Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te “Faufaa Apî” — Aamu aore ra aai?

Te “Faufaa Apî” — Aamu aore ra aai?

Pene 5

Te “Faufaa Apî” — Aamu aore ra aai?

“E nehenehe e parau e ua riro te Faufaa Apî i teie mahana ei buka tuatapapa-rahi-roa ˈˈe-hia o te ao nei”, o te taiohia ïa i roto i te buka a Hans Küng, oia hoi “Te riroraa ei kerisetiano”. E ere roa ˈtu teie mau parau i te mau parau faatiatia. I roto i na senekele e toru i mairi aˈenei, aita noa te taata i heheu i te mau Papai heleni kerisetiano, ua tataratara maite râ i te mau irava e ua tuatapapa maite mai tei ore aˈenei i ravehia no te tahi noa ˈˈe buka.

1, 2. (A faaô mai i te parau omuaraa.) a) Eaha te ohipa i ravehia i nia i te mau Papai heleni kerisetiano i roto i na senekele hopea e toru i mairi aˈenei? b) Eaha te mau faaotiraa manaˈo maere mau o te tahi mau taata maimi?

 E MAU manaˈo maamaa roa tei horoahia e te tahi mau taata maimi. I te senekele XIX ra, ua parau te hoê taata Helemani o Ludwig Noack te iˈoa e ua papaihia te Evanelia a Ioane i te matahiti 60 o to tatou nei tau na te pǐpǐ here-mau-hia ra, oia hoi ia au i ta ˈna parauraa, o Iuda! Area o Joseph Ernest Renan ra, te parau ra ïa oia e te tia-faahou-raa o Lazaro, e ohipa haavare ïa i faanehenehehia e Lazaro iho ei haapapuraa e o Iesu iho â te taata faatupu semeio. E te taata helemani ra o Gustav Volkmar, taata tuatapapa hoi teie i te parau no nia i te Atua, te na ô ra ïa oia e aita roa ˈtu o Iesu, te taata i faahiti-rahi-hia te parau, i nehenehe e faaite mai ia ˈna na nia i te tiaraa Mesia​1.

2 I to ˈna aˈe pae, ua faaoti ïa o Bruno Bauer, philosopho helemani, e e haavare te parau no Iesu. “Te parau ra oia e te feia i faatupu mau i te kerisetianoraa tahito, o Philon ïa, o Sénèque e o te mau taata e tiaturi ra e e noaa te ora maoti te ite hau aˈe no nia i te Atua. Ua faaoti aˈera hoi oia e e haavare te parau no Iesu (...), e no roto mai te haapaoraa kerisetiano i te hoê huru haapiiraa ati iuda faaitoito-rahi-hia e te setoiko, i te area hopea o te senekele II​2.”

3. Eaha te manaˈo e horoahia nei â e te mau taata e rave rahi, no nia i te Bibilia?

3 I teie mahana, mea iti roa te taata teie e farii nei i te mau manaˈo papu mai teie te huru. Teie râ, mai ta ta ratou mau ohipa e faaite maira, mea rahi â te mau taata tuatapapa i te parau no te mau irava bibilia teie e tiaturi nei e e mau aai to roto i te mau Papai heleni, e mea rahi atoa hoi te mau parau tano ore i roto. Teie nei râ, mai te reira mau anei?

No teihea mai tau te “Faufaa Apî”?

4. a) No te aha e mea faufaa roa ia ite e afea ra te mau Papai heleni kerisetiano i te haamataraahia i te papai? b) Eaha te mau taio mahana e horoahia ra no te taime te reira i papaihia ˈi?

4 E nehenehe e faahiti i te parau no te aai, mai te peu e e vaiihohia ˈtu te taime no ratou. Mea faufaa roa ˈtura ïa ia ite e eaha te taime te “Faufaa Apî” i te papairaahia. Ia au i te taata tuatapapa aamu ra o Michael Grant, ua haamata te tuhaa i te pae o te aamu o te mau Papai heleni kerisetiano i te papaihia “e toru ahuru aore ra e maha ahuru matahiti i muri aˈe i te poheraa o Iesu​4.” Te faahiti ra o William Foxwell Albright, taata aravihi teie e tuatapapa i te parau no te ihipǎpǎ bibilia, i te manaˈo o C. C. Torrey, i te na ôraa e “ua papaihia te mau evanelia atoa na mua ˈˈe i te matahiti 70 i muri aˈe ia I. M., e ua hope paatoa i te papaihia i roto i na matahiti e piti ahuru i muri aˈe i te faasatauroraahia o Iesu.” Te parau ra râ o Albright e ua hope i te papaihia i muri roa ˈˈe, oia hoi “i te area matahiti 80 i muri aˈe ia I. M.”. Noa ˈtu â ïa e te itehia ra te tahi mau taa-ê-raa i roto i te tahi atu mau manaˈo, te fariihia ra râ e ua hope te “Faufaa Apî” i te papaihia i te mau area hopea o te senekele I.

5, 6. I te mea hoi e ua papaihia te mau Papai heleni kerisetiano i muri iti noa ˈˈe i te mau ohipa ta ratou e faatia maira, eaha ïa te faaotiraa ta te reira e titau ra?

