatavaihia e vai ra i nia i te fenua nei. No reira, e hope te tupuraa o teie orama matamua ia pohe anaˈe e ia faatia-faahou-hia mai te melo hopea haapao maitai no teie amuiraa faatavaihia no te ora i nia i te raˈi. Area ra, e vai tamau noa te mahana o te Fatu, e ta ˈna mau haamaitairaa no te mau mamoe ê atu e vai ra i nia i te fenua nei, e tae noa ˈtu i te hopea o te faatereraa tausani matahiti a Iesu Mesia.—Ioane 10:16; Apokalupo 20:4, 5.

5. (a) Eaha ta te hoê reo e faaue ra ia Ioane? (b) No te aha, ia au i te tabula fenua, e mea ohie ia hapono i te otaro i te mau “ekalesia e hitu” ra?

5 I roto i teie orama matamua, hou Ioane a ite ai i te hoê mea, teie ta ˈna i faaroo: “E faaroo aˈera vau i te hoê reo rahi i muri aˈe ia ˈu ra, ma te oto pu ra, i te na ôraa mai e, O vau te Alepha e te Omega, te matamehai e te faahopea: e ta oe e ite nei, e papai i roto i te hoê buka, a hapono atu ai i na ekalesia e hitu i Asia ra; i tei Ephesia ra, e Semurina, e Peregamo, e Tuatira, e Saradi, e Philadelephia, e Laodikea ra.” (Apokalupo 1:10b, 11) Mai te faaueraa mana o te oto o te hoê pu, te pii maira te hoê reo ia Ioane e te parau maira ia ˈna e a papai i “te mau ekalesia atoa e hitu.” E roaa mai ia ˈna te mau poroi te tahi i muri iho i te tahi e e tia ia ˈna ia faaite i te mea o ta ˈna i ite e o ta ˈna i faaroo. A tapaˈo anaˈe na e te vai mau ra te mau amuiraa i faahitihia i ǒ nei i te tau o Ioane. Te vai ra ratou paatoa i Asia Iti, i te tahi atu pae o te miti, i mua noa mai ia Patamo. E mea ohie hoi ia haere i te tahi e te tahi oire na nia i te mau purumu maitatai roa i hamanihia e te mau Roma i roto i taua tuhaa fenua ra. E ere roa ˈtu i te mea fifi ia haere te hoê vea e afai i te otaro i te hoê amuiraa e i muri iho i te tahi atu amuiraa. E nehenehe e faaauhia teie e hitu amuiraa i te tuhaa fenua haaati a te mau Ite no Iehova i to tatou nei tau.

6. (a) Eaha te auraa o te parau no nia i te mau mea “e vai nei”? (b) No te aha tatou e papu ai e te mau tupuraa e vai ra i roto i te mau amuiraa a te mau kerisetiano faatavaihia i teie nei mahana hoê â ïa huru e to te mau amuiraa no te tau a Ioane?

6 E tupu iho â te rahiraa o te mau parau tohu o te Apokalupo i muri iho i te tau o Ioane. Te faahiti ra ratou i te parau no “te mau mea e tupu a muri nei.” Area râ, te mau aˈoraa i horoahia i na amuiraa e hitu ra, no nia ïa i te mau mea “e vai nei,” te mau tupuraa e ite-mau-hia ra i roto i na amuiraa e hitu. Ua riro atoa teie mau poroi ei mau tauturu faufaa mau no te mau matahiapo haapao maitai tei haamauhia i roto i te reira mau amuiraa, e tae noa ˈtu i roto i te taatoaraa o te tahi atu mau amuiraa o te mau kerisetiano faatavaihia no te reira tau. * I te mea e e itehia te tupuraa rahi o te orama i te mahana o te Fatu ra, te faaite atea maira te poroi a Iesu e e tia ia ite-atoa-hia te hoê â huru tupuraa i rotopu i te mau amuiraa o te mau kerisetiano faatavaihia i to tatou nei tau.—Apokalupo 1:10, 19.

7. O vai ta Ioane e ite ra i roto i ta ˈna orama matamua, e no te aha e mea faufaa mau te reira e te anaanatae rahi hoi no tatou i teie nei mahana?

