Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te oire e anapanapa noa ra

Te oire e anapanapa noa ra

Pene 43

Te oire e anapanapa noa ra

Orama 16—Apokalupo 21:9 e tae atu i te 22:5

Tumu parau: Te hoê faataaraa no nia ia Ierusalema Apî

Tau no te tupuraa: I muri aˈe i te ati rahi e te tapearaahia Satani i roto i te abuso

1, 2. (a) I hea roa te hoê melahi i te afairaa ˈtu ia Ioane no te faaiteraa ˈtu ia Ierusalema Apî ia ˈna, e eaha te taa-ê-raa i itehia ra ia faaau-anaˈe-hia teie oire i te mea o ta Ioane i ite aˈena? (b) No te aha ïa o te reira te tatararaa rahi hopea nei o te Apokalupo?

 UA ARATAI te hoê melahi ia Ioane i te medebara a faaite atu ai ia Babulonia Rahi. I teie nei te aratai ra te tahi atu melahi, no roto mai i taua â pǔpǔ melahi ra, ia Ioane i nia i te hoê mouˈa teitei. Auê ïa te mea o ta Ioane e mataitai ra i te taa ê rahi e! Aita oia e ite ra i te hoê oire viivii, taiata mai te vahine faaturi babulonia, te ite nei râ oia ia Ierusalema Apî—oire mâ e te moˈa i te pae varua—i te pouraa mai mai nia mai i te raˈi iho.—Apokalupo 17:1, 5.

2 Aita i noaa ia Ierusalema i te fenua nei te hoê â hanahana mai te reira te huru. Teie ta Ioane e parau ra: “Ua haere maira ia ˈu te hoê o te mau melahi toohitu, i mau i na auˈa e hitu îî i te mau pohe hopea e hitu ra, ua paraparau maira ia ˈu, na ô maira, A haere mai na i ǒ nei; e faaite atu vau ia oe i te vahine faaipoipo apî, te vahine a te Arenio ra. Ua aratai atura oia i tau varua i nia i te hoê mouˈa rahi teitei, ua faaite maira ia ˈu i taua oire rahi ra ia Ierusalema moˈa i te pouraa mai mai te raˈi mai, mai ǒ i te Atua ra, ma te anaana no ǒ i te Atua ra.” (Apokalupo 21:9-11a) Mai taua vahi maitai ra, teie mouˈa teitei rahi, te mataitai ra o Ioane i taua oire nehenehe mau ra e te mau mea rii atoa no ˈna ra. Ua tiai ma te faaoromai ore te feia faaroo i te haereraa mai o taua oire ra mai te taime te huitaata a topa ˈi i roto i te hara e te pohe. I te pae hopea roa, teie ïa taua oire ra! (Roma 8:19; Korinetia 1, 15:22, 23; Hebera 11:39, 40) O te oire i te pae varua, e ta ˈna 144 000 melo haapao maitai e te parau-tia, e oire nehenehe roa, e anapanapa noa ra ma te moˈa e e faaite ra i to te Atua iho hanahana. O te reira ïa te tatararaa rahi hopea roa o te Apokalupo!

3. Mea nafea Ioane i te faataaraa i te nehenehe rahi o Ierusalema Apî?

3 E mure te aho i mua i te nehenehe faito ore o Ierusalema Apî: “E to ˈna maramarama mai to te ofai maitai roa ra, mai te ofai isepe ateate mai te kerehe ra; e ua ati i te aua rahi e te teitei, e hoê ahuru e piti tiahapa uputa, e na melahi tino ahuru ma piti tei taua mau uputa ra, e e iˈoa anaˈe hoi tei papaihia i nia iho, no te mau opu o te mau tamarii a Iseraela tino ahuru e ma piti ra. Tei te pae i te hitia o te râ ra, e toru ïa uputa; tei te pae i apatoerau ra, e toru ïa uputa; tei te pae i apatoa ra, e toru ïa uputa; e tei te pae i te tooa o te râ ra, e toru ïa uputa. Auahuru ma piti niu te aua [patu] o taua oire ra; ma te iˈoa hoi o te mau aposetolo a te Arenio tino ahuru ma piti ra i nia iho.” (Apokalupo 21:11b-14) E mea tano mau iho â ïa ia haamata o Ioane ma te faahitiraa i te huru pura rahi o taua oire ra. Ma te anaana e au i te vahine faaipoipo apî, e tia iho â ia Ierusalema Apî ia riro mai ei vahine faaipoipo na te Mesia. Oia mau, te anapanapa noa ra oia mai tei au i te hoê mea i poietehia e “te Metua o te maramarama.”—Iakobo 1:17.

4. Na te aha e haapapu e e ere Ierusalema Apî te nunaa o Iseraela i te pae tino?

4 Ua papaihia i nia i na uputa 12 te mau iˈoa o na opu fetii 12 no Iseraela. Ua haamauhia ïa teie oire taipe na nia i na 144 000 feia i tapaohia “no te mau opu atoa o te tamarii a Iseraela ra.” (Apokalupo 7:4-8) Ia au i te reira, ua papaihia i nia i te mau niu te mau iˈoa o na aposetolo 12 a te Arenio. Parau mau, e ere o Ierusalema Apî i te Iseraela i te pae tino nei, nunaa no roto mai hoi i na tamarii 12 a Iakoba, o Iseraela râ i te pae varua, i patuhia i nia i te niu a “te mau aposetolo e te mau peropheta.”—Ephesia 2:20.

5. Eaha ta “te aua [patu] rahi e te teitei” e faaite ra no nia ia Ierusalema Apî e te tia ra te mau melahi i na uputa tataitahi o te oire?