5 Eaha ˈtura ïa te tia ia faaoti? Te na ô faahou ra o Albright e: “E piti ahuru e tae atu i te pae ahuru matahiti, mea poto roa ïa no te faaino i te mau parau faufaa roa e vai ra i roto i te mau evanelia aore ra i te taatoaraa o te mau parau i faahitihia e Iesu​5.” Teie ta te orometua ra o Gary Habermas e parau ra: “Ua papaihia te mau Evanelia tau taime noa i muri aˈe te mau ohipa ta te reira e faatia maira e tupu ai, area te mau aamu no te tau Tahito ra, e pinepine ïa te reira i te faatia mai i te mau ohipa i tupu te tahi tau senekele na mua ˈtu, mau ohipa hoi ta te mau taata tuatapapa aamu o to tatou nei tau e nehenehe e taa maitai​6.”

6 Ei haapoto-noa-raa, te mau aamu e itehia ra i roto i te mau Papai heleni kerisetiano, e nehenehe roa te reira e tiaturihia mai tei nehenehe e tiaturihia i te mau aamu o te tuatapaparaa iho. Te mau matahiti e faataa ê ra i te haamataraa mai te kerisetianoraa i te mau papai matamua, papu maitai iho â ïa e aita roa ˈtu te reira i vaiiho i te taime ia tupu mai te mau aai e a parare rahi roa ˈtu ai.

Mau taata i ite mata roa ˈtu

7, 8. a) O vai tei ora noa râ a papaihia ˈi te mau Papai heleni kerisetiano e a haapararehia ˈi? b) E aratai tia te manaˈo i horoahia mai e te orometua ra o F. F. Bruce ia tatou i nia i teihea faaotiraa?

7 Aita e faufaa taua mau aai ra ia fa mai, inaha te itehia ra i roto i taua mau aamu ra te tapao o te tahi mau taata i ite mata roa ˈtu. Teie hoi ta te taata i papai i te Evanelia a Ioane ra e parau ra: “Teie taua pǐpǐ ra [te pǐpǐ herehia e Iesu] e parau atu i teie nei mau parau, e ua papai hoi i taua mau parau nei.” (Ioane 21:24). Area te taata i papai i te buka a Luka ra, teie ïa ta ˈna e parau ra: “Ia ratou i tuu mai ia tatou nei, ta tei ite mau to ratou mata mai te matamua mai â, e e orometua hoi no taua parau ra i muri aˈe.” (Luka 1:2). No nia i te mau taata i ite mata roa ˈtu i te tia-faahou-raa o Iesu, te na ô ra te aposetolo Paulo e: “Te ora noa nei â te rahi o taua feia ra, ua taoto râ te tahi pae.” — Korinetia 1, 15:6.

8 E tapea mai na tatou i te manaˈo faahiahia roa o te orometua ra o F. F. Bruce, no nia i taua tumu parau ra: “Taa ê atu i ta vetahi mau taata papai buka e manaˈo ra, e ere roa ˈtu i te mea ohie, i taua mau matahiti matamua ra, ia parau e na Iesu i faahiti i te tahi mau parau aore ra na ˈna i rave i te tahi mau ohipa, inaha tei reirâ hoi te rahiraa o ta ˈna mau pǐpǐ no te faahaamanaˈo mai e eaha te ohipa i tupu aore ra eaha te ohipa i ore i tupu. (...) Eita roa ˈtu e tia i ta ˈna mau pǐpǐ ia hape (e oia hoi ia taui i te tupuraa o te mau ohipa): e oioi noa ïa ratou i te faarirohia ei haavare na te feia i hinaaro noa na e na reira. Eita, te hoê o te mau tuhaa faufaa roa o te pororaa a te mau aposetolo o te mau tau matamua, te titauraa ïa i te mau ohipa i tupu e i itehia e te feia i faaroo roa ˈtu; eita noa te mau aposetolo e parau e: ‘Ua ite mata roa ˈtu matou i taua mau mea ra i te tupuraa’, e parau atoa na râ ratou e: ‘Ua ite atoa hoi outou iho na.’ (Ohipa 2:22)​7.”

E nehenehe anei e tiaturi i te mau parau i papaihia ra?

9, 10. E nehenehe tatou e papu i te aha no nia i te mau parau i papaihia i roto i te mau Papai heleni kerisetiano?

9 E nehenehe anei e manaˈohia e ua tauihia te mau faatiaraa parau mau a te mau taata i ite mata roa ˈtu, i muri aˈe? Oia hoi, ua tupu mau anei te mau aai i nia i te mau parau tumu i oti i te papaihia? Mai tei faaitehia ˈtu na, ua faaherehere-maitai-hia aˈe te mau parau o te mau Papai heleni kerisetiano ia faaauhia i te tahi noa ˈˈe papai no Tahito ra. Ua faatupu o Kurt e o Barbara Aland, mau taata aravihi e tuatapapa ra i te mau papai heleni o te Bibilia, i te hoê tabula no fatata e 5 000 mau papai tahito i papai-rima-hia i tae mai ia tatou nei, e no te senekele II mai o to tatou nei tau vetahi o taua mau papai ra​8. E itehia te hoê haapiiraa i roto i taua mau haapapuraa e rave rahi ra: mea tano anaˈe te mau parau i papaihia. Hau atu, e rave rahi mau tatararaa tahito, no te matahiti 180 mai hoi o to tatou nei tau te tatararaa tahito roa ˈˈe, teie e haere atoa mai nei e haapapu i te parau mau o te mau parau i papaihia ra​9.

