Eaha to roto?

Tapura tumu parau

“Ua mairi Babulonia Rahi!”

“Ua mairi Babulonia Rahi!”

Pene 30

“Ua mairi Babulonia Rahi!”

1. Eaha ta te piti o te melahi e faaite ra, e eaha ïa o Babulonia Rahi?

 UA TAE te hora haavaraa a te Atua! A faaroo i teie nei i te poroi a te Atua: “Ua pee maira te tahi melahi i muri iho, i te na ôraa e, Ua mairi e, ua mairi taua oire rahi ra, o Babulonia, no te mea ua faainu oia i te mau fenua atoa i te uaina ra i te riri o ta ˈna ra faaturi.” (Apokalupo 14:8) A tahi ra, e ere râ te taime hopea, to te Apokalupo faaiteraa mai i te parau no nia ia Babulonia Rahi. I mua rii, i roto i te Apokalupo pene 17, te faataahia ra oia mai te hoê vahine faaturi ra te huru o te au ra i te mau mea e navenave ai te tino ra. Mai ta tatou e tuatapapa, e hau emepera ïa te reira; o te hoê haapaoraa, te hoê ravea haavare a Satani no te aroraa i te huaai a te vahine a te Atua. (Apokalupo 12:17) Ua riro ïa Babulonia Rahi ei hau emepera o te haapaoraa hape i te ao taatoa nei; tei roto ia ˈna te mau haapaoraa atoa e rave ra i te mau peu e te mau haapiiraa faaroo a Babulonia tahito ra e o te faaite atoa ra i to ˈna huru feruriraa.

2. (a) Mea nafea te haapaoraa babulonia i te parareraa na te ao taatoa nei? (b) Eaha te faanahonahoraa puai o tei riro ei tuhaa faufaa rahi no Babulonia Rahi, e i anafea oia te itearaahia mai?

2 I Babulonia, ua hau atu i te 4 000 matahiti i teie nei, to Iehova faahuru-ê-raa i te reo o te feia e patu ra i te pare o Babela. Purara ihora te mau pǔpǔ reo taa ê e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua nei, ma te afai na muri iho ia ratou ta ratou mau tiaturiraa e mau peu apotata o tei riro hoi ei niu no te rahiraa o te mau haapaoraa o to tatou nei tau. (Genese 11:1-9) O Babulonia Rahi ïa te tuhaa i te pae o te haapaoraa no te faanahonahoraa a Satani. (Hiˈo Ioane 8:43-47.) I to tatou nei mau mahana, o te amuiraa faaroo kerisetiano apotata ïa ta ˈna tuhaa faufaa rahi. Ua iteahia mai taua faanahonahoraa puai ra e faatura ore ra i te ture, i te senekele IV; e ere no roto mai i te Bibilia ta ˈna Karedo e ta ˈna mau tutuu, no roto mai râ, te rahiraa, i te haapaoraa babulonia.—Tesalonia 2, 2:3-12.

3. No te aha e mea tano ia parau e, ua topa Babulonia Rahi?

3 Area râ, e nehenehe paha oe i te ui e, ‘i te mea e te ohipa noa ra te haapaoraa ma te mana rahi i nia i te fenua nei, no te aha ïa te melahi e faaite ai e, ua mairi o Babulonia Rahi?’ A feruri na: i muri aˈe i te matahiti 539 hou to tatou nei tau, eaha te faahopearaa tei iteahia mai i te toparaa Babulonia tahito ra? Teie ïa, tiamâ ihora te nunaa o Iseraela e hoˈi atura ratou i to ratou fenua no te haamau-faahou-raa i te haamoriraa mau. No reira ïa, te haapapu ra te faahoˈiraahia te ruperupe o Iseraela i te pae varua i te matahiti 1919, ruperupe o te anaana noa ra e tae roa mai i teie nei mahana, e ua topa mau Babulonia Rahi i taua matahiti ra. Eita ïa o ˈna e nehenehe faahou e haafifi i te ohipa a te nunaa a te Atua. E hau atu â, te itehia ra i rotopu ia ˈna iho te mau fifi rahi. Mai te matahiti 1919 mai â, te ite tahaa-noa-hia ra to ˈna huru viivii, ta ˈna haerea tia ore e ta ˈna taiataraa. I roto i te rahiraa o te mau fenua no Europa, e mea varavara roa te taata e haere faahou ra i te fare pure, e i roto e rave rahi mau fenua socialistes, ua faarirohia te haapaoraa mai “te opiumu o te nunaa.” I te mea, ua faaruehia oia e te taatoaraa o te feia e here ra i te Parau mau a te Atua, i teie nei, te tiai ra Babulonia Rahi, mai te hoê taata o tei faautua-pohe-hia te huru, i te mahana i reira o Iehova e haava ˈi ia ˈna.

Te toparaa o Babulonia ma te haama mau

4-6. Mea nafea e nehenehe e parauhia e, “ua faainu [Babulonia Rahi] i te mau fenua atoa i te uaina ra i te riri o ta ˈna ra faaturi”?

4 E hiˈopoa maite tatou i teie nei i te mau ohipa i tupu i te toparaa Babulonia Rahi ma te haama mau. Ia au i te parau a te melahi, “ua faainu [Babulonia Rahi] i te mau fenua atoa i te uaina ra i te riri o ta ˈna ra faaturi.” Eaha ïa te auraa o te reira? Ua faaauhia te reira i te mau upootiaraa. Ei hiˈoraa, teie ta Iehova e parau ra ia Ieremia e: “A rave mai na i teie nei auˈa uaina tahoo i tau rima nei, a hopoi atu ai i te mau fenua ta ˈu e tono atu ia oe ra ia inu; ia inu hoi ratou, e ia turorirori, e ia maamaahia, i te ˈoˈe ta ˈu e hapono atu i roto ia ratou.” (Ieremia 25:15, 16) I te VIraa e te VIIraa o te senekele hou to tatou nei tau, ua faaohipa Iehova ia Babulonia tahito ra no te faainu i te hoê auˈa ati taipe i te mau nunaa e rave rahi, e tae noa ˈtu i te nunaa taiva o Iuda, e ua hopoi-tîtî-hia to ˈna iho nunaa. Tera râ, i muri iho ua topa atoa o Babulonia, no te mea ua faateitei te arii ia ˈna iho i te “Fatu o te raˈi,” ia Iehova.—Daniela 5:23.