5 Ua haaatihia teie oire taipe e te hoê patu teitei roa. I te Anotau tahito, e hamanihia te mau patu no te parururaa i te mau oire i te mau enemi. Te faaite ra te “aua [patu] rahi e te teitei” o Ierusalema Apî e e oire paruru-maitai-hia oia i te pae varua. E aore roa e enemi o te parau-tia, e aore roa e taata viivii aore ra haavare e ô i roto. (Apokalupo 21:27) No te feia râ e fariihia, te tomoraa ˈtu i roto i taua oire nehenehe roa e au ra e te tomo ra ratou i roto i te Paradaiso. (Apokalupo 2:7) I muri aˈe i to Adamu tiavaruraahia, ua tuuhia ˈtu te mau kerubi i mua i te Paradaiso matamua no te tapearaa ˈtu i te mau taata viivii i rapae au. (Genese 3:24) Oia atoa, ua tuuhia ˈtu te mau melahi i te mau uputa taitahi o te oire moˈa o Ierusalema, no te parururaa ˈtu ia ˈna i te pae varua. I te roaraa o te mau mahana hopea, te paruru noa ra te mau melahi i te amuiraa o te mau kerisetiano faatavaihia, i te haaviiviiraa babulonia, e e riro ïa ratou ei Ierusalema Apî.—Mataio 13:41.

Te faitoraahia te oire

6. (a) Mea nafea Ioane i te faataaraa i te faitoraahia te oire, e eaha ta te reira e faaite ra? (b) Na te aha e faataa mai e te faito i faaohipahia e “faito taata nei, oia atoa ta te melahi”? (Hiˈo i te nota i raro i te api.)

6 Te na ô faahou ra o Ioane e: “E e faito auro ta ˈna ta tei paraparau mai ia ˈu ra, ei faito i taua oire ra, e te mau uputa, e te aua. E maha aroâ o taua oire ra, ua faito atoa te aano e te maoro, Ua faito ihora oia i taua oire ra i te faito, e hoê ahuru ma piti tausani i te setadia. O te aano, e te maoro, e te teitei, hoê â ïa hete. E ua faito ihora oia i te aua, hoê hanere e maha ahuru ma maha i te kubiti, i te faito taata nei, oia atoa ta te melahi.” (Apokalupo 21:15-17) I te faitoraahia te hiero aore ra te fare pure, te haapapu ra te reira e e tupu mau te mau opuaraa a Iehova no nia i te hiero. (Apokalupo 11:1) I teie nei, i to ˈna faitoraa ia Ierusalema Apî, te faaite ra te melahi e eita roa ˈtu te mau opuaraa a Iehova no nia i taua oire hanahana ra e taui noa ˈˈe. *

7. No te aha e mea faahiahia mau te mau faito o te oire?

7 Auê ïa oire maere rahi ia hiˈohia e! E au to ˈna hohoˈa i te hoê afata orapa tia roa, e hoê â to ˈna teitei, to ˈna roa e to ˈna aano, e 12 000 setadia (fatata 2 220 kilometera) te faito o to ˈna roa taatoa, e ua haaatihia oia e te hoê patu e 144 kubiti (64 metera) to ˈna teitei. Aore roa e naeahia i te hoê oire mau teie huru faito. E parahi oia i nia i te hoê tuhaa fenua fatata e 14 taime te rahi i to te Hau no Iseraela i to tatou nei tau, e ua fatata ïa e 560 kilometera to ˈna teitei. Ua horoahia te mau tapao i roto i te Apokalupo, e eaha ïa ta teie nei mau faito e faaite ra ia tatou no nia ia Ierusalema Apî e vai ra i nia i te raˈi?

8. Eaha (a) ta te teitei o te patu o te oire, e 144 kubiti e faaite ra? (b) ta te roa o te patu e haaati ra i te oire, e 12 000 setadia e faaite ra? (c) ta te hohoˈa o te oire, e hohoˈa afata orapa tia roa e faaite ra?

8 Te faahaamanaˈo ra te teitei o te patu e 144 kubiti, ia tatou e, e te vai ra i roto i taua oire ra 144 000 taata tei faarirohia ei tamarii na te Atua na roto i to ˈna varua. Te numera 12 tei itehia i roto i na 12 000 setadia no nia i te faito o te oire—e hoê â hoi to ˈna roa, to ˈna aano e to ˈna teitei—ua faaohipahia ïa i roto i te mau parau tohu a te Bibilia no te faahohoˈa i te mau mea no te pae o te faanahonahoraa. Ua faanahonahohia Ierusalema Apî ma te faahiahia mau no te faatupu i te opuaraa a te Atua e a muri noa ˈtu. Ua riro o Ierusalema Apî e te Arii ra o Iesu Mesia ei faanahonahoraa, oia hoi te Basileia o Iehova. E tuatapapa atoa tatou i te parau no nia i te hohoˈa afata tia roa o te oire, e hoê â hoi to ˈna roa, to ˈna aano e to na teitei. I roto i te hiero o Solomona, te vahi Moˈa Roa, i reira te vairaa te hoê taoˈa taipe e faaite ra e tei reira Iehova, hoê â ïa te faito o to ˈna teitei, to ˈna roa e to ˈna aano. (Te mau Arii 1, 6:19, 20) E mea tano iho â ïa ia itehia te hohoˈa o Ierusalema Apî o te anapanapa noa ra i te hanahana o Iehova iho, mai te hoê ïa afata orapa rahi roa hoê â to ˈna roa, to ˈna aano e to ˈna teitei! Ua aifaito ma te tia mau te taatoaraa o to ˈna mau faito. Aore roa to teie oire e hape e e ino.—Apokalupo 21:22.