7 I roto i teie orama matamua, te ite ra Ioane i te Fatu ra ia Iesu Mesia te anaana noa ra ma te hanahana i nia i te raˈi. Aita ˈtu ïa e mea tano aˈe i teie no te hoê buka e faaite ra i te mau parau tohu no nia i te mahana rahi o teie Fatu faatoroahia i nia i te raˈi. Aita ˈtu ïa e mea faufaa roa ˈˈe no tatou e ora nei i teie mahana i roto i teie tau e o te haapao maite nei i ta ˈna mau faaueraa taitahi. No te feia e turu ra i te Mana arii o Iehova, e itoito-mau-hia ratou i te iteraa e ua faaoromai te Huaai Mesia i te mau tamataraa e te mau hamani-ino-raa atoa tei faatupuhia e Satani, e ua farerei oia i te hoê pohe ahoaho mau i te haaparuparuraahia to ˈna poro avae e 1 900 matahiti i teie nei, i teie nei te ora nei oia i roto i te mau raˈi e tei ia ˈna te mana atoa no te faaotiraa i te opuaraa rahi a te Atua ma te hanahana!—Genese 3:15.

8. Eaha te ohipa ta Iesu i ineine i te rave?

8 Mea papu mau e ua ineine Iesu i teie nei no te rave i te ohipa ei Arii. Ua haamauhia oia ei Raatira no te haapao i te mau haavaraa hopea a Iehova i nia i te amuiraa o te mau mea iino e vai nei e no nia atoa i to ˈna atua diabolo, oia hoi o Satani. Ua ineine atoa oia no te haava i te mau melo no ta ˈna amuiraa faatavaihia, e te feia atoa no roto mai i te nahoa rahi o tei tahoê mai ia ratou, e no te haava atoa i te ao nei.—Apokalupo 7:4, 9; Ohipa 17:31.

9. (a) Mea nafea to Ioane faataaraa ia Iesu Mesia tei faahanahanahia i rotopu i te mau lamepa? (b) Eaha ta te hohoˈa no nia i te hiero e te mau ahu e ahuhia ra e Iesu e faaite ra? (c) Te faahohoˈa ra te tatua auro i te aha?

9 Ua fariu aˈera Ioane no te hiˈo i te reo ta ˈna i faaroo e eaha ta ˈna i ite? “Ua fariu aˈera vau e hiˈo i taua reo i parau mai ia ˈu ra. E te taua fariuraa no ˈu ra, ite atura vau i e hitu lamepa auro ra.” (Apokalupo 1:12) I muri iho, ite atura Ioane e eaha ta teie mau lamepa e faahohoˈa ra. Tera râ, te huti ra te taata e tia ra i ropu i te mau lamepa i to ˈna ara-maite-raa. Te vai ra, “te hoê mai te Tamaiti o te taata te huru, i rotopu i taua na lamepa e hitu ra, te ahu ra i te ahu e raro roa i te avae, e ua tatuahia te ouma i te tatua auro.” (Apokalupo 1:13) I ǒ nei, te itehia ra Iesu, te ‘Tamaiti o te Taata,’ mai te hoê taata faahiahia roa e te anaana hoi, i te tiaraa mai i mua ia Ioane, o tei î roa i te mǎtaˈu. Te itehia ra o ˈna ua haaatihia i te hoê hinuhinu rahi i ropu i te mau lamepa auro, e anaana noa ra. Te faahaamanaˈo ra teie hohoˈa i te hiero, e na te reira e haapapu ia Ioane e ua riro Iesu ei Tahuˈa Rahi no Iehova e ua haamanahia o ˈna no te haava. (Hebera 4:14; 7:21-25) Ua tano maitai hoi to ˈna ahu roa e te tura no to ˈna tiaraa autahuˈa. Mai te tahuˈa rahi ati iuda i tahito ra, ua tatuahia o ˈna i te hoê tatua auro i nia i te ouma, e i nia i to ˈna mafatu. Teie ïa te auraa, e rave faaoti roa o ˈna ma to ˈna mafatu taatoa i te ohipa i horoahia mai no ǒ mai i te Atua ra ia Iehova.—Exodo 28:8, 30; Hebera 8:1, 2.