5 Ua noaa atoa ia Babulonia te tahi mau re, na roto te rahiraa i te hoê huru haavarevare. ‘Ua faainu oia i te mau fenua atoa’ na roto i te mau ravea faahinaaroraa a te hoê vahine faaturi ra te huru, oia hoi te poreneia i te pae faaroo. Ua faaitoito oia i te mau tia politita ia rave i te mau faaauraa e o ˈna e ia faahoa ratou. Na roto i te mau peu haavarevare a te haapaoraa, ua haavî oia i te mau taata i te pae politita, tapihooraa e faanavairaa faufaa. No te tahi noa mau tumu politita e no te pae tapihooraa, ua faatupu oia na nia i te haapaoraa te mau hamani-ino-raa, te mau tamaˈi e te mau aroraa faaroo a te mau katolika, e tae noa ˈtu i te mau tamaˈi i rotopu i te mau nunaa, o ta ˈna i haamoˈa ma te parauraa e, e mea hinaarohia te reira e te Atua.

6 Ua papu maitai e ua faaô te haapaoraa ia ˈna i roto i te mau tamaˈi e te mau ohipa politita o te mau nunaa i teie XXraa o te senekele. Ua itehia te reira i te fenua Tapone haapaoraa shinto, i te fenua Inidia haapaoraa inidia, i Viêt Nam haapaoraa a Bouddha, i Irelane Apatoerau e Marite latino haapaoraa “kerisetiano,” e i roto i te tahi atu â mau fenua. I roto i na Tamaˈi rahi o te ao nei, ua faaitoito te mau omonie a te nuu no na tahua aroraa toopiti nei ia taparahi te mau taurearea te tahi i te tahi. Te faaite ra te hoê faahiˈoraa matau-maitai-hia i te huru raveraa haavarevare a Babulonia Rahi: oia hoi te ohipa ta ˈna i rave i roto i te tamaˈi civila o tei faaamahamaha ia Paniora i te matahiti 1936 e tae atu i te matahiti 1939, e ua pohe fatata e 600 000 taata i roto i taua tamaˈi ra. Na te mau melo e turu ra i te upoo faatere o te haapaoraa katolika e te feia i apiti atu ia ratou, i haamanii i te toto e rave rahi, te tumu, no te mea te haafifi ra te Hau paniora i te mau faufaa e te mau toroa taa ê a te Ekalesia.

7. Te aro uˈana ra Babulonia Rahi ia vai, e eaha te mau ravea o ta ˈna i faaohipa?

7 I te mea e, o Babulonia Rahi te tuhaa i te pae o te haapaoraa a te huaai a Satani, ua aro noa iho â ïa o ˈna i te “vahine” a Iehova, ia “Ierusalema no nia maira.” Area râ, i te senekele I, ua itehia ma te maramarama e o te amuiraa o te mau kerisetiano faatavaihia te huaai a te vahine. (Genese 3:15; Galatia 3:29; 4:26) Ua tutava ïa Babulonia Rahi ia rave teie amuiraa viivii ore i te poreneia i te pae no te haapaoraa. Ua faaara te mau aposetolo Paulo e o Petero i to raua mau hoa e e hema e rave rahi i rotopu ia ratou e e itehia mai ïa te taivaraa rahi i muri iho. (Ohipa 20:29, 30; Petero 2, 2:1-3) I te hopea o te oraraa o Ioane, ua fatata roa Babulonia Rahi i te manuïa i te haaviiviiraa i na amuiraa toohitu nei; o te reira ïa ta te mau poroi ta Iesu i faatae atu e faaite maira. (Apokalupo 2:6, 14, 15, 20-23) Ua faaite atea mai râ Iesu e, i hea roa o ˈna e faatiahia ˈi i te na reiraraa.

Te sitona e te aihere ino

8, 9. (a) Eaha ta te parabole a Iesu no nia i te sitona e te aihere ino e faaite ra? (b) Eaha te ohipa e tupu “ia taoto râ te taata”?

8 I roto i ta ˈna ra parabole no nia i te sitona e te aihere ino, te parau ra Iesu no te hoê taata tei ueue i te huero maitai i roto i te hoê aua. Area râ, “ia taoto râ te taata,” ua haere maira te enemi e ueue na nia iho te aihere ino, e moe atura te sitona i taua aihere ino ra. Te faataara Iesu i te auraa o ta ˈna Parabole mai teie te huru: “O tei ueue i te huero maitai ra, oia te Tamaiti a te taata. O te aua ra, oia teie nei ao; te huero maitai ra, o te tamarii ïa o te basileia; e te zizania [aihere ino] ra, o te tamarii ïa a te varua ino. O te enemi i ueue ra, o te diabolo ïa.” Ua faataahia i muri iho e vaiihohia ia tupu apipiti noa te huero maitai e te aihere ino e tae noa ˈtu i “te hopea ïa o teie nei ao,” te tau i reira te mau melahi e ‘ooti’ ai te aihere ino taipe.—Mataio 13:24-30, 36-43.