Te mau materia hamaniraa maitatai ra

9. Eaha ta Ioane faataaraa no nia i te mau materia i ravehia no te hamaniraa i te oire?

9 Te tamau noa nei â o Ioane i ta ˈna faatiaraa: “E taua aua ra, e isephe ïa, e te oire ra, e auro tamâhia ïa, mai te hiˈo maramarama ra. E ua faanehenehehia te mau niu o te aua i taua oire ra i te mau ofai maitatai atoa ra. O te niu matamua ra, e isephe ïa; te piti ra, e saphira ïa; te toru ra, e halekedoni ïa; te maha ra, e semaradino ïa; te pae ra, e saredonu ïa; te ono ra, adama ïa; te hitu ra, e tarisisa ïa; te vau ra, e sema ïa; te iva ra, e phetade ïa; te ahuru ra, e herusoparasa ïa; te ahuru ma hoê ra, e huakineto ïa; te ahuru ma piti ra, e aheleme ïa. E na opani auahuru ma piti ra, e poe anaˈe ïa auahuru ma piti; taihoê roa poe i te opani hoê e hope roa ˈˈe taua mau opani ra; e te aroâ o taua oire ra, e auro tamâhia ïa, mai te hiˈo maramarama.”—Apokalupo 21:18-21.

10. I te mea e ua hamanihia te oire i te isephe, te auro e te mau “ofai maitatai atoa ra” eaha ïa ta te reira e faaite ra no nia i te oire?

10 E mea anapanapa noa ïa teie huru hamaniraa o te oire. Maoti te mau materia hamaniraa faufaa ore noa o te fenua nei, mai te araea aore ra te ofai, te faahitihia ra te isephe, te auro tamâhia e “te mau ofai maitatai atoa.” Te faahohoˈa maitai ra teie mau mea i te mau materia hamaniraa no te raˈi! Aita te hoê noa ˈˈe mea i hau aˈe i te nehenehe. I te Tau tahito, ua vehîhia te afata faufaa i te auro maitai, i roto i te Bibilia e pinepine te auro i te faahohoˈa i te mau mea nehenehe e te taoˈa rahi. (Exodo 25:11; Maseli 25:11; Isaia 60:6, 17) Area ia Ierusalema Apî taatoa e ta ˈna atoa aroâ rahi, “e auro tamâhia ïa, mai te hiˈo maramarama,” te faataa ra te reira i te hoê nehenehe e te hoê faufaa e au i to ˈna iho huru o te ore roa e tia ia manaˈohia.

11. Eaha te haapapuraa e vai ra ia tatou nei e e anapanapa noa te mau melo o Ierusalema Apî ma te mâ i te pae varua e aita to ˈna e faaauraa?

11 Aore roa e vai nei te hoê taata te nehenehe e tamâ i te hoê auro maitai mai te reira te huru. O Iehova râ te Taata tamâ rahi. E parahi oia “mai te tamâ e te haamaitai i te ario,” e na ˈna e tamâ i te mau melo haapao maitai o Iseraela i te pae varua “mai te auro e te ario,” ma te faatahe i te mau mea viivii atoa. I te pae hopea, o te feia anaˈe tei tamâ-mau-hia e tei horoi-mau-hia te riro mai ei tuhaa no Ierusalema Apî. Mea na reira ïa Iehova i te paturaa i te oire ma te raveraa i te mau materia ora e anapanapa noa ra no te rahi hau aˈe o to ratou huru mâ i te pae varua.—Malaki 3:3, 4.

12. Te faahohoˈa ra te mea e (a) ua faanehenehehia te mau niu o te oire i na ofai maitatai 12, i te aha? (b) e e mau poe te mau uputa taitahi o te oire i te aha?

12 E mea nehenehe roa atoa te mau niu o te oire; ua faanehenehehia ratou i na ofai maitatai 12. Te faahaamanaˈo ra te reira ia tatou i te tahuˈa rahi ati iuda i Tahito ra, e ahu ra, i te mau mahana oroˈa, i te tapoi ouma faanehenehehia i na ofai maitatai 12 taa ê te tahi i te tahi fatata hoê â huru ofai e tei faahitihia i ǒ nei. (Exodo 28:15-21) Aita te reira i tano noa! Te haapapu ra te reira i te toroa autahuˈa o Ierusalema Apî e o Iesu, te Tahuˈa Rahi, o oia hoi te “maramarama.” (Apokalupo 20:6; 21:23; Hebera 8:1) Mea na roto atoa hoi i te arai o Ierusalema Apî e niniihia ˈi te mau haamaitairaa o te autahuˈaraa a Iesu, te Tahuˈa Rahi, i nia i te mau taata. (Apokalupo 22:1, 2) Te faahaamanaˈo ra ia tatou na uputa 12 o te oire, oia hoi e taihoê hoi poe nehenehe roa i te opani hoê, i te faahiˈoraa a Iesu i to ˈna faaauraa i te Basileia i te hoê poe faufaa rahi. Ua faaite ïa te feia atoa e tomo atu na roto i teie mau uputa i te hoê faufaa rahi i te mau mea i te pae varua.—Mataio 13:45, 46; hiˈo Ioba 28:12, 17, 18.

Te hoê oire no te maramarama

13. Eaha ta Ioane e parau ra i teie nei no nia ia Ierusalema Apî, e no te aha e mea faufaa ore te hoê hiero no taua oire ra?

13 I te tau o Solomona, ua patuhia te hoê hiero i nia i te vahi teitei roa ˈˈe o te oire o Ierusalema, te mouˈa Moria, i te pae apatoerau. Mai te aha ïa te huru no Ierusalema Apî? Teie ta Ioane e parau ra: “E aore roa e hiero i itea e au i roto ra; o te Fatu ra hoi, o te Atua Mana hope ra e te Arenio, o to ˈna ïa hiero. E aore hoi o te reira oire e mahana e te marama, ei haamaramarama i roto ra, na te anaana no ǒ i te Atua ra i haamaramarama i te reira, o te Arenio hoi to reira maramarama.” (Apokalupo 21:22, 23) Parau mau, e ere roa i te mea faufaa te paturaa ˈtu i te hoê hiero i roto i taua oire ra. Ua riro te hiero tahito ati iuda ei hohoˈa noa, area râ te mea mau ra o ta ˈna e faataipe ra, oia hoi te hiero pae varua, ua haamata ïa te reira i to Iehova faatavairaa ia Iesu ei Tahuˈa Rahi i te matahiti 29. (Mataio 3:16, 17; Hebera 9:11, 12, 23, 24) Hau atu â i te reira, ua taaihia i te parau hiero te hoê ïa pǔpǔ autahuˈa e pûpû ra i te mau tusia na Iehova no te nunaa. Area râ, te mau melo atoa no Ierusalema Apî e mau tahuˈa ïa ratou. (Apokalupo 20:6) E te tusia rahi oia hoi te ora o Iesu ei taata tia roa, ua pûpûhia ïa hoê aˈe taime. (Hebera 9:27, 28) Hau atu â, e nehenehe te feia atoa e parahi ra i roto i taua oire ra, ei taata tataitahi, e haafatata ˈtu ia Iehova.

