Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Tei roto anei to oe iˈoa i te buka ora?

Tei roto anei to oe iˈoa i te buka ora?

Pene 11

Tei roto anei to oe iˈoa i te buka ora?

SARADI

1. Eaha ïa te huru o te amuiraa no Saradi i te pae varua, e mea nafea Iesu i te haamataraa i ta ˈna poroi?

 I TE atearaa e 48 kilometera i te pae apatoa no te oire apî no Akhisar (Tuatira) tei reira ïa te amuiraa no Saradi e i reira Iesu tei faahanahanahia i te faataeraa i ta ˈna poroi i mua nei. I te onoraa o te senekele hou to tatou nei tau, ua riro teie oire ei oire pû teoteo no te basileia tahito ra no Lydie e no te arii ona rahi ra o Crésus. I te tau râ o Ioane, ua topa roa ïa o Saradi, e ua aramoina roa to ˈna hanahana no te tau o Crésus. Oia atoa, ua topa te amuiraa kerisetiano no Saradi i roto i te veve i te pae varua. A tahi ra Iesu aore i haamata i ta ˈna poroi na roto i te mau haapopouraa. Mea taa ê roa râ, te na ô ra oia e: “E papai oe i te parau i te melahi a te ekalesia i Saradi ra; Te na ô maira oia, tei ia ˈna na [v]arua o te Atua toohitu ra, e na fetia e hitu ra, Ua ite au i ta oe ohipa, e e iˈoa ora to oe, te pohe noa na râ oe.”—Apokalupo 3:1.

2. (a) Eaha te auraa no te mau kerisetiano no Saradi i te mea e tei ia Iesu ra “na varua toohitu” ra? (b) Eaha tei matauhia i te parau no te amuiraa no Saradi, e eaha ra te mea mau?

2 No te aha Iesu i faaau ai ia ˈna iho mai “tei ia ˈna na [v]arua . . . toohitu ra”? No te mea te faahohoˈa ra teie mau varua i te varua moˈa o Iehova i roto i to ˈna auraa taatoa. I mua rii atu, te faaau ra Ioane i na varua toohitu i na “e hitu hoi mata,” e te haapapu ra te reira e ua horoahia ia Iesu te ravea no te hiˈopoa-hohonu-raa na roto i te arai o te varua moˈa o Iehova. (Apokalupo 5:6) No reira, e nehenehe ïa o ˈna e faaite e e faatitiaifaro i te mau huru tupuraa atoa. (Mataio 10:26; Korinetia 1, 4:5) Ua matauhia i te parau e mea ora te amuiraa o Saradi, area Iesu, ua ite o ˈna e mea pohe oia i te pae varua. E au ra e ua topa faahou te rahiraa o ta ˈna mau melo i roto i te faatau mai tei matauhia e ratou na mua ˈˈe ratou a riro mai ai ei kerisetiano.—Hiˈo Ephesia 2:1-3; Hebera 5:11-14.

3. (a) No te aha e tia mau i “te melahi no te ekalesia i Saradi” ia haapao maitai i te mea e tei ia Iesu ra “na fetia e hitu”? (b) Eaha te aˈoraa puai mau o ta Iesu i horoa ˈtu no te amuiraa no Saradi?

3 Te faahaamanaˈo faahou ra Iesu i “te melahi a te ekalesia i Saradi” e Tei ia ˈna ra “na fetia e hitu ra.” Tei roto i ta ˈna rima atau teie mau matahiapo no te amuiraa, i te mea e tei ia ˈna ra te mana no te aratairaa ia ratou i roto i ta ratou ohipa faaamuraa i te nǎnǎ. E tia i teie mau matahiapo ia haapeapea ma to ratou mafatu taatoa no te nǎnǎ e ia ‘hiˈo maitai na i to nǎnǎ mamoe.’ (Maseli 27:23) No reira e tia mau â ia ratou ia haapao maitai i teie mau parau a Iesu: “E ara, e faaetaeta i te mea rii toe i fatata i te pohe ra: aore hoi i itea ia ˈu ta oe ohipa i te tia-maitai-raa i mua i te aro o te Atua. E tena na, a haamanaˈo na i te huru o to fariiraa ra, e te faarooraa, e e mau maite i taua parau ra, e e tatarahapa. Ia ore râ oe ia ara ra, e roohia ˈtu oe e au mai tei roohia e te eiâ ra, e ore roa oe e ite i te hora e roohia ˈi oe e au ra.”—Apokalupo 3:2, 3.