9 Ua tupu te mau mea mai ta te mau aposetolo Paulo e Petero i faaite atea mai. “Ia taoto râ te taata,” oia hoi ia taoto te mau aposetolo i roto i te pohe, aore ra ia faaea te mau matahiapo kerisetiano i te tiai i te nǎnǎ a te Atua ma te ara maitai, hotu maira te taivaraa babulonia i rotopu iho i te amuiraa. (Ohipa 20:31) I muri iti noa iho, ua hau roa ˈtu te aihere ino i te sitona, e poi ihora te sitona ia ˈna. I te roaraa o te mau senekele, mai te huru ra e ua moe roa te huaai a te vahine i roto i te hiti ahu roroa a Babulonia Rahi.

10. Eaha tei tupu i roto i te mau matahiti 1870, e mai te aha te huru o Babulonia Rahi?

10 Area râ, i roto i te mau matahiti 1870, ua tutava te mau kerisetiano faatavaihia no te faataa-ê-raa ia ratou i te mau peu taiata a Babulonia Rahi. Ua faarue ratou i te mau haapiiraa hape a te amuiraa faaroo kerisetiano no ǒ mai i te mau etene ra e ua faaohipa ratou i te Bibilia no te pororaa ma te itoito e ua hope to te Etene ra anotau i te matahiti 1914. Ua patoi uˈana te mauhaa rahi a Babulonia Rahi oia hoi te upoo faatere a te amuiraa faaroo kerisetiano i teie pororaa no te haamau-faahou-raa i te haamoriraa mau. I roto i te Tamaˈi rahi Matamua o te ao nei, ua haafaufaa oia i te huru maamaa o te tau tamaˈi no te tamataraa i te haamou i teie pǔpǔ iti o te mau kerisetiano taiva ore. I te matahiti 1918, ua fatata ta ratou ohipa i te faaea roa, e au ra e ua manuïa Babulonia Rahi. E au ra e, ua upootia mai o ˈna.

11. Eaha tei iteahia mai i te toparaa Babulonia tahito ra?

11 Mai ta tatou i faahiti aˈenei, ua topa, ma te ati mau, te oire teoteo o Babulonia i te matahiti 539 hou to tatou nei tau, e ua faaaroohia teie pii e: “Ua pau, ua pau Babulonia e!” I taua matahiti ra, ua topa te parahiraa teitei o te puai o te ao nei no taua tau ra i te rima o te mau nuu no Medai e no Peresia arataihia e Kuro Rahi. E noa ˈtu e ua vai noa te oire i muri aˈe i taua pau ra, ua topa mau râ oia; tiamâ ihora te mau tîtî ati iuda, e hoˈi atura ratou i Ierusalema no te haamau-faahou-raa i te haamoriraa viivii ore.—Isaia 21:9; Paraleipomeno 2, 36:22, 23; Ieremia 51:7, 8.

12. (a) No te aha e mea tano ia parau e, ua topa Babulonia Rahi i te XXraa o te senekele? (b) Eaha te ohipa e haapapu ra e ua faarue roa Iehova i te amuiraa faaroo kerisetiano?

12 Ua faaroo-atoa-hia te pii e faaite ra e ua topa atoa Babulonia Rahi i te XXraa o te senekele. Riro taue maira te manuïa a te amuiraa faaroo kerisetiano babulonia o te matahiti 1918 ei ati no ˈna i te matahiti 1919 i te faaoraraahia te toea o te mau kerisetiano faatavaihia, oia hoi te pǔpǔ a Ioane na roto i te hoê faatia-faahou-raa i te pae varua. Ua topa Babulonia Rahi e aita ˈtura o ˈna e nehenehe faatîtî faahou i te mau tavini a te Atua. Mai te mau akaride e rave rahi te huru, ua haere mai te mau taeae faatavaihia o te Mesia i rapae no roto mai i te abuso ra, e ua ineine ratou no te raveraa i te ohipa. (Apokalupo 9:1-3; 11:11, 12) O ratou ïa “te tavini haapao maitai e te paari” o to tatou nei tau, e ua faariro te Fatu ia ˈna ei tiaau i te mau taoˈa atoa na ˈna ra e vai ra i nia i te fenua nei. (Mataio 24:45-47) I te mea e ua faaohipahia ratou mai te reira te huru, te haapapu ra ïa te reira e ua faarue roa Iehova i te amuiraa faaroo kerisetiano, e noa ˈtu e te faahua parau ra oia e, o o ˈna te tia o te Atua i nia i te fenua nei. Ua haamau-faahou-hia te haamoriraa viivii ore, e e nehenehe e faaotihia i te tapao te toea o te mau 144 000—te mau melo hopea o te huaai a te vahine, te enemi tumu a Babulonia Rahi. Te faaite ra teie mau ohipa atoa i te pau rahi o taua faanahonahoraa a Satani ra i te pae o te haapaoraa.

Te faaoromai o te feia moˈa

13. (a) Eaha te poroi ta te toru o te melahi e faaite ra? (b) Eaha te haavaraa a Iehova i nia i te feia i faatapaohia i te tapao o te puaa taehae?

13 I teie nei, te parau ra te toru o te melahi. A faaroo na! “Ua pee maira te tootoru o te melahi ia raua ra, i te pii-hua-raa te reo e, O te haamori i te puaa e to ˈna ra hohoˈa, e tei ia ˈna te tapao tei nia i to ˈna rae, e aore ïa, tei te rima; e inu ïa oia i te uaina faariri a te Atua ra, o tei niniihia ma te anoi ore i roto i te auˈa riri na ˈna ra.” (Apokalupo 14:9, 10a) I roto i te Apokalupo 13:16, 17, ua faaitehia e i roto i te mahana o te Fatu ra, e mauiui e e pohe atoa te feia e ore e haamori i te hohoˈa o te puaa taehae. I teie nei, te ite ra tatou e e haava Iehova i te feia ‘tei ia ratou te tapao, oia hoi te iˈoa o te puaa taehae aore ra te numera o to ˈna iˈoa.’ E faahepohia ratou ia inu i te hoê auˈa maramara, te ‘auˈa o te riri,’ o Iehova. Eaha ïa te auraa o te reira no ratou? I te matahiti 607 hou to tatou nei tau, i to Iehova faaheporaa ia Ierusalema ia inu i “te auˈa ra o to ˈna ra riri,” ua ite taua oire ra i “te pau e te pohe; te poia e te ˈoˈe” i roto i te rima a te mau Babulonia. (Isaia 51:17, 19) Oia atoa ïa, ia inu anaˈe te feia e haamori ra i te mau puai politita e to ratou hohoˈa, oia hoi te mau Hau Amui, i te auˈa o te riri o Iehova, o te ati ïa no ratou i reira râ. (Ieremia 25:17, 32, 33) E haamou-paatoa-hia ïa ratou.