14. (a) No te aha e mea faufaa ore ia turamahia Ierusalema Apî e te mahana e te avaˈe? (b) Eaha ta te parau tohu a Isaia e faaite ra no nia i te faanahonahoraa a Iehova i te ao taatoa nei, e mea nafea atoa Ierusalema Apî e ô atoa ˈi i roto i te reira?

14 I muri aˈe i to Mose iteraa ˈtu i te hanahana o Iehova i te haereraa na mua ia ˈna i te mouˈa ra o Sinai, no te rahi o te anaana o to ˈna ra mata, ua tuu aˈera o Mose i te tapoˈi i nia i ta ˈna mata i mua i ta ˈna mau taeae ati Iseraela. (Exodo 34:4-7, 29, 30, 33) E nehenehe ra anei outou e feruri noa ˈtu i te rahi o te anaana o te hoê oire e haamaramarama-tamau-hia ra e te hanahana o Iehova? Aore roa ïa e po to taua oire ra. Aita ïa e titauhia ra te mau tiarama mai te mahana e te avaˈe no te turama ia ˈna. E horoa noa ïa oia i te maramarama e a muri noa ˈtu. (Hiˈo Timoteo 1, 6:16.) Ua atihia Ierusalema Apî i te maramarama ateate mai te reira te huru. Parau mau, ua riro teie vahine faaipoipo e ta ˈna Tane faaipoipo e Arii atoa ei pu no te faanahonahoraa taatoa a Iehova—ta ˈna “vahine,” “Ierusalema no nia maira”—e teie ta Isaia i tohu no nia ia ˈna e: “E ore te mahana e riro faahou ei maramarama no oe i te ao; e ore hoi oe e maramarama i te avae i te po; e riro râ Iehova ei maramarama vaiiho taiata no oe, e to Atua ra o o to oe ïa hanahana. E ore to mahana e topa faahou, e ore hoi to oe marama e pohe faahou; e riro hoi Iehova ei maramarama vaiiho taiata no oe, e to mau mahana autâ noa ra, e hope roa ïa.”—Isaia 60:1, 19, 20; Galatia 4:26.

E maramarama no te mau nunaa

15. Eaha te mau parau a te Apokalupo no nia ia Ierusalema Apî e faahaamanaˈo ra ia tatou i te parau tohu a Isaia?

15 Ua faaite atoa teie â parau tohu e: “E haere noa mai hoi te mau fenua i to oe ra maramarama; e te mau arii i te anaana o to oe ra mahana e hiti ra.” (Isaia 60:3) Te faaite ra te Apokalupo e no Ierusalema Apî ïa teie nei mau parau: “E e hahaere te mau fenua [nunaa] o te feia i faaorahia i roto i to ˈna maramarama, e e hopoi mai te hui arii o te ao nei i to ratou hinuhinu e te maitai i roto ra. E ore hoi to reira, mau uputa e opanihia i te ao: aore roa hoi o reira arui. E e hopoi mai te taata i te hinuhinu e te maitai o te mau fenua [nunaa] nei i roto.”—Apokalupo 21:24-26.

16. O vai ma te mau “fenua [nunaa]” e haere ra maoti te maramarama o Ierusalema Apî?

16 O vai ma ïa teie nei mau “fenua [nunaa]” e hahaere ra i te maramarama o Ierusalema Apî? E mau taata ïa no roto mai i te mau nunaa o teie nei ao ino, i mutaa ihora, i teie nei râ te arataihia ra ratou e te maramarama no roto mai i taua oire hanahana ra e vai ra i nia i te raˈi. Te mau taata matamua no rotopu mai ratou i te nahoa rahi, o tei haere aˈena i rapae au i “te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau nunaa atoa, e te mau reo atoa” e e haamori ra i te Atua i te rui e te ao i pihai iho i te pǔpǔ a Ioane. (Apokalupo 7:9, 15) Ia pou anaˈe mai Ierusalema Apî mai nia mai i te raˈi e ia faaohipa anaˈe Iesu i te mau taviri o te pohe e o Hade no te faatia-faahou-raa mai i te feia pohe, e tahoê mai ïa te tahi atu â mau mirioni taata e i mutaa ihora no roto mai ïa ratou i te mau “fenua [nunaa]” i te nahoa rahi; e here atoa ïa ratou ia Iehova e ta ˈna ra Tamaiti, tei faaauhia i te hoê Arenio, te Tane faaipoipo a Ierusalema Apî.—Apokalupo 1:18.