10 E nehenehe atura ïa e parau e, a hope ai oia i te papaihia, aita roa ˈtu te mau aai i tupu mai i nia i te mau parau tumu o te mau Papai heleni kerisetiano. Te mau parau e vai nei ia tatou nei, hoê â ïa e te mau parau tumu; eita to ˈna parau-tia-roa-raa e haafeaa i te manaˈo no te mea e ua farii te mau kerisetiano iho o taua tau ra i te reira. Teie râ, e nehenehe anei ta tatou e haapapu e ua tupu mau iho â te mau parau i papaihia i roto i te Bibilia i te pae o te Tuatapaparaa aamu ia faaau tatou i te reira i te tahi atu mau aamu i tupu? I roto i te hoê faito, e nehenehe.

Te mau parau e ere no roto i te Bibilia

11. Nafea te mau parau aita to roto i te Bibilia ia haapapu mai i te mau aamu e faatiahia ra e te mau Papai heleni kerisetiano?

11 Ia haapapu na tatou na mua roa ˈˈe e i rapaeau mai i te Bibilia, mea iti roa ïa te mau haamaramaramaraa e itehia no nia i te oraraa o Iesu e o te mau aposetolo. Eita roa ˈtu hoi tatou e maere i te reira, inaha, i te senekele I, mea iti roa te mau kerisetiano e aita ratou e faaô na ia ratou i roto i te mau ohipa politita. Teie râ, e tuati maitai te mau parau e horoahia maira e te Tuatapaparaa, e te aamu bibilia.

12. Eaha ta Josèphe e parau ra no nia ia Ioane Bapetizo?

12 No nia i te pau rahi i te pae no te nuu, i farereihia e Heroda Anetipa, ua papai te taata tuatapapa aamu ati iuda ra o Josèphe i teie mau reni i te matahiti 93 o to tatou nei tau, e na ô ra e: “Mea rahi te mau ati Iuda i tiaturi e, te pauraa te nuu a Heroda, e utua ïa no ǒ mai i te Atua ra, e te tumu o Ioane ïa, piihia Bapetizo. E taata paieti rahi roa teie tei aˈo na i te mau ati Iuda ia farii i te paieti, ia faaohipa i te parau-tia, e ia bapetizohia i muri aˈe ratou e riro atu ai ei mau taata maitai mau i mua i te aro o te Atua​10.” Te haapapu maira ïa o Josèphe i te aamu bibilia, i te faaiteraa mai oia ia Ioane Bapetizo mai te hoê taata parau-tia, e poro na i te parau no te tatarahapa, e ua haapohe o Heroda ia ˈna. — Mataio 3:1-12; 14:11.

13. Mea nafea to Josèphe haapapuraa mai i te parau mau no nia ia Iakobo e no nia atoa ia Iesu?

13 Te faahiti atoa ra o Josèphe i te parau no Iakobo, te taetaeae o Iesu, oia hoi, ia au i te Bibilia, tei ore i riro ei pǐpǐ na ˈna i te mau taime matamua, ua riro mai râ i muri iho ei matahiapo maitai roa i Ierusalema (Ioane 7:3-5; Galatia 1:18, 19). Teie ta taua taata tuatapapa aamu ra e parau ra no nia i te tapearaahia o Iakobo: “[Ua] haaputuputu [aˈera] te tahuˈa rahi ra [o Ananus] i te hoê apooraa, e ua titau aˈera oia ia Iakobo, te taeae o Iesu, parauhia te Kirito, e te tahi atu â​11.” Te horoa mai nei â teie mau parau ta Josèphe e faahiti ra, i te tahi haapapuraa e turu ra i te parau no nia ia “Iesu, parau-atoa-hia Kirito”.

14, 15. Eaha te faaiteraa ta Tacite e horoa maira e o te turu ra hoi i te aamu bibilia?

14 Te faahiti ra te tahi atu mau taata papai buka no te omuaraa o to tatou nei tau, i te tahi mau ohipa i tupu e tei papaihia i roto i te mau Papai heleni. No reira, ia au i te mau Evanelia, e rave rahi mau taata no te tau o Iesu, tei farii maitai i ta ˈna pororaa i Paletetina. Ua tuu aˈera râ hoi te haapoheraahia o Iesu, i faauehia e Ponotio Pilato, i te mau pǐpǐ i roto i te hoê peapea rahi. Teie râ, e itehia ˈtu â teie nei â mau pǐpǐ ia haere e faaite ma te itoito na Ierusalema atoa e ua faatiahia mai to ratou Fatu! Te tahi noa matahiti te maoro te kerisetianoraa i te parareraa na te tahi aˈe pae e tae atu i te tahi pae o te Hau emepera roma. — Mataio 4:25; 26:31; 27:24-26; Ohipa 2:23, 24, 36; 5:28; 17:6.