14. Hou ratou e haamouhia ˈi, e roohia te feia e haamori ra i te puaa taehae e to ˈna ra hohoˈa i te aha, e mea nafea Ioane i te faaiteraa i te reira?

14 Na mua roa ˈˈe a tupu ai te reira ohipa, e roohia ïa te feia tei nia ia ratou te tapao o te puaa taehae ra i te mauiui i te mea e te au ore ra Iehova ia ratou. No nia i te taata atoa e haamori ra i te puaa taehae e to ˈna ra hohoˈa, teie ta te melahi i parau atu ia Ioane: “E e haamauiuihia oia i te auahi e te gopheri, i mua i te aro o te mau melahi moˈa ra, e i mua hoi i te aro o te Arenio ra. E e tia te au auahi i mauiui ai ratou ra i te peeraa i nia e a muri noa ˈtu; e ore roa e faaea to ratou mauiui i te rui e te ao, to te haamori i te puaa e to ˈna ra hohoˈa, e te farii i te tapao o to ˈna ra iˈoa.”—Apokalupo 14:10b, 11.

15, 16. Eaha ta te mau parau “auahi” e “gopheri” e faataa ra i roto i te Apokalupo 14:10?

15 No nia i te parau no te mauiui i te auahi e te gopheri, te manaˈo ra vetahi pae e e haapapuraa teie no te po auahi. Area râ, ia tuatapapahia te huru o te parau tohu e taahia ˈi te auraa o te reira ia faaau-anaˈe-hia i te taatoaraa o te mau irava. I te mau mahana o Isaia, ua faaara Iehova i te nunaa no Edoma e e faautuahia o ˈna no to ˈna au ore rahi ia Iseraela. Ua faˈi oia e: “E riro ra ta ˈna mau pape tahe ei tapau, e te repo e riro ei gopheri, e riro hoi to ˈna fenua ei tapau ura ra. E ore roa e tinaihia i te rui e te ao; e tia to ˈna au auahi i te peeraa i nia e a muri noa ˈtu; e tia oia i te vai-ano-noa-raa i te mau ui atoa ra, e ore e haerehia e te taata e a muri noa ˈtu.”—Isaia 34:9, 10.

16 Ua hurihia ra anei te nunaa no Edoma i roto i te hoê po auahi a te aai ia ura oia e a muri noa ˈtu? Aita roa ˈtu ïa. Tera râ, ua mou oia e aita i ite-faahou-hia i roto i teie nei ao, e au ra e ua pau roa i te auahi e te gopheri ra te huru. To ˈna utua hopea, e ere ïa te haamauiuiraa mure ore, e vai “ano,” e “aore” ra e e riro ïa i te “ore roa.” (Isaia 34:11, 12) O ta te au auahi ïa “i te peeraa i nia e a muri noa ˈtu” e faahohoˈa maitai maira. Ia ura anaˈe te hoê fare i te auahi, e ia pohe anaˈe te auahi, e pee noa ïa te au auahi i nia mai nia mai i te rehu auahi maa taime iti, ei haapapuraa e no tupu noa mai nei te hoê auahi rahi haapau. Oia atoa ïa, te haamanaˈo noa ra te nunaa a te Atua i teie nei mahana i te haapiiraa no nia i te haamouraa o Edoma. Mea na reira ïa, ‘te au auahi ura ra’ i te pee-noa-raa i nia ei faahiˈoraa taipe.

17, 18. (a) Eaha ïa te hopea o te feia tei nia ia ratou te tapao o te puaa taehae? (b) Mea nafea te feia e haamori ra i te puaa taehae e haamauiuihia ˈi? (c) Eaha te auraa i te mea e “te au auahi i mauiui ai ratou ra i te peeraa i nia e a muri noa ˈtu”?

17 E haamou-roa-atoa-hia, mai roto i te auahi ra te huru, te feia tei nia ia ratou te tapao o te puaa. Mai ta te toea o te parau tohu e haapapu ra, eita to ratou tino pohe e tanuhia, na te mau manu râ o te reva e amu ia ratou. (Apokalupo 19:17, 18) E mea maramarama maitai ïa, e eita ratou e haamauiui-mau-hia e a muri noa ˈtu. Mea nafea ïa ratou ia ‘haamauiuihia i te auahi e te gopheri’? I te mea e te faaite ra te pororaa i te parau mau i to ratou huru mau e te faaara ra te reira e ua fatata te haavaraa a te Atua i te tupu mai i nia ia ratou. No reira ïa ratou e faaino ai i te mau tavini o te Atua, te mau Ite no Iehova, e mai te peu e te vai ra te ravea, e turai huna ratou i te puaa taehae politita ia hamani ino e tae roa ˈtu i te haapohe ia ratou. Area râ, e haamouhia mai roto i te auahi e te gopheri ra te huru to ratou mau enemi. I reira ïa, ‘e pee noa te au auahi i mauiui ai ratou ra i nia e a muri noa ˈtu’ i te mea e e haamanaˈo-noa-hia te reira mai te peu noa ˈtu e e aimarô-faahou-hia te mana arii parau-tia a Iehova. Ua faatitiaifarohia ïa te reira tumu parau e a muri noa ˈtu.