17. O vai ma te “hui arii o te ao nei” e “hopoi mai . . . i to ratou hinuhinu e te maitai” i Ierusalema Apî?

17 O vai ma râ “te hui arii o te ao nei” e afai mai i “to ratou hinuhinu e te maitai”? E ere ïa te taatoaraa o te mau arii o tei faatere mau i nia i te fenua nei, no te mea e haamouhia ïa ratou ia aro anaˈe ratou i te Basileia o te Atua i Aramagedo. (Apokalupo 16:14, 16; 19:17, 18) Teie mau arii e mau taata tuiroo no te fenua ra anei ratou e i muri iho riro maira ratou ei mau melo o te nahoa rahi, e aore ra e mau arii ra anei ratou o tei faatia-faahou-hia e o te auraro i te Basileia o te Atua i roto i te ao apî? (Mataio 12:42) E mea fifi mau ia feruri mai te reira te huru, no te mea te hanahana o teie mau arii e hanahana ïa no teie nei ao e ua mou ïa te reira e mea maoro i teie nei. “Te hui arii o te ao nei” e hopoi ra i to ratou hinuhinu i Ierusalema Apî o te mau 144 000 ïa e tia ˈi e ‘ua hoohia ratou no roto i te mau opu atoa, e te mau reo atoa, e te mau nunaa atoa e te mau fenua atoa’ no te arii atu e te Arenio, o Iesu Mesia. (Apokalupo 5:9, 10; 22:5) Te hopoi ra ratou i roto i taua oire ra te hanahana ta te Atua e horoa ra no ratou no te faarahi atu â i to ˈna anaana.

18. (a) O vai ma te ore e fariihia ia tomo atu i roto ia Ierusalema Apî? (b) O vai anaˈe te feia e fariihia ia tomo atu i roto i te oire?

18 Te na ô faahou ra Ioane e: “E e aore roa e mea viivii e ô i roto, e tei rave i te parau faufau ra e te haavare: o tei papaihia ra i roto i te buka ora a te Arenio ra, ratou anaˈe ra.” (Apokalupo 21:27) Aore te hoê noa ˈˈe mea viivii a te amuiraa o te mau mea a Satani e tuhaa aˈe i roto ia Ierusalema Apî. Noa ˈtu e e vai matara noa to ˈna mau uputa, aore te hoê noa ˈˈe taata “tei rave i te parau faufau ra e te haavare” e fariihia i reira. Aore roa e apotata e e mau melo no roto mai ia Babulonia Rahi i roto i taua oire ra. E mai te peu noa ˈtu e tamata te tahi taata i te haaviivii i te mau melo no a muri aˈe o taua oire ra a parahi noa ˈi ratou i nia i te fenua nei, e mea faufaa ore ïa ta ˈna mau tutavaraa. (Mataio 13:41-43) O te feia anaˈe tei papaihia to ratou iˈoa “i roto i te buka ora a te Arenio,” te mau 144 000, tei tomo atu i te pae hopea i roto ia Ierusalema Apî. *Apokalupo 13:8; Daniela 12:3.

Te hoê pape ora tahe

19. (a) Mea nafea Ioane i te faataaraa ia Ierusalema Apî i te faataeraa ˈtu i te mau haamaitairaa i nia i te mau taata? (b) I anafea te “pape ora tahe” i te taheraa? Nafea tatou e papu ai i te reira?

19 E faatae atu Ierusalema Apî e anapanapa noa ra i te mau haamaitairaa e rave rahi i te huitaata nei. O te reira ïa ta Ioane e ite ra i teie nei: “Ua faaite maira te melahi ia ˈu i te hoê pape ora tahe ra, mai te kerehe ra te ateate, no roto mai i te terono o te Atua e to te Arenio ra. E tei ropu i te aroâ o taua oire ra.” (Apokalupo 22:1, 2a) Afea teie “pape” i te taheraa? I te mea e ‘no roto mai oia i te terono o te Atua e to te Arenio,’ ua tupu ïa te reira i muri aˈe i te omuaraa o te mahana o te Fatu ra, tei haamata i te matahiti 1914. I reira ïa te tupuraa te ohipa i faaitehia e te otoraa o te hitu o te pu e te faˈiraa parau faahiahia roa e: “Teie mai nei te ora, e te puai, e te basileia o to tatou Atua, e te mana o ta ˈna ra Mesia.” (Apokalupo 11:15; 12:10) Na mua ˈˈe i taua taio matahiti ra, aita ïa te “Arenio” i faateronohia ei Arii Mesia. E hau atu â i te reira, i te mea e te tahe ra te pape na ropu i te aroâ rahi o Ierusalema Apî, e tupu ïa taua orama ra i muri aˈe i te haamouraahia te ao a Satani, ‘ia pou anaˈe’ Ierusalema Apî ‘mai ǒ mai i te Atua ra i nia i te raˈi.’—Apokalupo 21:2.

20. Na te aha e haapapu ra e e nehenehe tatou e haamata i te inu i te tahi tuhaa o taua pape ora ra?

20 E ere te taime matamua teie a pûpûhia ˈtu ai no te huitaata nei te pape ora. I to ˈna parahiraa i nia i te fenua nei, ua faahiti o Iesu i te parau no te hoê pape o te horoa i te ora mure ore. (Ioane 4:10-14; 7:37, 38) Taa ê atu i te reira, ua fatata roa o Ioane i te faaroo i teie titauraa î i te aroha: “E te parau nei te [v]arua e te vahine faaipoipo apî, E haere mai. E o tei faaroo ra, a parau atoa oia e, E haere mai. E o tei poihâ ra, a haere mai. E tei hinaaro ra, a rave noa mai oia i te pape ora.” (Apokalupo 22:17) Te haapurarahia ra teie titauraa i teie nei iho â, na te reira ïa e faite mai e, e nehenehe e ravehia i teie nei te tahi tuhaa o taua pape ora ra. Area râ i roto i te ao apî, e pihaa mai ïa taua pape ra na roto mai i te terono o te Atua e e tahe oia na ropu ia Ierusalema Apî mai te hoê anavai pape rahi.

21. Eaha ta te “pape ora tahe” e faahohoˈa ra, e mea nafea te orama a Ezekiela i te tautururaa ia tatou ia ite atu i te reira?