4. Mea nafea te mau parau a Petero e nehenehe ai i te tauturu i te amuiraa no Saradi ia ‘faaetaeta i te mea rii toe’?

4 Ia haamanaˈo ïa te mau matahiapo no Saradi i te oaoa o ta ratou i ite i to ratou haapiiraa i te parau mau e te mau haamaitairaa tei noaa ia ratou i reira! I teie nei râ, mea pohe ratou i roto i ta ratou ohipa i te pae varua. Te pohe rii mǎrû noa ra te lamepa o ta ratou amuiraa no te mea te erehia ra ratou i te ohipa o te faaroo. Tau matahiti i mahemo aˈenei, ua papai te aposetolo Petero i te mau amuiraa no Asia (peneiaˈe to roto atoa te amuiraa no Saradi) no te faatupuraa i roto ia ratou te haamauruururaa no te parau apî oaoa hanahana o ta te mau kerisetiano i farii e o tei afaihia mai “ma te [v]arua [moˈa] i tonohia mai mai te raˈi maira”—e ua faahohoˈahia te reira i na varua toohitu ra no te orama a Ioane. Ua faahaamanaˈo atoa Petero i teie mau kerisetiano no Asia e ‘e autahuˈa arii, e nunaa moˈa, e feia hoohia ratou; ia faaite hua ratou i to ˈna maitai, tei parau ia ratou i to roto i te pouri, ia tae i to ˈna ra maramarama umerehia.’ (Petero 1, 1:12, 25; 2:9) Na roto i te feruri-maite-raa i nia i teie mau parau mau i te pae varua, e nehenehe ïa te amuiraa no Saradi ia tatarahapa e ia ‘faaetaeta i te mea rii toe.’—Hiˈo Petero 2, 3:9.

5. (a) Mai te aha ïa te huru o te aau mehara o te mau kerisetiano no Saradi? (b) Eaha ïa te tupu mai te peu e eita ratou e pee i te aˈoraa a Iesu?

5 I teie nei râ, e au to ratou aau mehara e to ratou here no te parau mau i te hoê auahi o te fatata roa i te pohe. Te toe noa nei râ maa arahu iti ama. Te faaitoito ra Iesu ia ratou ia tahirihiri i te auahi, ia ura faahou mai, ia tatarahapa i ta ratou mau hara e na to ratou hoi faatau i aratai ia ratou i reira e ia riro faahou mai ratou ei amuiraa oraora i te pae varua. (Hiˈo Timoteo 2, 1:6, 7.) Mai te peu e aita râ, ia hoˈi anaˈe mai Iesu ma te manaˈo-ore-hia—mai “te eiâ ra” te huru—no te faatupuraa i te haavaraa, aita ïa te amuiraa o Saradi i ineine.—Mataio 24:43, 44.

Te haere maira oia mai “te eiâ” ra te huru

6. Mea nafea Iesu i te haereraa mai mai “te eiâ” ra te huru i te matahiti 1918 ra, e tei roto te feia e parau ra e e pǐpǐ ratou no ˈna i teihea huru tupuraa?