10. (a) Te faahohoˈa ra to Iesu rouru teatea mai te hiona ra e to ˈna na mata ura auahi ra i te aha? (b) E taipe to ˈna nau avae anaana mai te veo ra no te aha?

10 Te faataa faahou ra o Ioane, i te na ôraa e: “E te rouru i tana upoo ra mai te vavai ra ïa i te teatea, e mai te hiona; e mai te ura auahi ra o ˈna mata.” (Apokalupo 1:14) Te faaite maira to ˈna mau rouru teatea mai te hiona ra i te paari tei roaa mai ia ˈna i te roaraa o to ˈna oraraa. (Hiˈo Maseli 16:31.) Te faataa ra to ˈna na mata ura auahi e e mea aravihi mau o ˈna e te vitiviti hoi ia hiˈopoa anaˈe, ia tamata e ia faaite o ˈna i to ˈna riri. Ua hiˈo atoa o Ioane i te mau avae o Iesu: “E mai te veo maitai ia amâ i te kura ra o ˈna avae; e to ˈna reo mai te haruru ïa o te miti rahi ra.” (Apokalupo 1:15) I roto i te orama, e au ra te avae o Iesu i te veo ra i te anaanaraa—e e tano maitai ïa no te taata e hahaere ra ma te tiaraa maitai i mua i te aro o te Atua ra o Iehova. E hau atu â, i te mea e e te faahiti pinepine ra te Bibilia i te auro ei taipe no te mau mea o te Atua ra, e i te tahi taime e faaauhia ïa te veo i te mau mea e tano no te mau taata. * No reira, te mau avae o Iesu e anaana ra mai te veo, te faahaamanaˈo ra ïa te reira i to ratou “nehenehe” i te taime a haere ai oia e poro i te parau apî maitai i nia i te fenua nei.—Isaia 52:7; Roma 10:15.

11. (a) Eaha ta te mau avae hanahana o Iesu e faahaamanaˈo maira ia tatou? (b) Eaha ta te reo o Iesu “mai te haruru o te miti rahi ra” e faaite maira?

11 Parau mau, i to ˈna oraraa ei taata tia, ua ite te mau melahi e te mau taata atoa i to ˈna anaana. (Ioane 1:14) Te faahaamanaˈo ra to ˈna nau avae anaana i te mea e te taahi ra o ˈna i nia i te hoê vahi moˈa i roto i te faanahonahoraa a Iehova e i reira o oia hoi te Tahuˈa Rahi. (Hiˈo Exodo 3:5.) E e au hoi to ˈna reo i te haruru patiri ra e mai toparaa pape rarahi to ˈna maniania ra. E mea mana oia, e te huru riaria, e au i te taata mana tei piihia te Parau a te Atua, o tei haere mai “e haava . . . i to te ao atoa nei ma te parau-tia.”—Ohipa 17:31; Ioane 1:1.

12. Eaha te auraa o te parau no nia i te “ˈoˈe ooi mata piti ra”?

12 “Te tapea ra tana rima atau i na fetia e hitu ra; e te hoê ˈoˈe ooi mata piti ra mai roto atu i to ˈna vaha: e to ˈna mata mai te mahana ra ïa e anaana mai i te avatea ra. E tau hiˈoraa ˈtu ia ˈna ra, hiˈa ihora vau i raro i tana pae avae, mai te taata pohe roa ra.” (Apokalupo 1:16, 17a) O Iesu iho te horoa ra i muri iho i te auraa o na fetia e hitu ra. A hiˈo na râ i te mea e haere mai rapae au i to ˈna ra vaha: “Te hoê ˈoˈe ooi mata piti ra.” O te hoê ïa mauhaa tano maitai! Aita anei o Iesu i haamauhia no te faatae i te mau haavaraa hopea a Iehova i nia i to ˈna ra mau enemi? E faatupu ra te mau haavaraa e haere maira i rapae au i to ˈna vaha i te haamouraa o te feia iino atoa.—Apokalupo 19:13, 15.

13. (a) Eaha ta te anaana o to Iesu mata e faahaamanaˈo ra ia tatou? (b) Eaha te huru taatoa ta tatou e ite ra no nia i te faataaraa a Ioane no nia ia Iesu?