21 Eaha ïa taua “pape ora tahe ra”? E mea faufaa roa te pape no te ora. E nehenehe te hoê taata e ora noa e aita e maa e rave rahi hebedoma, mai te peu ra e aita e pape e pohe ïa o ˈna i muri noa ˈˈe i te hoê hebedoma. E tamâ atoa te pape e e mea faufaa oia no te oraora-maitai-raa o te tino. E faahohoˈa ïa te pape ora i te hoê mea titauhia no te ora e te oraora-maitai-raa o te huitaata nei. Ua horoa-atoa-hia ia Ezekiela te hoê orama no nia i teie “pape ora tahe,” e i ǒ nei, no roto mai ïa i te hiero o Ierusalema te anavai pape rahi i te taheraa mai i rapae au e tae roa ˈtu i te Miti Avaava. E semeio ïa tei tupu i reira ra, teie pape pohe î i te mau taoˈa taero, riro maira oia ei pape ora mâ î i te mau iˈa e rave rahi! (Ezekiela 47:1-12) Oia mau, e faahoˈi ïa teie anavai pape tei itehia i roto i te orama i te mea pohe i mutaa ihora ei mea ora ïa i teie nei. Te haapapu ra te reira e te faahohoˈa ra teie pape ora tahe i te mau ravea ta te Atua i rave na roto i te arai o Iesu Mesia no te faahoˈiraa i te ‘feia pohe’ i te ora ei taata tia roa. Teie pape ora tahe “mai te kerehe ra te ateate,” na te reira e faaite mai i te mâ e te moˈa o te mau ravea a te Atua. Auê ïa taa-ê-raa rahi i te mau “pape” pohe haaviiviihia e te toto a te amuiraa faaroo kerisetiano!—Apokalupo 8:10, 11.

22. (a) No hea mai te anavai pape i te taheraa, e no te aha e mea tano ïa te reira? (b) Ua taaihia te pape ora i te aha, e eaha ta teie anavai e faataipe atoa ra?

22 No roto mai taua pape “i te terono o te Atua e to te Arenio.” E mea tano iho â te reira, no te mea ua niuhia i nia i te tusia taraehara te mau ravea i ravehia e Iehova no te horoaraa i te ora. No te mea hoi e, “i aroha mai te Atua i to te ao, e ua tae roa i te horoa mai i ta ˈna Tamaiti fanau tahi, ia ore ia pohe te faaroo ia ˈna ra, ia roaa râ te ora mure ore.” (Ioane 3:16) E taai-atoa-hia te pape ora i te Parau a te Atua, o tei faaauhia i te pape i roto i te Bibilia. (Ephesia 5:26) Area râ, aita te pape ora tahe e faataipe noa ra i te parau mau, i te mau ravea atoa râ ta Iehova i rave, na nia i te tusia a Iesu, no te faatiamâraa i te mau taata faaroo i te hara e te pohe e no te horoaraa ˈtu no ratou te ora mure ore.—Ioane 1:29; Ioane 1, 2:1, 2.

23. (a) No te aha e mea tano ia tahe te anavai pape ora na ropu i te aroâ rahi o Ierusalema Apî? (b) Eaha te parau ta te Atua i tǎpǔ ia Aberahama e tupu ia tahe faarahi anaˈe mai te pape ora?

23 I te roaraa o te tausani matahiti Faatereraa, e faaohipa-taatoa-hia ïa te mau haamaitairaa no nia i te hoo na roto i te arai o te autahuˈaraa a Iesu e ta ˈna mau 144 000 tahuˈa tauturu. E mea tano ïa ia tahe te anavai pape ora na ropu i te aroâ rahi o Ierusalema Apî. No te mea o te Iseraela i te pae varua e o Iesu te huaai mau a Aberahama. (Galatia 3:16, 29) Ia tahe anaˈe ïa te anavai pape ora na ropu i te aroâ rahi o te oire taipe, i reira “te mau fenua atoa o te ao nei” e maitai ai na roto i te arai o te huaai a Aberahama. E tupu roa ïa i reira te parau tǎpǔ ta Iehova i tǎpǔ atu ia Aberahama.—Genese 22:17, 18.

Te mau raau ora

24. Eaha ta Ioane e ite ra i teie nei i te tahi paeau e te tahi paeau o te anavai pape ora, e te faahohoˈa ra te reira i te aha?

24 I roto i te orama a Ezekiela, ua riro te anavai pape ei pape pue, e ua ite te peropheta i te mau tumu raau maa hotu i te tupuraa i nia iho i taua hiti pape ra, i te tahi paeau e te tahi paeau. (Ezekiela 47:12) E eaha ta Ioane e ite ra? Teie ïa: “E tei te tahi pae pape, e te tahi pae pape, o te raau ora ïa i te tiaraa, hoê ahuru ma piti huru o te huero, hoê marama hoê hoturaa, e hope roa ˈˈe te mau marama atoa ra; e te rau o taua raau ra, ei faaora ïa i te mau fenua.” (Apokalupo 22:2b) Te faahohoˈa atoa ra teie mau “raau ora” i te tahi tuhaa o te mau ravea i ravehia e Iehova no te horoaraa i te ora mure ore no te mau taata faaroo.

25. I roto i te Paradaiso i te ao taatoa nei, eaha te ravea î i te aroha i ravehia e Iehova no te mau taata aau mehara?

25 Auê ïa ravea î i te aroha mau i ravehia e Iehova no te mau taata aau mehara! E nehenehe ratou e inu i teie mau pape haumarû e e nehenehe atoa ratou e pofai noa i te mau hotu maitatai e rave rau i nia i taua mau tumu raau ra. Ahiri to tatou nau metua matamua i mauruuru noa i te ravea “maitatai” hoê â huru o tei ravehia no raua i roto i te Paradaiso i Edene ra! (Genese 2:9) I teie nei râ, o te hoê ïa Paradaiso i te ao taatoa nei te itehia ra e ua faariro atoa Iehova i te rau o taua mau tumu raau taipe ra ei “faaora ïa i te mau fenua [nunaa].” * Ua hau atu to ratou maitai i to te mau huru rapaauraa o to tatou nei mau mahana, ma te raveraa i te rau raau e aore aita, e aratai roa oia te raveraa i teie mau rau raau taipe marû i te mau taata e tiaturi ra i te tia-roa-raa i te pae varua e te pae tino nei.