6 No to tatou atoa ïa anotau te faaararaa a Iesu e e haere mai oia mai “te eiâ” ra te huru. Ua itehia te hoê tupuraa taa ê mau i nia i te mau kerisetiano e ora noa ra i te mahana o te Fatu ra. I muri noa iho i te matahiti 1914 ra, ua tupu ïa teie parau tohu a Malaki: “E te Fatu ta outou e imi na, o te tae vave mai ïa i to ˈna ra hiero, te vea a te faufaa ta outou i oaoa na: inaha, o te tae mai ïa, te parau maira Iehova sabaota ra.” (Malaki 3:1; Apokalupo 1:10) Ei “vea a te faufaa,” ua haere maira Iesu e hiˈopoa e e haava i te feia e parau ra e e pǐpǐ ratou na ˈna. (Petero 1, 4:17) I taua tau ra, i te matahiti 1918 ra, ua hara te amuiraa faaroo kerisetiano i te faatahe-rahi-raa i te toto tei itehia i roto i te Tamaˈi rahi Matamua o te ao nei, e e nehenehe e parauhia e e mea pohe oia i te pae varua. E tae noa ˈtu i te mau kerisetiano mau o tei poro ma te itoito rahi hou te tamaˈi, ua topa ïa ratou i roto i te hoê tau i reira ratou i te varearaa i te taoto i te pae varua. E ua hurihia vetahi o ta ratou mau matahiapo tuiroo i roto i te fare tapearaa e ua fatata roa te ohipa pororaa i te faaea roa. I to te varua o Iehova faaararaa i teie nei kerisetiano i te matahiti i muri iho, aita te taatoaraa i ineine. Ia au râ i te hiˈoraa o te mau paretenia maamaa no te parabole a Iesu, te vai ra te vetahi i rotopu ia ratou aita ïa ta ratou e mauhaa i te pae varua no te taviniraa ia Iehova. Auaa râ, ia au i te hiˈoraa o te mau paretenia paari, te vai ra e rave rahi o te haapao i teie faaararaa a Iesu e: “E teie nei, e ara, aore hoi outou i ite i te mahana e te hora atoa.”—Mataio 25:1-13.

7. No te aha e tia i te mau kerisetiano ia vai ara noa i teie nei mahana?

7 Aita i hope te titauraa i te hoê kerisetiano ia vai ara noa i te haamataraa te mahana o te Fatu. I roto i ta ˈna parau tohu rahi no nia i “te tapao e ite ai e, ei reira e hope ai taua mau mea ra i te tupu,” ua horoa Iesu i teie faaararaa puai mau: “Area te reira mahana e te reira hora, e ore roa te hoê e ite . . . E haapao maitai, e faaitoito, e e pure, aita hoi outou i ite i taua tau ra. E ta ˈu e parau atu ia outou na, o ta ˈu ïa parau i te taata atoa, E faaitoito.” (Mareko 13:4, 32, 33, 37) Oia mau, e tae noa ˈtu i te hora i faataahia, e tia ia tatou tataitahi, melo no roto mai i te toea faatavaihia e aore ra no te feia rahi roa, ia vai ara noa ïa e eiaha roa ia varea i te taoto i te pae varua. Ia tupu taue anaˈe te mahana o Iehova, “mai te haerea mai o te eiâ i te po ra,” e tia ïa ia roohia tatou e te vai ara noa ra, ia nehenehe ïa tatou e noaa i te hoê haavaraa maitai!—Tesalonia 1, 5:2, 3; Luka 21:34-36; Apokalupo 7:9.

8. Mea nafea te pǔpǔ a Ioane i te faaitoitoraa i teie nei mahana te nunaa a te Atua ia vai ora noa oia i te pae varua?

8 Ua ite papu mau te pǔpǔ a Ioane i teie nei mahana e mea titauhia ia faaitoitohia te mau tavini a te Atua ia vai ora noa ratou i te pae varua. No reira, ua faanahohia te mau tairururaa taa ê i te fenua taatoa e rave rahi taime i te matahiti hoê. Aita i maoro aˈenei, no te mau 995 tairururaa mataeinaa no teie matahiti, ua naeahia 6 153 749 taata tei haere mai e faaroo, e ua bapetizohia 82 785 feia faaroo apî. Ua hau atu i te hoê senekele, ua faaohipa te pǔpǔ a Ioane i te vea Te Pare Tiairaa no te faaite i te iˈoa e te opuaraa a Iehova. I muri iho i te mau hamani-ino-raa uˈana tei faatupuhia i roto i na tamaˈi rahi e piti ra, ua faaitoito noa Te Pare Tiairaa i te mau Ite o Iehova na roto i te mau tumu parau mai teie te huru “E oaoa te feia e ore e mǎtaˈu” (1920, farani), “Te hoê piiraa no te raveraa i te ohipa” (1926, farani) e “Te manuïa-ore-raa te hamani-ino-raa” (1942, beretane).

9. (a) Eaha te mau uiraa ta te mau kerisetiano atoa e tia ia ui? (b) Eaha te faaitoitoraa ta Te Pare Tiairaa i horoa?