15 E ite tatou i te haapapuraa no te mau ohipa i tupu na i roto i te mau parau a te taata tuatapapa aamu ra o Tacite, mea hae roa hoi na ˈna i te kerisetianoraa. I muri iti noa ˈˈe i te hopea o te senekele I, te faatia ra oia i te parau no nia i te mau hamani-ino-raa rahi ta Nero i faatupu i nia i te mau kerisetiano, ma te haapapu maitai e: “No ǒ mai taua iˈoa ra [kerisetiano] i te Mesia ra [aore ra Kirito], oia hoi i raro aˈe i te faatereraa a Tiberio, tei tuuhia ˈtu i roto i te haamauiuiraa na te taata toroa rahi ra o Pontius Pilatus [Ponotio Pilato]. I te hoê taime, ua faaea taua tiaturiraa ino mau ra, e inaha, ua fa faahou maira, eiaha noa i Iuda anaˈe ra, oia hoi te pu no te ino, i Roma iho râ​12.”

16. Eaha te ohipa i tupu e tei faaitehia i roto i te Bibilia, ta Suétone e faahiti atoa ra?

16 I roto i te Ohipa 18:2, te parau ra te taata papai bibilia ra e “ua faaue [te Emepera roma] Kalaudio i te mau ati Iuda atoa e faarue mai ia Roma”, parau hoi teie ta Suétone, te hoê taata roma tuatapapa aamu no te senekele II, e faahiti atoa ra. Teie te taiohia i roto i ta ˈna buka Te atua ra o Kalaudio: “Ua tiavaru oia [Kalaudio] mai Roma atu, i te mau ati Iuda e faatupu tamau na i te mau arepurepuraa, na nia i te faaueraa a Chrestos​13.” Mai te peu e o Iesu Mesia teie “Chrestos” e faahitihia ra, e mai te peu e te ohipa e tupu ra i Roma, ua tupu atoa i roto i te tahi atu mau oire, eita ïa e nehenehe e parau e te mau arepurepuraa ta Suétone i faahiti, na te Mesia (aore ra te Kirito) te reira (oia hoi na ta ˈna mau pǐpǐ) i faatupu. O te faahopearaa râ te reira no te patoiraa uˈana a te mau ati Iuda i te pororaa tuutuu ore a te mau kerisetiano.

17. Eaha te mau papai, ta Justin Martyr i rave mai, i te IIraa o te senekele, e e haapapu ra i te parau no nia i te mau semeio e no nia i te poheraa o Iesu?

17 I te ropuraa o te senekele II, teie ta Justin Martyr i papai no nia i te poheraa o Iesu: “E nehenehe ta outou e taio i taua mau parau atoa ra i roto i te mau parau a Ponotio-Pilato​14.” Ia au i teie taata o Justin Martyr, te faahiti atoa ra taua mau parau nei i te mau semeio i faatupuhia e Iesu, mai ta te parau ta ˈna i papai e haapapu mairâ: “Inaha, ua faatupu oia i teie mau semeio, e na te mau parau ta Ponotio Pilato i papai e haapapu mai ia outou​15.” Mai te peu e ua moe taua mau “parau” ra a te hau, e nehenehe iho â ïa ta tatou e manaˈo e te vai ra te reira i te senekele II ra, ia nehenehe o Justin Martyr e rave ei faahororaa no te mau taata taio e hinaaro e haapapu e e parau mau anei ta ˈna e parau ra.

Te faaiteraa a te pae no te ihipǎpǎ

18. Mea nafea te pae no te ihipǎpǎ ia haapapu mai i te parau no Ponotio Pilato?

18 Ua haere atoa mai te mau mea i itehia i te pae no te ihipǎpǎ e haamaramarama aore ra e haapapu i te parau e faaitehia ra e te mau Papai heleni. I te matahiti 1961 ra, i Kaisarea, ua itehia mai te iˈoa o Ponotio Pilato tei nanaˈohia i nia i te hoê pǎpǎ i roto i te huˈahuˈa patu o te tahi fare teataraa roma​16. Na mua ˈˈe taua ohipa nei e itehia mai ai, mea iti roa ïa te mau tapao e vai ra, i rapaeau mai i te Bibilia iho, ei haapapuraa e te vai ra iho â taua tavana roma ra.

19, 20. Teihea mau taata bibilia ta Luka e faahiti ra (i roto i ta ˈna Evanelia e i roto i te buka a te mau Ohipa) ta te pae no te ihipǎpǎ e haapapu ra?