26. Eaha ta te mau tumu raau ora e faahohoˈa atoa ra, e no te aha?

26 E nehenehe atoa teie mau tumu raau e faarari-maitai-hia ra e te anavai pape e faahohoˈa i te mau 144 000 melo o te vahine faaipoipo a te Arenio. A parahi noa ˈi ratou i nia i te fenua nei, te inu atoa ra ratou i te mau ravea atoa i ravehia e te Atua na roto i te arai o Iesu Mesia no te horoaraa ˈtu i te ora no ratou e ua piihia ratou o “te raau parau tia.” (Isaia 61:1-3; Apokalupo 21:6) Ua faahotu aˈena ratou i te mau hotu i te pae varua e rave rahi ei arueraa ia Iehova. (Mataio 21:43) E i te roaraa o te Faatereraa tausani matahiti, e tuhaa atoa ïa ta ratou no te horoaraa ˈtu i te mau ravea faaora e faaohipahia no te “faaora . . . i te mau fenua,” no te faatiamâraa ia ratou i te hara e te pohe.—Hiˈo Ioane 1, 1:7.

Eita e aruihia i reira

27. Ia au i te parau a Ioane, eaha te tahi atu â mau haamaitairaa e fanaˈohia ra e te feia e tomo atu i roto ia Ierusalema Apî, e no te aha ua parauhia e “e ore roa hoi te anatema i reira”?

27 Te tomoraa ˈtu i roto ia Ierusalema Apî—mea papu aita ïa e vai ra te hoê haamaitairaa hau atu i te faahiahia i te reira! A feruri noa na e: i mutaa ihora e mau taata paruparu e te tia ore ratou, e e pee ratou na muri iho ia Iesu no te riroraa mai ei mau melo no te hoê oire hanahana mai te reira te huru! (Ioane 14:2) Te horoa ra o Ioane i te tahi mau manaˈo no nia i te mau haamaitairaa e fanaˈohia e ratou, i te na ôraa e: “E ore roa hoi te anatema i reira; e i reira ra te terono o te Atua e to te Arenio, e e haamori to ˈna mau tavini ia ˈna. E ite ratou i to ˈna mata, e ei nia iho to ˈna iˈoa i to ratou rae.” (Apokalupo 22:3, 4) I te viiviiraa te mau tahuˈa ati iseraela, ua tuu Iehova i te ino i nia ia ratou. (Malaki 2:2) Ua tuuhia te “utuafare” taiva o Ierusalema “i te ano” e Iesu. (Mataio 23:37-39) Taa ê atu râ i te reira, “e ore roa hoi te anetema” i Ierusalema Apî. (Hiˈo Zekaria 14:11.) Ua tamatahia te taatoaraa o te feia e faaea ra i reira i te auahi o te mau tamataraa i nia i te fenua nei e, i muri aˈe i te noaaraa ia ratou te re, e ahu ïa ratou ‘i te tino tahuti ore e te pohe ore.’ Ua papu ia Iehova e eita roa ratou e faarue ia ˈna, mai ta ˈna atoa i papu maitai no nia ia Iesu. (Korinetia 1, 15:53, 57) Hau atu â, tei reira “te terono o te Atua e to te Arenio” ei niu papu no te oire e a muri noa ˈtu.

28. No te aha ua papaihia te iˈoa o te Atua i nia i te rae o te mau melo o Ierusalema Apî, e eaha te mea faahiahia e vai ra i mua ia ratou?

28 Mai ia Ioane iho, e mau “tavini” anaˈe te mau melo atoa no a muri aˈe o taua oire ra e vai ra i nia i te raˈi. Na nia i te reira, ua papaihia te iˈoa o te Atua i nia i to ratou rae, ma te ite-maitai-hia ei haapapuraa e o te Atua to ratou Fatu. (Apokalupo 1:1; 3:12) Ua riro no ratou ei hopoia taa ê e aita to ˈna e faaauraa te pûpûraa ˈtu no ˈna te hoê taviniraa moˈa ei mau melo no Ierusalema Apî. I to ratou parahiraa i nia i te fenua nei, ua horoa Iesu i teie parau tǎpǔ faahiahia mau e taua feia faatere ra no a muri aˈe e: “E ao to tei mâ te aau; e ite hoi ratou i te Atua.” (Mataio 5:8) Auê ïa te rahi o te oaoa o taua mau tavini ra i te iteraa ˈtu ia Iehova e te haamoriraa ˈtu ia ˈna!

29. No te aha Ioane i parau ai e “eita hoi e aruihia” i Ierusalema Apî i nia i te raˈi?

29 Te na ô faahou ra Ioane e: “Eita hoi e aruihia i reira, e ore hoi e morihia, e te maramarama mahana, no te mea, o te Fatu ra, o te Atua to ratou maramarama.” (Apokalupo 22:5a) Mai te mau oire atoa o te fenua nei na te mahana e haamaramarama ia Ierusalema i tahito ra i te ao e na te avaˈe e te mau mori a te taata nei e turama ia ˈna i te po. I roto râ ia Ierusalema Apî i nia i te raˈi, e mea faufaa ore ïa teie huru maramarama, no te mea o Iehova iho to ˈna maramarama. E auraa parau atoa to te parau “rui,” e nehenehe e faaauhia i te ati aore ra te faataa-ê-raa ˈtu ia Iehova. (Mika 3:6; Ioane 9:4; Roma 13:11, 12) Aore roa ïa e itehia teie huru rui i mua i te aro hanahana e te anapanapa noa o te Atua Mana hope.

30. Mea nafea Ioane i te faaotiraa i te faatiaraa no nia i te orama faahiahia rahi, e eaha te haapapuraa ta te Apokalupo e horoa ra no tatou?

