Eaha to roto?

Iakoba: Ua haafaufaa oia i te mau mea pae varua

Iakoba: Ua haafaufaa oia i te mau mea pae varua

I FAARURU na Iakoba i te fifi e te tupuraa peapea mau. Ua horo ê oia no te mea ua hinaaro to ˈna taeae e haapohe ia ˈna. Ua here o ˈna i te hoê vahine, e vahine ê râ tei horoahia ˈtu. E maha vahine ta ˈna i muri mai e mea rahi te fifi tei tupu. (Genese 30:1-13) Ua ohipa oia no te hoê taata tei punu ia ˈna e 20 matahiti te maoro. Ua taputô oia i te hoê melahi e ua pêpê roa to ˈna huha. Ua maferahia ta ˈna tamahine, ua taparahi pohe e piti tamaiti ta ˈna e rave rahi taata, ua oto rahi oia no te pohe o ta ˈna vahine e no te mea ua manaˈo oia e ua pohe ta ˈna tamaiti herehia e ana. No te oˈe ua titauhia ia taui o ˈna i te faaearaa noa ˈtu ua paari roa oia. Ua parau Iakoba i te pae hopea: “Mea iti e mea ahoaho te mau matahiti o to ˈu oraraa.” (Genese 47:9) Noa ˈtu râ, e taata puai Iakoba i te pae varua tei tiaturi i te Atua. Ua tano anei oia i te tiaturiraa i te Atua? Eaha te haapii mai i te tahi tupuraa ta Iakoba i faaruru?

Mea taa ê Iakoba i to ˈna taeae

No te mea e taata Iakoba o te haafaufaa i te mau mea pae varua area Esau eita, eita raua e afaro. Ua anaanatae Iakoba i te faufaa fafauhia ia Aberahama e ua haapao oia i te utuafare ta te Atua i maiti no te fanaˈo i te mau haamaitairaa o taua faufaa ra. Mea here roa na Iehova ia Iakoba. “E taata hapa ore” oia, te auraa e mea taiva ore o ˈna. Area Esau, ua haafaufaa ore ïa i ta ˈna faufaa pae varua, a hoo atu ai ia Iakoba no maa faraoa noa e maa pǐpǐ. I to Iakoba fanaˈoraa i te haamaitairaa faataahia i te omuaraa no to ˈna taeae, ua riri roa Esau. Vaiiho maira ïa Iakoba i te feia herehia e ana. Eita e ore ua itoitohia oia no to muri nei mau tupuraa.—Malaki 1:2, 3; Genese 25:27-34; 27:1-45.

Na roto i te hoê moemoeâ, ua faaite te Atua ia Iakoba i te mau melahi e pauma ra e e pou mai ra na nia i te hoê eˈa tei faatiahia mai nia i te fenua e tae roa i nia i te raˈi. Ua parau atoa te Atua e paruru oia ia ˈna e to ˈna huaai. Ua na ô oia: “Na roto ia oe e na roto i to huaai e haamaitai-mau-hia ˈi te mau nunaa atoa o te fenua. Tei pihai iho vau ia oe, e e paruru vau ia oe i te mau vahi atoa e haere ai oe, e e faahoˈi mai au ia oe i teie fenua. E ore au e faarue ia oe e e rave iho â vau i ta ˈu i fafau ia oe.”—Genese 28:10-15.

Auê te mahanahana! Ua haapapu Iehova e haamaitaihia te utuafare o Iakoba maoti ta ˈna i fafau ia Aberahama e ia Isaaka. Taa ihora ia Iakoba e nehenehe te mau melahi e tauturu i te feia ta te Atua e farii. No to ˈna mauruuru rahi, horeo ihora Iakoba i te vai taiva ore ia Iehova.—Genese 28:16-22.