9 Oia atoa, mai te mau kerisetiano no te amuiraa no Saradi, e tia atoa i te mau kerisetiano no te amuiraa no teie mahana ia hiˈopoa tamau ia ratou iho. E tia ia tatou paatoa ia uiui tamau noa ia tatou iho: ‘E mea tia maitai anei ta ˈu mau ohipa’ i mua i te aro o te Atua? Ma te ore roa e haava ia vetahi ê, e faatupu râ tatou iho i te huru feruriraa haapae ia tatou iho e e tutava tatou no te taviniraa i te Atua ma to tatou ora taatoa? Te faaitoito maira te vea ra Te Pare Tiairaa ia na reira tatou na roto i te arai o te mau tumu parau haapiiraa mai teie te huru “Te rave ra anei oe i te mau mea atoa no te faanavenaveraa ia oe iho aore ra te haapae ra anei oe ia oe iho?” e “A aro ma te itoito.” * Na roto i te raveraa i teie mau tauturu bibilia, a hiˈopoa anaˈe na i to tatou mau manaˈo hohonu roa ˈˈe e a tutava anaˈe ia haere tatou ma te haehaa e ia pure ma te haapao maitai i mua i te aro o Iehova.—Salamo 26:1-3; 139:23, 24.

“E toofanu pue taata”

10. Eaha ra te manaˈo anaanatae mau ta Iesu e faaite ra no nia i te amuiraa no Saradi, e mea nafea te reira i te haaputapûraa ia tatou?

10 E mea anaanatae mau teie mau parau ta Iesu i faatae atu i te amuiraa no Saradi. Te na ô ra oia e: “Te vai na râ e toofanu pue taata i ǒ oe i Saradi na, o tei ore aˈenei i haaviivii i to ratou ahu; e hahaere ïa ratou e o vau atoa ma te ahu teatea; e au hoi ratou. O te riro ia ˈna te re ra, e faaahuhia ïa i te ahu pu teatea: e ore roa vau e parai i to ˈna iˈoa i roto i te buka ora, e faˈi hua râ vau i to ˈna iˈoa i mua i te aro o tau Metua, e i mua hoi i ta ˈna ra mau melahi.” (Apokalupo 3:4, 5) Aita anei teie poroi e faaitoito ra e e haapaari ra i to tatou hinaaro ia tapea maite i te haapao maitai? E nehenehe te hoê tino matahiapo faatau e faatopa i te hoê amuiraa taatoa i roto i te varea taoto hohonu i te pae varua. Area râ, e nehenehe e itehia te tahi noa mau melo o te tutava ra ma te itoito no te tapea-maite-raa i to ratou huru kerisetiano viivii ore e te porao ore, ma te tapearaa i te hoê iˈoa maitai i mua i te aro o Iehova.—Maseli 22:1.

11, 12. (a) I te tau taivaraa rahi, mea nafea te vetahi i te raveraa i te hoê haerea e au i te “toofanu pue taata” no Saradi? (b) Eaha te faaoraraa ta te mau kerisetiano faaauhia i te sitona i ite atu i roto i te mahana o te Fatu ra?

11 Na teie mau “ahu” e haapapu e e kerisetiano, e taata parau-tia teie taata. (Hiˈo Apokalupo 16:15; 19:8.) E mea mahanahana mau no Iesu i te iteraa e noa ˈtu te faatau o te rahiraa, te tutava noa ra “e toofanu pue taata,” oia hoi te tahi mau kerisetiano faatavaihia i Saradi, no te tapearaa i teie huru kerisetiano. Oia atoa, i te revaraa te mau faahua kerisetiano i roto ia Babulonia rahi, te hau emepera no te haapaoraa hape, ua ite-noa-hia i te roaraa o te mau senekele taivaraa rahi te tahi mau taata o te faaitoito ra i te faatupuraa i te hinaaro o Iehova noa ˈtu te mau patoiraa. E mau taata parau-tia o tei au i te sitona o tei moe i rotopu i te mau pǔpǔ faaroo e rave rahi o tei faaauhia i te aihere ino.—Apokalupo 17:3-6; Mataio 13:24-29.