30 Faaoti ihora Ioane i ta ˈna orama faahiahia mau no nia i te mau tavini o te Atua i te na ôraa e: “E e hau â to ratou e a muri noa ˈtu.” (Apokalupo 22:5b) Parau mau, ia hope anaˈe te tausani matahiti, ua oti ïa te mau haamaitairaa no nia i te hoo i te faaohipa-taatoa-hia, e e faaite ïa Iesu i to ˈna Metua te hoê huitaata o tei tae roa i te tia-roa-raa. (Korinetia 1, 15:25-28) Aita roa ˈtu matou i ite e eaha râ ta te Atua i faaineine no Iesu e te mau 144 000 i muri aˈe i te reira. Te haapapu nei râ te Apokalupo ia tatou e e tamau â ratou i te pûpû atu no ˈna te hoê taviniraa moˈa e te taa ê e a muri noa ˈtu.

Te tatararaa hopea oaoa o te Apokalupo

31. (a) Eaha te tatararaa hopea oaoa e faaitehia ra i roto i te orama no nia ia Ierusalema Apî? (b) Eaha ta Ierusalema Apî e rave ra no te tahi atu â mau taata haapao maitai?

31 Te tupuraa teie orama no nia ia Ierusalema Apî, te vahine faaipoipo a te Arenio, o te reira ïa te tatararaa hopea oaoa ta te Apokalupo e faaite ra ma te au maitai. I te senekele I, te tiai ra ma te faaoromai ore, te taatoaraa o te mau hoa kerisetiano a Ioane, te feia matamua i faataehia ˈtu teie buka, te taime a tomo ai ratou i roto i taua oire ra no te faatere e o Iesu Mesia ei varua pohe ore. I to tatou nei mau mahana, hoê â ïa tiaturiraa to te mau kerisetiano faatavaihia e ora noa ra i nia i te fenua nei. No reira ïa, te fatata ra te Apokalupo i to ˈna tatararaa rahi hopea nei, ia tahoê te pǔpǔ taatoa o te vahine faaipoipo i te Arenio. E i muri iho, na roto i te arai o Ierusalema Apî, e faaohipahia te mau maitai o te tusia taraehara a Iesu i nia i te mau taata, i reira ïa te taatoaraa o te feia haapao maitai e fanaˈo ai i te pae hopea i te ora mure ore. E mea na reira ïa te vahine faaipoipo, Ierusalema Apî, ei hoa haapao maitai no ta ˈna Arii e Tane faaipoipo atoa, e ohipa ˈi no te haamauraa i te hoê fenua apî parau-tia e a muri noa ˈtu—ei faahanahanaraa i to tatou Fatu e e Arii mana hope o Iehova.—Mataio 20:28; Ioane 10:10, 16; Roma 16:27.

32, 33. Eaha ta tatou tuatapaparaa no nia i te Apokalupo i haapii mai ia tatou, e eaha ta te reira e turai ra ia tatou ia rave ma te itoito mau?

32 Auê ïa tatou i te oaoa e, a hope ai ta tatou tuatapaparaa i te Apokalupo! Ua ite tatou i te mouraa te mau tutavaraa hopea a Satani e ta ˈna huaai e mea nafea te mau haavaraa parau-tia a Iehova e faatupu-taatoa-hia ˈi. E mou ïa Babulonia Rahi, e i muri iho te mau tuhaa viivii atoa o te ao a Satani e a muri noa ˈtu, e tia ˈi. E hurihia Satani iho e ta ˈna mau demoni i roto i te abuso e e haamouhia ratou i muri iho. Mai nia mai i te mau raˈi, e faatere mai ïa o Ierusalema Apî e te Mesia, a faatia-faahou-hia ˈi te feia pohe e a haavahia ˈi ratou. I te pae hopea e ora ïa te mau taata tia roa e a muri noa ˈtu i roto i te Paradaiso i nia i te fenua nei. Mea papu maitai te faataaraa a te Apokalupo no nia i teie mau tupuraa atoa! Te faaitoito maitai ra te reira i ta tatou opuaraa e ‘poro i teie nei mahana i te parau apî maitai mure ore ei evanelia i te mau nunaa atoa e te mau opu atoa e te mau reo atoa e te mau taata atoa’ o te fenua nei! (Apokalupo 14:6, 7) E tuhaa atoa ra anei ta oe i roto i teie ohipa rahi, ia au i te maraa ia oe?

33 Ua î roa to tatou mafatu i te mauruuru, e haapao maitai ïa tatou i teie nei i te mau parau hopea roa o te Apokalupo.

[Nota i raro i te api]

^ I te mea e te faito e faaohipahia ra i reira e “faito taata nei, oia atoa ta te melahi” e taairaa paha to te reira i te mea e ua haamauhia te oire i nia i na 144 000 melo, e na mua ˈˈe e mau taata hoi ratou e i muri iho ua riro mai ratou ei mau mea poietehia i te pae varua i rotopu i te mau melahi.

^ O te iˈoa o te mau 144 000 melo o te Iseraela i te pae varua tei papaihia i roto i te “buka [otaro] ora a te Arenio.” E mea taa ê oia i te “buka [otaro] ora,” i reira te papai-atoa-raahia te iˈoa o te feia e noaa ia ratou te ora i nia i te fenua nei.—Apokalupo 20:12.

^ E mea pinepine te tuuraa parau “te mau fenua [nunaa]” i te faataa i te feia e ere no roto mai i te Iseraela i te pae varua. (Apokalupo 7:9; 15:4; 20:3; 21:24, 26) Aita teie parau i faahitihia i ǒ nei e horoa ra i te manaˈo e e faanaho-noa-hia te mau taata na roto i te mau pǔpǔ nunaa taa ê te tahi i te tahi i te roaraa o te Faatereraa tausani matahiti.

[Uiraa haapiiraa]