19 Te haapapu maira te Evanelia a Luka e ua rave o Ioane Bapetizo i ta ˈna taviniraa e “o Lousanio te teterareha i Abilene”. (Luka 3:1.) Eita te taatoaraa i farii i taua taime ra, no te mea te Lousanio ta Josèphe i faahiti, mai te peu e ua faatere o ˈna i Abilene, ua pohe ïa i te matahiti 34 hou to tatou nei tau, na mua roa ˈˈe o Ioane i fanauhia ˈi. Teie râ, ua itea mai i te mau taata tuatapapa i te pae no te ihipǎpǎ, i roto i taua vahi ra, i te hoê parau no nia i te tahi atu â Lousanio e teterareha (raatira mataeinaa) i raro aˈe i te faatereraa a Kaisara Tiberio, te emepera e faatere na i Roma i te tau o Ioane a haamata ˈi i te poro​17. E nehenehe e parau e taua Lousanio ra, o te Lousanio ïa ta Luka e faahiti ra i te parau.

20 Te faaite maira te buka a te mau Ohipa ia Paulo raua o Baranaba i tonohia i Kupero i roto i ta raua ohipa mitionare e ua farerei hoi raua i te tiaau ra o Serigio Paulo, te hoê “taata paari [maramarama]”. (Ohipa 13:7.) I te ropuraa o te senekele XIX, i roto i te mau heruraa i ravehia i Kupero, ua itehia mai te hoê papai no te matahiti 55 mai o to tatou nei tau, i reira e itehia ˈi te iˈoa o taua taata nei. No nia i taua ohipa i itehia mai, teie ta te taata tuatapapa i te parau no te ihipǎpǎ o G. Ernest Wright e haapapu ra: “Taa ê atu i te Bibilia, te reira anaˈe te mau mea e vai nei ia tatou nei no nia i taua tiaau ra, ta tatou e tapao mai e ua horoa mai o Luka ma te tano maitai i to ˈna iˈoa e to ˈna tiaraa​18.”

21, 22. Eaha te mau peu faaroo i faaitehia i roto i te Bibilia, e teie e haapapuhia mai na te mau ohipa i iteahia i te pae no te ihipǎpǎ?

21 Tei Ateno â oia, ua parau o Paulo e ua ite atu oia i te hoê fata i pûpûhia ˈtu ‘na te hoê Atua itea-ore-hia ra’. (Ohipa 17:23.) Ua itehia mai te tahi mau fata o te mau atua itea-ore-hia ra, e ua papaihia na roto i te mau papai latino, i roto i te tahi mau vahi o te Hau emepera roma. Te hoê o ratou, i itehia mai i Peregamo, tei nia iho ïa te hoê parau i papaihia na roto i te reo heleni, mai to Ateno.

22 I Ephesia, ua farerei o Paulo i te patoiraa uˈana a te mau taata hamani taoˈa ario e auro, no te mea ta ratou imiraa, o te hamaniraa ïa i te mau hiero e te mau hohoˈa o te ruahine ra o Artémis, parau-atoa-hia o Diana. I taua tau ra, e faarirohia na hoi o Ephesia mai ‘te tiai o te hiero a te ruahine rahi ra o Diana’. (Ohipa 19:35.) Ia au i taua mau parau ra, mea rahi te mau hohoˈa rii o Artémis aore ra o Diana i hamanihia i te repo e i te marmora i itehia i roto i taua oire tahito ra no Ephesia. I te senekele i mairi aˈenei, ua ite-atoa-hia mai te mau toetoea o te hiero rahi o taua oire ra.

Te taˈiraa o te parau mau

23, 24. a) Eaha te haapapuraa faahiahia roa ˈˈe no nia i te tanoraa mau o te mau Papai heleni kerisetiano? b) Eaha te huru o te aamu bibilia e faaite maira i to ˈna parau mau? A horoa mai i te tahi mau hiˈoraa.

23 Te taa ra ia tatou, ia au i te mau parau na mua ˈtu, e te haamaramarama maira te Tuatapaparaa e tae noa ˈtu i te pae no te ihipǎpǎ, aore ra, te haapapu maira i te mau aamu i tupu mau â ta te mau Papai heleni e faatia ra. I reirâ, na te mau mea i papaihia i roto i taua mau buka ra e pûpû maira i te ravea faahiahia roa ˈˈe o te faaite mai e e parau mau iho â. Te taata e taio i te reira, eita roa ˈtu o ˈna e manaˈo e e aai ta ˈna e taio ra, e taa râ ia ˈna i te taˈiraa o te parau mau.

24 Na mua roa ˈˈe, te faaite tahaa roa maira te mau Papai i te parau mau. A hiˈo na i te parau no te aposetolo Petero: te faaite maramarama maitai maira te Bibilia i to ˈna huru ê ia ˈna i hinaaro e haere na nia i te pape e a haamata ˈtu ai oia i te tomo. I te tahi â taime, ua parau roa ˈtu Iesu i teie nei aposetolo faatura-roa-hia hoi e: “E haere ê atu oe, e [Satani].” (Mataio 14:28-31; 16:23). Te faaite faahou maira te mau Papai i te aposetolo tei varea i te taoto ia tae i te taime e na ˈna e tiai, e ia haavare i to ˈna Fatu e toru taime, i muri aˈe i to ˈna faatiatiaraa ia ˈna e ore roa ˈtu o ˈna e faarue ia Iesu, noa ˈtu e e toe noa mai o ˈna anaˈe. — Mataio 26:31-35, 37-45, 73-75.