12 Ua tǎpǔ Iesu e e faaea noa o ˈna i pihai iho i teie mau kerisetiano faaauhia i te sitona “e tae noa ˈtu i te hopea o teie nei ao.” Ua matau maitai o ˈna ia ratou e ua ite e e iˈoa maitai to ratou. (Mataio 28:20; Koheleta 7:1) A manaˈo noa na i te oaoa o teie “toofanu pue taata” haapao maitai e ora noa ra i te hitiraa mai te mahana o te Fatu ra! I te pae hopea, ua faataa-ê-hia ratou mai roto mai i te amuiraa faaroo kerisetiano o tei pohe i te pae varua e ua haaputuhia ratou i roto i te hoê amuiraa parau-tia e au i te amuiraa no Semurina.—Mataio 13:40-43.

13. Eaha te haamaitairaa e tiai maira i te mau kerisetiano faatavaihia o ‘tei ore aˈenei i haaviivii i to ratou ahu’?

13 Te mau kerisetiano no Saradi o tei tapea maite i to ratou haapao maitai e tae noa ˈtu i te hopea e o tei ore i viiviihia to ratou tiaraa kerisetiano, ua ite ratou i te tupuraa te hoê tiaturiraa faahiahia mau. Oia mau, i muri aˈe i te haamauraahia te Basileia mesia i te matahiti 1914 ra, ua faatia-faahou-hia ratou no te ora i te pae varua e, ei taata tei noaa te re, ua ahu ratou i te ahu teatea ei taipe no to ratou parau-tia porao ore e te hapa ore. E i te mea ua haere ratou na nia i te eˈa pirihao o te aratai ra ia ratou i te ora, e utua mure ore ïa ta ratou.—Mataio 7:14; hiˈo atoa Apokalupo 6:9-11.

Ua tapaohia to ratou iˈoa i roto i te buka ora e a muri noa ˈtu!

14. Eaha mau na “te buka ora,” e eaha te mau iˈoa tei papaihia i roto?

14 Eaha ïa “te buka ora,” e eaha te iˈoa tei papaihia i roto? Te faahiti ra te buka e aore ra otaro ora i te mau ohipa a te mau tavini a Iehova e tiaturi ra e e roaa ia ratou te ô o te ora mure ore. (Malaki 3:16) I ǒ nei râ, i roto i te Apokalupo, te faahiti-taa-ê-hia ra te iˈoa o te mau kerisetiano faatavaihia. Ua papai-atoa-hia râ i roto i teie buka te iˈoa o te feia e tiaturi ra e e ora ratou e a muri noa ˈtu i nia i te fenua nei. E hau atu â, e nehenehe te mau iˈoa e ‘tumahia.’ (Exodo 32:32, 33) Area râ, te feia o te pǔpǔ a Ioane e o te vai noa ra to ratou iˈoa i roto i te buka ora e tae noa ˈtu i to ratou poheraa, e fatu ïa ratou i te ora mure ore i roto i te mau raˈi. (Apokalupo 2:10) O te reira te mau iˈoa o ta Iesu i faˈi taa ê ra i mua i te aro o ta ˈna ra Metua e To ˈna mau melahi. Auê ïa utua faahiahia e!

15. Mea nafea te iˈoa o te mau melo no te feia rahi roa i te papai-tamau-raa-hia i roto i te buka ora?

15 Te mau melo no te feia rahi roa o tei papaihia to ratou iˈoa i roto i te buka ora ra, e ora atoa mai ïa ratou mai roto mai i te ati rahi. Mai te peu e faaohipa ratou i te faaroo i te roaraa o te Faatereraa tausani matahiti a Iesu e i te tupuraa o te tamataraa hopea, e roaa ïa ia ratou te ora mure ore i roto i te Paradaiso i nia i te fenua nei. (Daniela 12:1; Apokalupo 7:9, 14; 20:15; 21:4) E vai tamau noa ïa to ratou iˈoa i roto i te buka ora. I to outou iteraa i te mea i faaitehia i ǒ nei na roto i te arai o te varua moˈa, eita anei outou e farii ma te oaoa mau i teie aˈoraa o ta Iesu i faaite faahou mai e: “E tariˈa to ˈna ra, a faaroo oia i ta te [v]arua e parau i te mau ekalesia ra.”—Apokalupo 3:6.

[Nota i raro i te api]

^ Hiˈo i Te Pare Tiairaa no te 1 no novema 1978 e no te 15 no tenuare 1986 (na roto i te reo farani).

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 57]

Ia vai tamau noa ïa to outou iˈoa i roto i te buka ora, e tia ˈi