18 O vai ma te faaite ra i teie poroi peapea i to tatou nei mau mahana? A haamanaˈo na e ua horoahia na te mau akaride taipe te mana no te haamauiui i te feia aore te tapao o te Atua i nia i to ratou mau rae. (Apokalupo 9:5) E au ra e na teie ïa mau akaride arataihia e te mau melahi e haamauiui ra i te taata. No te mea e aita i tuua te ohipa a te mau akaride taipe, “e ore roa e faaea to ratou mauiui i te rui e te ao, to te haamori i te puaa e to ˈna ra hohoˈa.” I te pae hopea, ia mou anaˈe ratou, i reira ïa e faatiahia ˈi ma te faahiahia mau te tiaraa mana arii o Iehova oia hoi “te au auahi i mauiui ai ratou,” i te peeraa i nia e a muri noa ˈtu. Ia faaoromai ïa te pǔpǔ a Ioane e tae noa ˈtu i taua mahana ra, e tia ˈi! E faaoti ihora te melahi na roto i teie nei mau parau e: “Teie te faaoromai a te feia moˈa, o tei tapea i te parau a te Atua, e te faaroo ia Iesu ra.”—Apokalupo 14:12.

19. No te aha e tia i te feia moˈa ia faaoromai, e eaha te mau parau a Ioane e faaitoito ra ia ratou?

19 Teie te auraa o te parau “te faaoromai o te feia moˈa,” oia hoi te haamoriraa ia Iehova anaˈe eiaha e atua ê atu, na roto i te arai o Iesu Mesia. Aita te taata e au ra i ta ratou poroi; no reira ratou e patoihia ˈi, e hamani-ino-hia ˈi e tae roa ˈtu i te taparahi-pohe-roa. Area râ, na te mau parau a Ioane i muri nei e faaitoito ia ratou e: “E faaroo atura vau i te hoê reo no nia i te raˈi, i te na ôraa mai ia ˈu e, A papai na; E ao to te feia i pohe ma te faaroo i te Fatu e pohe ai ra: Te parau maira hoi te [v]arua, oia mau, ia faaea ratou i te rave i ta ratou ohipa, e e pee hoi ta ratou ohipa ia ratou.”—Apokalupo 14:13.

20. (a) Mea nafea te tǎpǔ a Ioane i te au-maite-raa i te tohu a Paulo no nia i te haerea mai o Iesu? (b) Eaha te haamaitairaa taa ê i tǎpǔhia na te mau kerisetiano faatavaihia e pohe i muri aˈe i te tiavaruraahia Satani i rapae i te raˈi?

20 Ua au maite teie parau tǎpǔ i teie tohu a Paulo no nia i te haerea mai o Iesu e: “Te feia i pohe i roto i te Mesia ra, o te tia mai na ïa i nia. E muri aˈera, o tatou o te feia ora e toe ra [te mau kerisetiano faatavaihia e ora ra i te mahana o te Fatu ra], e rave-atoa-hia mai ïa e ratou atoa ra i reira, afaihia ˈi i nia i roto i te ata, ia farerei atu i te Fatu i roto i te reva nei ra.” (Tesalonia 1, 4:15-17) I muri iho i te tiavaruraahia Satani mai te raˈi mai, ua faatia-na-mua-hia te feia i pohe i roto i te Mesia ra. (Hiˈo Apokalupo 6:9-11.) Area râ, te feia faatavaihia e pohe i muri aˈe i roto i te mahana o te Fatu ra, e haamaitairaa taa ê ïa to ratou: e faatiahia ratou no te ora i te pae varua i nia i te raˈi i te taime iho ratou e pohe ai, “eita e mahia, mai te amoraa mata nei” te huru. (Korinetia 1, 15:52) Auê ïa tǎpǔ faahiahia e! E hau atu â, e apee hoi ta ratou mau ohipa parau-tia ia ratou i nia i te raˈi.

Te auhune o te fenua

21. Eaha ta Ioane e parau ra no nia i te auhune o te fenua nei?

21 E noaa atoa i vetahi atu mau taata te mau haamaitairaa i taua mahana haavaraa ra. Oia mau, te na ô faahou ra Ioane e: “Ua hiˈo atura vau, e inaha, e ata teatea, e te parahi ra te hoê i nia iho i taua ata ra, mai te Tamaiti a te taata ra te huru, ma te korona auro i nia i tana upoo, e ma te mauhaa ooti ooi i tana rima. Ua haere maira hoi te hoê melahi [te maharaa] mai roto mai i te hiero ra, ma te pii-hua-raa ˈtu te reo i tei parahi i nia i te ata ra, A fafao na i te mauhaa ooti na oe a ooti, ua tae hoi i te tau ootiraa na oe ra: ua auhune paari roa hoi te fenua nei. Ua fafao maira tei parahi i nia i te ata ra i ta ˈna mauhaa ooti, pau ihora te fenua nei i te ootihia.”—Apokalupo 14:14-16.

22. (a) O vai ïa te taata e korona auro to nia i ta ˈna upoo e e parahi ra i nia i te ata teatea? (b) I anafea te iteraahia te taime rahi no te auhune, e mea nafea?

22 Ua papu maitai ia tatou e o vai te taata e parahi ra i nia i te ata teatea. I te mea e, te parahi ra oia i nia i te ata teatea, e au o ˈna i te Tamaiti a te taata ra te huru e e korona auro to nia i to ˈna upoo, o Iesu iho â ïa oia, te Arii mesia o ta Daniela i ite orama atoa. (Daniela 7:13, 14; Mareko 14:61, 62) Eaha râ te auhune e faahitihia ra te parau i ǒ nei? I to ˈna parahiraa i te fenua nei, ua faaau Iesu i te faariroraa mai te taata e pǐpǐ na ˈna i te auhune o te hoê aua, oia hoi te ao o te mau taata. (Mataio 9:37, 38; Ioane 4:35, 36) E tae i te taime rahi o taua auhune ra i te mahana o te Fatu ra, ia faakoronahia Iesu ei Arii e ia haava oia na nia i te iˈoa o to ˈna ra Metua. No reira ïa, ua riro atoa ta ˈna faatereraa tei haamata i te matahiti 1914, ei tau oaoaraa, ei tau auhuneraa.—Hiˈo Deuteronomi 16:13-15.