25. Eaha te mau huru paruparu o te mau aposetolo ta te mau taata papai i te Bibilia e faaite tahaa maira?

25 E ere o Petero anaˈe te taata ta te mau Papai e faaite maira i te mau huru paruparu. Eita hoi teie aamu o te faaite tahaa maira i te parau mau, e mamû i nia i te mau aimârôraa i tupu i rotopu i te mau aposetolo ia hinaaro ratou e ite e o vai tei rahi aˈe i rotopu ia ratou (Mataio 18:1; Mareko 9:34; Luka 22:24). Aita atoa e huna maira ia tatou i te parau no nia i te ohipa i ravehia e te metua vahine o te mau aposetolo ra o Iakobo raua o Ioane, tei ani atu ia Iesu e ia faaherehere mai oia na ta ˈna nau tamaiti i te mau parahiraa maitai roa ˈˈe i roto i to ˈna Basileia (Mataio 20:20-23). Te faaite-papu-atoa-hia maira te “mârô rahi” i tupu i rotopu ia Baranaba raua o Paulo. — Ohipa 15:36-39.

26. Eaha te haapapuraa e ore e itehia no nia i te tia-faahou-raa o Iesu, mai te peu e e ere te reira i te parau mau?

26 Te vahi faahiahia roa atoa, te haapapu maira te buka a Luka e te mau vahine matamua i ite e ua faatia-faahou-hia mai Iesu, o “taua mau vahine [ïa] i pee mai ia Iesu mai Galilea maira”. Tera te hoê parau huru ê mau i te senekele I, i roto i te hoê totaiete e faaterehia na e te tane. Inaha hoi, ia au i te taata ra o Luka, ua riro ta ratou mau parau “mai te parau vavi noa ra ïa” i te mau aposetolo (Luka 23:55 e tae atu i te 24:11). Mai te peu e e ere te mau aamu ta te mau Papai heleni e faatia ra i te parau mau, ei taata iho â ïa no te feruri i te reira. Teie râ, no te aha hoi ïa e faahitihia ˈi i te parau no te tahi mau aamu e faaite mai i te mau taata faatura-roa-hia i raro aˈe i to ratou mau huru paruparu roa? I te parau mau, te tumu otahi roa i papaihia ˈi taua mau ohipa ra, no te mea ïa e parau mau.

Iesu — E ere i te hoê taata feruri-noa-hia

27. Mea nafea to te hoê taata tuatapapa aamu haapapuraa mai i te parau mau no nia ia Iesu?

27 E rave rahi mau taata teie e faariro nei ia Iesu, mai ta te Bibilia hoi e faataa maira, mai te hoê taata feruri-noa-hia. Teie râ hoi ta te taata tuatapapa aamu ra o Michael Grant e parau ra: “Mai te peu e, mai tei matauhia, e tuatapapa tatou i te parau no te Faufaa Apî, ma te faaohipa iho â i te mau tuhaa parau o te tia ia tatou ia haapao no te tuatapapa i te tahi mau aamu no te tau Tahito ra, aita roa ˈtu ïa e tumu faahou e vai ra ia tatou nei e ore ai tatou e farii e e parau mau iho â te parau no Iesu, mai te parau no te tahi noa ˈtu mau taata etene aita roa ˈtu e na ôhia ra e e haavare​19.”

28, 29. No te aha e mea faahiahia mau ia faataa mai na Evanelia e maha hoê â huru hohoˈa no nia i te huru o Iesu?

28 Ma te papu maitai, o te taˈiraa o te parau mau te itehia ra i roto i te Bibilia, eiaha noa ia faatia mai oia i te parau no te oraraa o Iesu, ia faaite atoa mai râ oia i te parau no to ˈna huru. E ere roa ˈtu i te mea ohie ia feruri noa i nia i te parau no te hoê taata taa ê roa e a faataa ˈtu ai i to ˈna huru aita e tauiraa mai te tahi aˈe pae e tae atu i te tahi atu pae o te hoê buka. Eita roa ˈtu o na maha taata papai buka taa ê e nehenehe e faataa mai i te parau no te hoê noa ˈˈe taata, e hoê â ta ratou faatiaraa no nia i to ˈna huru, mai te peu e mea feruri-noa-hia oia. Ia pûpû mai te mau Evanelia e maha aamu e faataa papu maira i te parau no te hoê anaˈe ra taata, oia hoi o Iesu, te horoa maira ïa te reira i te haapapuraa e e parau mau iho â.

29 Te ui ra o Michael Grant i muri iho i teie nei uiraa faufaa roa: “A hiˈo na, eaha ïa te mau Evanelia e faataa maitai mai ai i te huru faahiahia mau o te hoê taurearea nehenehe, e ora na i rotopu i te mau huru vahine atoa, e tae noa ˈtu i te mau vahine aita e roo maitai, e eita roa ˈtu e itehia e te faahinaaro ra o ˈna ia ratou, te huru ê ra o ˈna aore ra te haama ra, e aita roa ˈtu hoi o ˈna i taui​20?” Teie ïa te pahonoraa: mea papu te parau no teie nei taata e ua riro mau iho â oia, mai ta te Bibilia iho e faatia ra.