Aita Iakoba i eiâ i te faufaa a Esau. Hou a fanauhia ˈi raua, ua parau Iehova “e tavini te tuaana i te teina.” (Genese 25:23) E ui paha vetahi: ‘E ere anei i te mea ohie aˈe ahani te Atua i haa ia fanauhia Iakoba na mua?’ Ia feruri tatou i tei tupu i muri iho, e taa ia tatou te tahi mau haapiiraa faufaa. Eita te Atua e hamani maitai i te feia e manaˈo ra e mea tano iho â ia fanaˈo ratou i te reira. E na reira oia i te feia ta ˈna e maiti. No reira te tiaraa matahiapo i horoahia ˈi ia Iakoba, eiaha râ to ˈna tuaana tei haafaufaa ore i te reira. Hoê â huru feruriraa to te ati Iuda e to Esau. No reira ratou i monohia ˈi e te Iseraela pae varua. (Roma 9:6-16, 24) I teie mahana, eita tatou e nehenehe e faatupu i te auhoaraa piri e Iehova ma te tutava ore, noa ˈtu ua fanauhia tatou i roto i te parau mau. E titauhia te tutavaraa rahi e ia haafaufaa tatou i te mau mea pae varua ia haamaitai mai Iehova.

Ua farii-maitai-hia Iakoba na Labana

I to ˈna taeraa ˈtu i Padana-arama no te imi i te hoê vahine i roto i to ˈna mau fetii, ua farerei Iakoba ia Rahela, te tamahine a Labana, i te hoê apoo pape. Ua huri oia i te ofai rahi e tapoˈi ra i te apoo pape no te faainu i te nǎnǎ ta ˈna e haapao ra. a Horo atura Rahela i te fare no te faaara e ua tae mai Iakoba, e horo maira Labana e farerei ia ˈna. Mai te peu ua haamanaˈo Labana i te mau taoˈa rahi ta to ˈna utuafare i fanaˈo na roto i te tavini a Aberahama, aita paha o ˈna i afaro i to ˈna iteraa e aita hoê aˈe ô ta Iakoba. Ua taa râ ia ˈna e rave ohipa itoito tei mua ia ˈna ta ˈna e nehenehe e taviri.—Genese 28:1-5; 29:1-14.

Ua faatia Iakoba eaha tei tupu. Aita i papu ua faaite anei o ˈna mea nafea te noaaraa ia ˈna te tiaraa matahiapo. I muri aˈe râ to Labana faarooraa i “te mau mea atoa i tupu,” ua parau atu oia: “To ˈu ivi e to ˈu iˈo mau â oe.” Ia au i te hoê aivanaa, e aniraa teie ia Iakoba ia faaea mai aore ra e haapapuraa e fetii iho â raua a titauhia ˈtu ai ia paruru Labana ia Iakoba. Noa ˈtu eaha te tumu, ua feruri oioi Labana e nafea o ˈna e taviri ai i te tamaiti a to ˈna tuahine.

Faahiti atura Labana i te hoê ohipa tei riro ei peapea i te roaraa o na 20 matahiti i muri mai. Ua parau oia ia Iakoba: “No te mea noa anei e fetii oe no ˈu e tavini ai oe ia ˈu mai tera noa? A faaite mai, ehia te aufau ia oe?” Noa ˈtu e au ra te faaite ra oia i te hamani maitai ia Iakoba, ua haamau oia i te tahi parau faaau no te ohipa. No to Iakoba here ia Rahela, parau maira oia: “Ua ineine au i te tavini ia oe e hitu matahiti no to tamahine teina o Rahela.”—Genese 29:15-20.

I tera ra tau, e momoˈahia te hoê tane e te hoê vahine ia horoa te tane i te moni na te utuafare o taua vahine ra. Ia au i te Ture a Mose, e 50 sekela ario te horoahia no te tamahine tei taotohia. Ia au i te aivanaa ra o Gordon Wenham, “tera te ô moni faaipoiporaa rahi roa ˈˈe.” Te rahiraa râ o te taime, “mea haihai roa” te moni e horoahia. (Deuteronomi 22:28, 29) Aita ta Iakoba e moni, ua faaau ïa o ˈna e tavini ia Labana e hitu matahiti. Te na ô faahou ra o Wenham: “I tahito ra, e aufauhia te rave ohipa afa sekela e hoê sekela i te avaˈe (e 42 e tae atu e 84 sekela no e hitu matahiti). E ô rahi mau â ïa ta Iakoba i horoa na Labana no te faaipoipo ia Rahela.” Ua farii oioi Labana i te reira.—Genese 29:19.