23. (a) Na vai e faaue ia haamatahia te auhune? (b) Eaha te auhune tei haamata i te matahiti 1919?

23 Noa ˈtu e e Arii e e Haava atoa Iesu, e tiai râ o ˈna i te faaueraa a Iehova, to ˈna Atua, no te haamataraa i te ooti. No ǒ mai teie faaueraa i “te hiero [te fare pure],” na roto i te arai o te hoê melahi, e i reira iho auraro atura Iesu. Na mua roa ˈˈe, mai te matahiti 1919 mai â, na ta ˈna mau melahi i faaoti i te ootiraa i te mau 144 000. (Mataio 13:39, 43; Ioane 15:1, 5, 16) E i muri iho, haamata ˈtura te auhune aore ra te haaputuputuraa o te nahoa rahi o te mau mamoe ê atu. (Mataio 25:31-33; Ioane 10:16; Apokalupo 7:9) Te haapapu ra te mau ohipa i tupu e ua haamata i te iteahia mai e rave rahi o taua mau mamoe ê atu i rotopu i te matahiti 1931 e te matahiti 1935, i reira ïa Iehova i te haamaramaramaraa i te pǔpǔ a Ioane ia taa ia ˈna e o vai mau na te nahoa rahi e faahitihia ra te parau i roto i te Apokalupo 7:9-17. E mai reira mai, ua haafaufaa-rahi-hia te parau no te haaputuputuraa i te nahoa rahi. I te matahiti 1988, ua hau atu ïa i te toru mirioni te rahiraa o taua mau melo ra, e te maraa noa ˈtura ratou. Mea papu maitai e, e auhune rahi e te oaoa mau to tei faaauhia i te hoê tamaiti a te taata ra te huru e rave ra i teie anotau hopea nei.—Hiˈo Exodo 23:16; 34:22.

Te taataahiraahia te vine o te fenua nei

24. Eaha ta te pae o te melahi e tapea ra i roto i to ˈna rima, e eaha ta te ono o te melahi e pii hua maira ia ˈna?

24 Ia hope anaˈe te auhune faaoraraa, i reira ïa e haamata ˈi te tahi atu â auhune. Teie ta Ioane e parau ra: “Ua haere maira te hoê melahi [te paeraa] mai roto mai i te hiero i nia i te raˈi, e mauhaa ooi atoa ta ˈna. Ua haere maira te hoê melahi â [te onoraa] mai te fata maira: e mana to ˈna i te auahi nei; ua pii hua ˈtura oia i tei mau i te mauhaa ooi ra, na ô atura, A maoa na i te mauhaa ooti na oe na, a ooti i te mau peenave vine o te ao nei; ua para roa hoi te vine.” (Apokalupo 14:17, 18) E hopoia ta te mau melahi i roto i te mahana o te Fatu ra, te hoê auhune rahi, oia hoi te faataa-ê-raa te feia maitai i te feia ino.

25. (a) I te mea e te haere maira te pae o te melahi mai roto mai i te hiero aore ra fare pure, eaha ïa te auraa o te reira? (b) No te aha e mea tano e na te hoê melahi o tei “haere . . . , mai te fata maira” e faaue ia haamatahia te auhune o te vine?

25 No ǒ mai te pae o te melahi i te aro o Iehova, i roto i te hiero aore ra te fare pure; e faatupu-atoa-hia te auhune hopea ia au i te hinaaro o Iehova. Ua faauehia teie melahi ia haamata i ta ˈna ohipa na roto i te hoê poroi a te tahi atu â melahi o tei “haere . . . , mai te fata maira.” E auraa taa ê mau ïa to teie ohipa, no te mea ua ani aˈena te mau [nephe] o te feia haapao maitai e vai ra i raro aˈe i te fata e: “Mai te aha te huru o te maoro, e te Fatu moˈa e te parau mau, e haava ˈi oe, e e tahoo mai ai oe i to matou toto i te feia e parahi i te ao nei?” (Apokalupo 6:9, 10) Ia tupu anaˈe te auhune o te vine o te fenua nei, i reira ïa teie pii hua e ani ra i te tahoo e faatupuhia ˈi.

26. Eaha “te vine o te ao nei”?

26 E eaha râ “te vine o te ao nei”? I roto i te mau Papai hebera e faaauhia te nunaa ati iuda i te hoê vine na Iehova ra te huru. (Isaia 5:7; Ieremia 2:21) Ua faaau-atoa-hia Iesu e te feia e parahi ra e o o ˈna i roto i te Basileia a te Atua i te hoê vine ra te huru. (Ioane 15:1-8) I roto i teie mau faahohoˈaraa, te vahi faufaa mau o te vine teie ïa, e hotu te itehia mai. E faahotu mai te vine kerisetiano mau i te hotu e rave rahi ei arueraa ia Iehova. (Mataio 21:43) Mea tano atoa ïa ia manaˈohia e, e faaauhia te “vine o te ao nei,” eiaha i taua vine mau ra, i ta Satani râ i faahohoˈa, oia hoi ta ˈna iho faatereraa viivii ite-mata-hia i nia i te huitaata nei, e ta ˈna mau “peenave vine” o te mau hotu ino mau o ta ˈna i faahotu noa i te roaraa o te mau senekele. Ua ohipa mau o Babulonia Rahi e tei roto atoa te amuiraa faaroo kerisetiano apotata e tiaraa teitei to ˈna i reira, i te hoê mana rahi i nia i taua vine taero ra.—Hiˈo Deuteronomi 32:32-35.