13 Te faahaamanaˈo maira te anaana o te mata o Iesu i to Mose mata i te anaanaraa i muri iho i to Iehova paraparauraa ˈtu ia ˈna i nia i te mouˈa Sinai. (Exodo 34:29, 30) A haamanaˈo atoa na i to Iesu faahuru-ê-raahia i mua i na aposetolo e toru ra, a 1 900 matahiti i teie nei, “anaana ˈtura tana mata mai te mahana ra, e teatea ˈtura to ˈna ahu mai te maramarama ra.” (Mataio 17:2) I teie nei, i roto i te orama e faaite maira ia Iesu i te mahana o te Fatu ra, te faaite maira to ˈna mata i te hoê â huru anaana i to te hoê taata e tia mai i mua i te aro o Iehova. (Korinetia 2, 3:18) Te huru taatoa e horoahia ra e te orama a Ioane ra o te huru ïa no te hoê hanahana anaana: rourou teatea mai te hiona, mata e au i te auahi ura ra, mata e anaana ra, avae ura. O te reira ïa te hoê orama aita to ˈna e faaauraa no Teie e noho ra i teie nei i roto “i te maramarama taea-ore-hia e te taata atoa.” (Timoteo 1, 6:16) Auê ïa teie hohoˈa i te oraora maitai e! Eaha ïa to Ioane huru i mua i te reira? Te faaite maira te aposetolo e: “E tau hiˈoraa ˈtu ia ˈna ra, hiˈa ihora vau i raro i tana pae avae, mai te taata pohe roa ra.”—Apokalupo 1:17.

14. Eaha ta te orama a Ioane no nia ia Iesu tei faahanahanahia e faatupu mai i nia ia tatou?

14 I teie nei mahana, e haaputapû te faataaraa papu maitai o te orama a Ioane i te mafatu o te mau tavini a te Atua. Ua mairi aˈena hau atu i te 70 matahiti mai te taime a haamata ˈi te mahana o te Fatu ra, i reira te orama i te iteraa i te hoê tupuraa faahiahia mau. Te faatereraa o te Basileia a Iesu e mea mau ïa no tatou, e ere ïa i te hoê noa tiaturiraa no a muri aˈe. No reira, ei taata haapao maitai ïa no te Basileia, a tamau â tatou i te hiˈopoa ma te anaanatae mau i te orama matamua a Ioane e e auraro tatou i te parau a Iesu Mesia tei faahanahanahia.

[Nota i raro i te api]

^ No te hoê haamaramaramaraa rahi atu â, hiˈo i te api 127 e tae atu i te api 140, e te api 186 e tae atu i te api 189 no te buka “Ia tae mai to oe ra Basileia,” tei haapararehia e te feia nenei i teie nei buka.

^ I te senekele matamua, ia tae anaˈe mai i roto i te hoê amuiraa te hoê rata a te hoê aposetolo, e peu matauhia ïa i te faatae atu i teie rata i roto i te vetahi atu â mau amuiraa, ia faufaahia te taatoaraa i te mau aˈoraa i horoahia.—Hiˈo Kolosa 4:16.

^ Te mau afata e te mau faaneheneheraa e vai ra i roto i te hiero o Solomona e mea auro ïa e aore ra ua tapoˈihia i te auro, tera râ te mau taoˈa e vai ra i rapae au i te hiero e i roto i te aua e mea veo ïa.—Te mau Arii 1, 6:19-23, 28-35; 7:15, 16, 27, 30, 38-50; 8:64.

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 23]

Te ohipa eruraa fenua: Te haapapu maira te mau huˈahuˈa o te mau oire i reira na amuiraa e hitu e parahi ai i te aamu o te Bibilia. I reira te noaaraa mai i te mau kerisetiano no te senekele matamua te mau poroi faaitoito mau no ǒ mai ia Iesu ra, poroi o te faaitoito atoa nei i te amuiraa o te ao taatoa nei o te XXraa o te senekele

PEREGAMO

SEMURINA

TUATIRA

SARADI

EPHESIA

PHILADELEPHIA

LAODIKEA