Eita ratou e hinaaro e tiaturi — No te aha?

30, 31. No te aha e rave rahi e ore ai e farii i te tanoraa mau o te mau Papai heleni kerisetiano, ma te ore roa ˈtu e tâuˈa i te mau ohipa i tupu?

30 I te mea hoi e mea papu maitai te aamu o te mau Papai heleni, no te aha ïa vetahi pae e ore ai e farii? E no te aha e rave rahi atu â mau taata e farii ai i te tahi noa mau tuhaa parau ei parau mau? Te tumu matamua, no te mea ïa te faaite maira te Bibilia i te mau ohipa ta te mau taata maramarama o to tatou nei tau e ore e hinaaro e tiaturi. Ei hiˈoraa, te haapapu maira oia e ua faatupu mau Iesu e ua faaite atea atoa mai i te mau parau tohu, ua faatupu oia i te mau semeio aore ra ua faatiahia mai oia mai roto mai i te feia pohe.

31 I teie nei senekele e XX, teie e faaterehia nei na te manaˈo feaa, te riro nei taua mau mea atoa ra ei mau mea o te ore roa ˈtu e nehenehe e fariihia, mai ta teie manaˈo o te orometua ra o Ezra P. Gould e haapapu maira no nia i te mau semeio: “Te faatitiaifaro nei vetahi mau taata faahapa i to ratou manaˈo i te na ôraa e (...) aita e semeio21.” Te vai ra teie e parau nei e na Iesu i faatupu i te tahi mau faaoraraa maˈi, te mau faaoraraa noa ra o te mau maˈi o te tino no roto mai i te feruriraa, maoti te ‘mana o te feruriraa i nia i te hoê taoˈa’. Area te tahi atu mau semeio ra, aita roa ˈtu ïa te rahiraa o ratou e farii ra, inaha te parau ra ratou e mea opua-maitai-hia te reira aore ra e ohipa iho â tei tupu e ta te mau peu tutuu râ i faahuru ê.

32, 33. Mea nafea te hinaaroraahia e faataa mai i te parau no nia i te semeio i faatupuhia e Iesu ia ˈna i faaamu i te hoê nahoa rahi taata, e no te aha râ hoi e ere roa ˈtu taua faataaraa parau ra i te mea tano?

32 E nehenehe tatou e faahohoˈa i teie nei manaˈo faahapa hopea nei ia rave mai tatou i te parau e faaite ra e ua faaamu Iesu i te hoê tiaa rahi taata i hau atu i te 5 000, na roto noa i te faaohiparaa i te tahi tau pane e e piti na iˈa (Mataio 14:14-22). Teie ta Heinrich Paulus, taata tuatapapa i te mau irava bibilia no te senekele XIX, haamaramaramaraa e horoa ra: Ua haaatihia na hoi Iesu e ta ˈna mau aposetolo, na te hoê tiaa rahi taata i haamata na i te pohe i te poia. Ma te opua e horoa i te hoê hiˈoraa maitai roa i te mau taata moni i reira, ua pûpû aˈera oia na te nahoa rahi taata i ta ˈna iho e ta ta ˈna mau aposetolo tuhaa iti maa haihai roa. Ua pee atoa maira te feia i hopoi mai i te maa, i to ˈna hiˈoraa, e inaha mahâ maite aˈera ïa to ratou poia​22.

33 Mai te peu e mai te reira iho â te mau ohipa i te tupuraa, e hiˈoraa faahiahia mau roa ïa teie no te ohipa e faatupuhia e te hoê hiˈoraa maitai. No te aha atura ïa e faahuru ê ai i te hoê aamu faahiahia mau e te taa maitai, ia manaˈohia e e semeio? Te feia e tamata nei i te haapapu e aita roa ˈtu e semeio i itehia i roto i te mau semeio, e rahi aˈe ïa te mau uiraa e tupu mai i ta ratou iho e nehenehe e pahono. Mea rahi hoi teie e rave nei i te mau manaˈo hape ei niu na ratou, ma te haapapu e eita te mau semeio e nehenehe e tupu. Teie râ, no te aha ïa e ore ai e tupu?

34. Eaha ïa te tia ia faaoti mai te peu e e parau mau te mau parau tohu o te Bibilia e mai te peu e ua tupu mau iho â ta ˈna mau semeio?

34 Te pahono maira te mau Papai hebera mai te mau Papai heleni i te mau tuhaa parau faufaa roa ta te aamu e titau ra. Inaha hoi, te faahiti toopiti atoa maira raua i te mau parau tohu e te faaite maira i te parau no te mau semeio (hiˈo i Te mau Arii 2, 4:42-44). Eaha ïa te manaˈo hopea e itehia, mai te peu e e parau mau taua mau parau tohu ra, e mai te peu e ua tupu mau iho â taua mau semeio ra? E riro ïa te reira ei haapapuraa e o te Atua te tumu o te Bibilia e ua riro mau iho â oia ei Parau na ˈna, eiaha râ na te taata. Hou aˈe râ tatou e tuatapapa ˈi i te mau parau tohu o te Bibilia i roto i te hoê pene i mua nei, e tuatapapa na mua anaˈe na i te parau no ta ˈna mau semeio. Mea maitai anei ia tiaturi e, i teie senekele e XX, ua tupu mau iho â te mau semeio i mutaa ihora?