27. (a) Eaha tei tupu i to te melahi e tapea ra i te mauhaa ooti ra i te ootiraa i te vine o te fenua nei? (b) Eaha te mau parau tohu o te mau Papai Hebera e faataa ra i te rahi o taua auhune ra?

27 E tia ia faatupuhia te haavaraa. “Ua maoa maira te melahi i ta ˈna mauhaa ooti i roto i te mau vine o te fenua nei, ooti ihora i te mau vine o te ao nei, e ua huri atura i roto i te neneiraa rahi uaina ra o te riri o te Atua ra. E taataahihia ihora te neneiraa vine i rapae au mai i te oire ra, ua tahe maira te toto no roto mai i taua neneiraa uaina ra, e taea roa aˈera te tavaha o te mau puaahorofenua ra; e hoê tausani e ono hanere setadia.” (Apokalupo 14:19, 20) E mea maoro roa to Iehova tohuraa e e faaite o ˈna i to ˈna riri i nia i taua vine ra. (Zephania 3:8) Te faaite maramarama maira te hoê tohu e vai ra i roto i te buka a Isaia e e haamouhia te mau nunaa atoa ia taataahi-anaˈe-hia te neneiraa vine. (Isaia 63:3-6) Ua tohu atoa o Ioela e e taataahihia “e rave rahi, e rave rahi,” te mau nunaa taatoa i roto i “te neneiraa uaina,” i roto i “te peho e faataahia ˈi ra” e e haamou-roa-hia ratou. (Ioela 3:12-14) O te hoê ïa auhune rahi o tei ore i iteahia aˈenei! Ia au i te orama a Ioane, e ere te mau peenave vine noa, o te taatoaraa râ o te vine taipe tei tâpûhia e tei hurihia ˈtu i roto i te neneiraa vine ia taataahihia te reira. No reira, e taataahi-roa-hia ïa te vine o te fenua nei e e ore roa te reira e tupu faahou mai.

28. Na vai e taataahi i te vine o te fenua nei, e mea nafea te neneiraa vine i te “taataahihia . . . i rapae au i te oire ra”?

28 I roto i te orama, na te mau puaahorofenua e taataahi ra i te vine, no te mea ua taea roa te toto no roto mai i te vine ra i “te tavaha o te mau puaahorofenua ra.” I te mea e e faaau-pinepine-hia “te mau puaahorofenua” i te tamaˈi, e nehenehe ïa e faaauhia te taataahiraa i te hoê tau tamaˈi. Te parauhia ra e i roto i te tamaˈi hopea i nia i te amuiraa o te mau mea a Satani, e taataahi te mau nuu no te raˈi e arataihia ra e Iesu “i te neneiraa uaina ra o te hoturaa rahi o te riri o te Atua Puai hope ra.” (Apokalupo 19:11-16) Mea maramarama maitai e na teie atoa ïa mau nuu e taataahi i te vine o te fenua nei. “E taataahihia” te neneiraa vine “i rapae au mai i te oire ra,” oia hoi i rapae au ia Ierusalema no nia maira. E mea tano iho â ia taataahihia te vine o te fenua nei i nia iho i te fenua nei. ‘E taataahihia râ i rapae au i te oire ra’ i te mea e e ore roa e hamani-ino-hia te mau melo o te toea o te huaai a te vahine, o tei riro ei tia i nia i te fenua nei no Siona e vai ra i nia i te raˈi. E faaorahia ratou e te mau melo o te nahoa rahi atoa e e tapunihia ratou i roto i te faanahonahoraa a Iehova e vai ra i nia i te fenua nei.—Isaia 26:20, 21.

29. Eaha te hohonu e te atea o te rahiraa o te toto e tahe maira no roto mai i te neneiraa uaina, e eaha ta te reira e faaite ra?

29 E nehenehe e faaauhia teie orama maere mau i te tuparariraahia te mau basileia o te fenua nei e te Basileia i faahohoˈahia e te hoê ofai, e faahitihia ra te parau i roto i te Daniela 2:34, 44. E tupu mai ïa te hoê haamouraa rahi. E mea hohonu mau ïa te toto e tahe ra i rapae au mai i te neneiraa vine ra; e taea-roa-hia i te tavaha o te mau puaahorofenua e e 1 600 setadia * te atea. E au teie numera i te (4 x 4 x 10 x 10), e te faaite ra te reira ma te puai mau e e tupu teie haamouraa i nia i te fenua taatoa nei. (Isaia 66:15, 16) E mea taatoa ïa e eita e ite-faahou-hia te reira. Eita, eita roa ˈtu ïa te vine a Satani i te fenua nei e tupu faahou mai â.—Salamo 83:17, 18.

30. Eaha te mau hotu a te vine a Satani, e e tia ia tatou ia faaoti i te aha?

30 I te mea ua fatata roa tatou i te tau hopea, e mea faufaa roa ïa no tatou te orama no nia i na auhune toopiti nei. E nehenehe noa tatou e hiˈo i te mau hotu a te vine a Satani: haamaruaraa tamarii e te tahi atu â mau huru taparahiraa taata, te peu mahu e te tahi atu â mau peu taiata; te eiâ e te haavare e te ereraahia te aroha. No taua mau mea atoa e mea faufau mau ïa te ao nei i mua i te aro o Iehova. Ua faahotu mai te vine a Satani i te “huero taeˈo e te horahora.” Te faaino ra ta ˈna haerea faufau e ta ˈna haamoriraa idolo i te Poiete rahi o te taata nei. (Deuteronomi 29:18; 32:5; Isaia 42:5, 8) Auê ïa haamaitairaa taa ê e vai ra ia tatou nei i te rave-amui-raa i te ohipa e te pǔpǔ a Ioane no te ootiraa i te mau hotu maitai o ta Iesu e ooti ra no te arueraa ia Iehova! (Luka 10:2) Ia faaoti ïa tatou e, eita roa ˈtu tatou e faatia i te vine a teie nei ao ia haaviivii ia tatou! Eita ïa tatou e taataahihia e te vine atoa o te fenua nei ia faatupu-anaˈe-hia te haavaraa faautuaraa a Iehova.