Tavini ihora Iakoba e hitu matahiti no Rahela. No ˈna râ, e au ïa “tau mahana noa” no to ˈna here ia Rahela. I muri aˈe, ani maira oia ia Labana ia horoa mai i ta ˈna vahine faaipoipo, tei purouhia. Aita râ oia i ite e punu Labana ia ˈna. Poipoi aˈe, ua peapea roa Iakoba i to ˈna iteraa e ua taoto oia ia Lea, eiaha râ ia Rahela. Parau maira Iakoba ia Labana: “Eaha oe i na reira ˈi ia ˈu? E ere anei no Rahela i tavini ai au ia oe? No te aha oe i haavare ai ia ˈu?” Na ô atura Labana: “E ere i te peu na matou i ǒ nei ia horoa i te teina hou te matahiapo. A faaea hoê hebedoma taatoa e ta ˈu tamahine matahiapo. I muri iho, e horoa-atoa-hia na oe to ˈna teina, ia tavini râ oe ia ˈu e hitu â matahiti.” (Genese 29:20-27) Na reira ihora Iakoba, aita ˈtu hoi e ravea e faaipoipo ai oia ia Rahela.

Mea teimaha roa na hitu matahiti i muri iho. E nafea hoi e moˈe ai ia Iakoba to Labana e to Lea atoa punuraa ia ˈna? Aita iho â Labana i haapeapea noa ˈˈe no Lea raua Rahela o te fifihia i muri aˈe. Ua haapao noa o ˈna ia ˈna. Ua inoino e ua pohehae Rahela ia Lea, o tei fanau mai e maha tamaroa, area o ˈna aita i nehenehe e fanau. No to ˈna hepohepo, horoa ˈtura oia i ta ˈna tavini vahine ia taoto ia Iakoba. Ua na reira atoa Lea. E maha ˈtura ïa vahine ta Iakoba, 12 tamarii e te hoê utuafare amahamaha. Noa ˈtu râ, ua opua Iehova e faariro ia ˈna ei nunaa rahi.—Genese 29:28–30:24.

Haamaitaihia e Iehova

Noa ˈtu te mau fifi, ua taa ia Iakoba e to pihai iho te Atua ia ˈna mai ta ˈna i fafau. Ua ite atoa ˈtu Labana i te reira, inaha ua aere ta ˈna mau nǎnǎ mai to Iakoba taeraa mai. Aita Labana i hinaaro e vaiiho ia Iakoba ia haere. Taparu atura oia ia ˈna ia faaea mai ma te ani ehia ta ˈna e hinaaro ei aufauraa. Ani maira Iakoba i te mau fanauˈa purepure e te patapata e fanauhia mai i rotopu i ta Labana mau animara. I tera fenua, mea uouo te rahiraa mamoe e mea ereere aore ra maereere te rahiraa puaaniho. Mea iti roa te mau animara purepure e te patapata. Ua manaˈo ïa Labana e hoonahia oia i teie faanahoraa. Farii oioi atura oia e faaatea ê ihora pauroa ta ˈna mau animara i te nǎnǎ ta Iakoba e haapao ra. Ua manaˈo iho â o ˈna eita ta Iakoba animara e rahi aˈe i ta ˈna. Eita e hau atu i te 20 nia i te 100 fanauˈa mamoe e puaaniho o te horoahia na te mau tiai ei aufauraa. Ua hape râ Labana, inaha tei ia Iakoba ra o Iehova.—Genese 30:25-36.

I raro aˈe i te aratairaa a te Atua, ua faaamu Iakoba i te mau animara pautuutu toretore, purepure e te patapata. (Genese 30:37-42) Mea hape te manaˈo o Iakoba no nia i te ravea e aere ai tera mau huru animara. Ia au râ i te ihi, ta te aivanaa Nahum Sarna ïa e parau ra, e tupu te reira ia faaouˈahia te mau animara hoê noa û te vai ra te mau tapao purepure e patapata i roto ia ratou. E taa-oioi-noa-hia tera mau huru animara i to ratou pautuutu.