[Uiraa haapiiraa]

[Parau iti faaôhia i te api 66]

No te aha te Bibilia i parau ai e o te mau vahine tei ite na mua e ua faatia-faahou-hia mai Iesu mai te peu e e ere mai te reira te huru?

[Tumu parau tarenihia i te api 56]

Te faahapahia ra te mau taata faahapa o teie nei tau

Te haapapu maitai maira te mau parau a Raymond E. Brown no nia i te Evanelia a Ioane, i te mau vahi hape o te feia faahapa bibilia o teie nei tau. Teie hoi ta ˈna e papai ra: “I te area hopea o te senekele i mairi aˈenei e i roto i te mau matahiti matamua o te senekele XX, ua feaa te manaˈo o te mau taata tuatapapa irava bibilia no nia i taua Evanelia nei. E taio mahana maoro roa tei horoahia ˈtu no ˈna, inaha ua fanuuhia hoi to ˈna tau papairaa i te piti o te afa o te senekele II. Ma te faariro i taua Evanelia nei ei buka na te mau heleni, ua parauhia aˈera ïa e e ere oia i te parau mau i te pae o te aamu e ua na ô-atoa-hia hoi e mea atea roa te auraa e vai ra i rotopu ia ˈna e te fenua Paletetina, i reira hoi to Iesu no Nazareta i te oraraa (...).

“Aita e ohipa mai teie te huru i patoi-rahi-hia aˈenei na te mau mea i itehia mai i te pae no te ihipǎpǎ, na te mau parau e na te tahi atu mau irava parau. Ua aratai aˈera taua mau ohipa i itehia ra ia matou ia patoi i te mau haapiiraa faahapa tei fatata hoi i te riro ei mau haapiiraa tano, e ua tia ia matou ia farii e tei nia taua hiˈopoaraa ra e haafeaa i te manaˈo no nia ia Ioane, i te mau niu paruparu i te mauraa.

“Ua tuu-faahou-hia te taio mahana no nia i te papairaahia te Evanelia, i te mau area hopea o te senekele I aore ra na mua ˈtu â. (...) Te vahi maere roa ˈtu â paha, inaha te faaau mai nei vetahi mau taata tuatapapa bibilia e e tuhaa atoa ta Ioane, tamaiti a Zebedaio, i roto i te Evanelia​3!”

No te aha râ hoi e maerehia ˈi e ua papai mau iho â o Ioane i te buka i matauhia i te parau e na ˈna i papai? No te mea noa ïa e aita roa ˈtu taua parau mau ra e tuati ra i te mau manaˈo e horoahia ra e te feia faahapa.

[Tumu parau tarenihia i te api 70]

Te tahi atu â faahaparaa i te Bibilia

Teie ta Timothy P. Weber i papai: “Ua haafeaa te mau haapiiraa a te manaˈo faahapa teitei, i te manaˈo o te mau taata e rave rahi i nia i to ratou aravihi no te iteraa i te auraa o te mau mea e vai ra [i roto i te Bibilia]. (...) Ua faataa maitai mai o A. T. Pierson i te mauruuru ore o te mau porotetani e rave rahi i te na ôraa e ‘ia au i te haapaoraa katolika, te tatara nei hoi [te manaˈo faahapa teitei] i te Parau a te Atua mai roto mai i te rima o te mau taata noa i te na ôraa e o te feia ite anaˈe te nehenehe e tatara i te reira; ia tuu atu o Roma i te hoê perepitero i rotopu i te hoê taata e te Parau, te tuu ra ïa te manaˈo faahapa i te hoê auvaha parau i rotopu i te taata faaroo e ta ˈna Bibilia​23’.” Ua papu-maitai-hia ˈtura ïa te parau no te manaˈo faahapa teitei o teie tau, oia hoi: o te tahi atu â faahaparaa i te Bibilia.

[Hohoˈa i te api 62]

Mai te huru ra ïa e ia hiˈohia, ua pûpûhia teie fata i itehia i Peregamo, “na te mau atua itea ore ra”.

[Hohoˈa i te api 63]

Mau toetoea o te hiero nehenehe mau ra o Artémis aore ra Diana, tei riro i mutaa ihora ei teoteoraa na to Ephesia.

[Hohoˈa i te api 64]

Te faaite tahaa maira te Bibilia i te parau no nia i te haavareraa o Petero.

[Hohoˈa i te api 67]

Te faaite maite maira te Bibilia i te parau no te “mârô rahi” i tupu i rotopu ia Paulo raua o Baranaba.

[Hohoˈa i te api 68]

Ua riro mau te hohoˈa otahi roa e horoahia maira e na Evanelia e maha no nia ia Iesu, ei haapapuraa paari mau e e parau mau iho â.

[Hohoˈa i te api 69]

Te haapapu maitai ra te rahiraa o te feia faahapa o to tatou nei tau e aita e semeio i tupu.