[Nota i raro i te api]

^ Ua fatata 1 600 setadia i te aifaito i te 300 kilometera.—Apokalupo 14:20, Tatararaa a te ao apî, Bibilia faahororaa irava beretane, nota i raro i te api.

[Uiraa haapiiraa]

[Tumu parau tarenihia i te api 208]

‘Te uaina o ta ˈna ra faaturi’

Te hoê tuhaa rahi o Babulonia Rahi o te Ekalesia katolika ïa. Na te hoê pâpa e parahi ra i Roma e faatere, e te faahua parau ra ratou e e mono te mau pâpa taitahi i te aposetolo o Petero. Teie te tahi mau ohipa matauhia i tupu no nia i taua mau faahua taata mono ra:

Formose (891-896): “E iva avaˈe i muri iho i te poheraa o Formose, ua ravehia mai to ˈna tino pohe e afaihia ˈtura i rapae au i te apoo huna a te mau pâpa e ua tuuhia oia i mua i te hoê apooraa epikopo ‘no te mau tino pohe,’ e o Etienne [te pâpa apî] te peretiteni. Ua parihia te pâpa i pohe e ua nounou oia i te tiaraa pâpa e ua faaorehia te taatoaraa o ta ˈna mau ohipa. . . . Ua iritihia te mau ahu o te pâpa e ua tâpûhia te mau rimarima no to ˈna rima atau.”—Buka parau paari apî katolika (beretane).

Etienne VI (896-897): “Tau avaˈe noa i muri aˈe [i te haavaraahia te tino pohe o Formose], hope atura te faatereraa a te pâpa Etienne na roto i te hoê patoiraa uˈana; ua tatarahia te mau faanehenehe a te pâpa, ua tapeahia o ˈna i roto i te fare auri e ua uumihia to ˈna arapoa.”—Buka parau paari apî katolika.

Sergius III (904-911): “I roto i te fare auri, ua uumihia te arapoa . . . o na pâpa tahito toopiti i mairi noa na. . . . I Roma, ua turuhia o ˈna e te utuafare a Théophylacte, e te manaˈohia ra e, ua fanau te hoê tamahine o Marozia, no ˈna hoi i te hoê tamaroa (o te riro mai i muri iho ei pâpa Ioane XI).”—Buka parau paari apî katolika.

Etienne VII (928-931): “I roto i te mau matahiti hopea o ta ˈna faatereraa, ua roohia . . . te pâpa Ioane X i te riri o Marozia, te Donna Senatrix no Roma, e ua tapeahia o ˈna i roto i te fare tapearaa e ua taparahi-pohe-roa-hia o ˈna. Horoa ihora Marozia i te korona i te pâpa ra o Léon VI, o tei pohe i muri aˈe e ono avaˈe e te afa faatereraa. Ua monohia mai o ˈna e Etienne VII, peneiaˈe na Marozia i ohipa. . . . I roto i ta ˈna e piti matahiti faatereraa ei pâpa, tei raro aˈe ïa o ˈna i te mana o Marozia.”—Buka parau paari apî katolika.

Ioane XI (931-935): “I te poheraa Etienne VII . . . , ua noaa ia Marozia no te utuafare a Théophylacte, te tiaraa pâpa no ta ˈna tamaroa o Ioane, te hoê taurearea e piti ahuru matahiti e tiahapa. . . . I te roaraa o ta ˈna faatereraa ei pâpa, na to ˈna metua vahine i faatere ia ˈna.”—Buka parau paari apî katolika.

Ioane XII (955-964): “Ua maitihia o ˈna e aitâ hoi i naeahia ia ˈna te ahuru ma vauraa o to ˈna matahiti; te haapapu ra te mau buka no te reira tau e aita o ˈna e anaanatae ra i te mau mea i te pae varua, mea au na ˈna te mau mea faufau e navenave ai ra e e oraraa taiata to ˈna ma te haama ore.—The Oxford Dictionary of Popes.

Benoît IX (1032-1044; 1045; 1047-1048): “Itehia oia na roto i te hooraa ˈtu i te faatereraa pâpa i to ˈna metua bapetizo e i te titau-faahou-raa i te reira e piti taime.”—Buka parau paari apî Beretane.

No reira, aita ˈtura ratou i pee i te hiˈoraa maitai o te taata haapao maitai ra o Petero, e mana ino mau ïa to teie mau pâpa e vetahi atu â. Ua farii ratou i te taparahiraa taata e te poreneia i te pae varua e i te pae tino nei, e i te hoê huru raveraa mai to te vahine ra ia Iezebela ra te huru, e na te reira i haaviivii i te Ekalesia o ta ratou e faatere ra. (Iakobo 4:4) Te faaite ra te buka ra Te tupuraa te parau aro ta te Taiete Watch Tower i nenei na roto i te reo beretane i te matahiti 1917, e rave rahi o taua mau ohipa ra. O te reira ïa te hoê ravea ta te Feia haapii Bibilia no te reira tau i ‘te tairiraa i te fenua nei i te mau pohe e rave rahi.’—Apokalupo 11:6; 14:8; 17:1, 2, 5.

[Hohoˈa i te api 206]

Te faatupu ra te Mesia o tei faateronohia i te haavaraa ma te tauturuhia mai e te mau melahi

[Hohoˈa i te api 207]

I muri aˈe i te toparaa o Babulonia i te matahiti 539 hou to tatou nei tau, ua tuuhia ihora te mau taata o tei tapeahia e a ˈna