A ite ai oia i te faahopearaa, ua tauiui noa Labana i ta raua Iakoba i faaau. Horoa oia i te mau animara patapata, i muri mai te purepure, e i te tahi atu mahana, te toretore. Ua imi noa oia i te apî no ˈna iho. Noa ˈtu râ, ua ite atu Iehova e ua haamaitai ia Iakoba. Aita ïa Labana i mauruuru. Aita i maoro te pueraa ta Iakoba mau taoˈa, nǎnǎ, tavini, kamela e asini maoti Iehova, eiaha râ maoti to ˈna paari. Ua faataa oia i te reira ia Rahela raua Lea: “Ua tamata to orua metua tane i te punu ia ˈu e ua taui i ta ˈna i aufau mai ia ˈu ahuru taime. Aita râ te Atua i vaiiho ia ˈna ia hamani ino ia ˈu. . . . Mea na reira ïa te Atua i te rave-noa-raa i te nǎnǎ a to orua metua tane, a horoa mai ai na ˈu.” Ua parau atoa Iehova ia Iakoba e ua ite oia pauroa ta Labana i rave ia ˈna, eiaha râ o ˈna e haapeapea. Ua na ô atu oia: “A hoˈi i to fenua e i to mau fetii, e e hamani maitai au ia oe.”—Genese 31:1-13; 32:9.

Ua tiamâ mai Iakoba i te rima o Labana, e ua hoˈi i to ˈna fenua e 20 matahiti i muri mai. Tera râ, te mǎtaˈu noa ra oia ia Esau, e ua riaria roa ˈtu â o ˈna a faaroo ai e te haere mai ra to ˈna tuaana e 400 tane na muri ia ˈna. Eaha ta Iakoba i rave? Ei taata tiaturi i te Atua, ua haa oia ma te faaroo. Ua pure oia ia Iehova ma te parau e eita e au ia ˈna to te Atua here taiva ore. Ua taparu râ oia i ta ˈna tauturu no te faaora ia ˈna e to ˈna utuafare.—Genese 32:2-12.

Tupu ihora te tahi ohipa manaˈo-ore-hia. I te hoê po, ua taputô te hoê melahi ia Iakoba, taumi ihora oia i te opiraa o to ˈna huha, e taa ihora te huha o Iakoba. Aita Iakoba i tuu i te melahi ia haere haapao roa e haamaitai mai oia ia ˈna. Ua papai te peropheta Hosea e “ua taˈi e ua taparu [Iakoba] i ta ˈna farii maitai.” (Hosea 12:2-4; Genese 32:24-29) Ua ite Iakoba e ua turu te faraa mai te mau melahi na mua ˈˈe i te tupuraa o te faufaa faaauhia ia Aberahama na roto i to ˈna huaai. Ma te itoito, ua taputô oia e ua fanaˈo i te hoê haamaitairaa. I taua taime ra to te Atua tauiraa i to ˈna iˈoa. E ere faahou o Iakoba, o Iseraela râ, “Tei taputô (Tei tautoo) e te Atua,” aore ra “Te taputô ra te Atua” te auraa.

Ua ineine anei oe no te taputô?

Te taputôraa e te melahi e te farerei-faahou-raa ia Esau, e ere tera anaˈe te fifi ta Iakoba i faaruru. Noa ˈtu râ, te faaite mai ra teie na tupuraa i te huru o Iakoba. E ere o ˈna mai ia Esau tei ore i faaoromai i to ˈna poia no te poihere i to ˈna tiaraa matahiapo. Ua faaoromai tamau râ Iakoba i te roaraa o to ˈna oraraa no te fanaˈo i te mau haamaitairaa. Ua tae roa oia i te taputô e te hoê melahi. Mai ta te Atua i fafau, ua fanaˈo Iakoba i ta ˈna aratairaa e parururaa, a riro atu ai ei metua no te hoê nunaa rahi e ei huaai no te Mesia.—Mataio 1:2, 16.

Ua ineine anei oe no te taputô aore ra tutava ˈtu â no te fanaˈo i ta Iehova haamaitairaa? I teie mahana, e rave rahi fifi ta te feia e hinaaro ra e tavini i te Atua e faaruru ra. E ere atoa mea ohie i te tahi taime ia rave i te mau faaotiraa maitai. Tera râ, e faaitoito mai te hiˈoraa maitai o Iakoba ia mau papu ia tatou te tiaturiraa ta Iehova e horoa mai ra.

[Nota]

a E au teie farereiraa i te taime a faainu ai Rebeka, te metua vahine o Iakoba, i te mau kamela a Eliezera. E horo atura Rebeka e faaara e ua tae mai o Eliezera. I to Labana iteraa i te mau taoˈa auro tei horoahia na to ˈna tuahine, horo maira oia e farii ia Eliezera.—Genese 24:28-31, 53.

[Hohoˈa]

I te roaraa o to ˈna oraraa ua tutava noa Iakoba no te fanaˈo i te mau haamaitairaa