Eaha to roto?

Ua aro Samasona na roto i te puai o Iehova!

Ua aro Samasona na roto i te puai o Iehova!

UA PAAROHIA to ˈna mata e te feia o tei haru ia ˈna e ua faahepohia oia ia rave i te ohipa na ratou. Ua tiihia oia i roto i te fare tapearaa e ua afaihia i roto i te hoê hiero no te faaarearea i te taata. Ua faahepohia oia ia tia i mua e tausani e tausani taata e ua faaooo-atoa-hia. E ere oia i te taata o tei rave i te ohipa ino, e ere atoa i te raatira no te hoê nuu, e taata haamori râ ia Iehova o tei riro na ei tavana i Iseraela e 20 matahiti te maoro. Ua taa anei ia oe o vai teie?

E, o Samasona, te taata puai roa ˈˈe tei itehia i nia i te fenua. Eaha tei tupu i faahaehaahia ˈi oia mai teie te huru? E nehenehe anei to ˈna puai e tauturu ia ˈna? Nohea roa mai te puai o Samasona? Eaha te haapiiraa ta tatou e huti mai i to ˈna aamu?

“Na ˈna e faaora ia Iseraela”

E rave rahi taime to te tamarii Iseraela fariu-ê-raa i te haamoriraa mau. No te mea ua rave faahou ratou i “te mea ino i te aro o Iehova, . . . tuu ihora Iehova ia ratou i te rima o te mau Philiseti e 40 matahiti.”—Te mau tavana 13:1.

Ua haamata te faatiaraa o Samasona i te taime a fa ˈtu ai te melahi i te vahine fanau ore a te hoê ati Iseraela o Manoa te iˈoa. Ua faaara ˈtu te melahi e fanau oia i te hoê tamaroa. Teie ta te melahi i faaue ia ˈna: “Eiaha to ˈna upoo ia hahuhia, no te mea e riro te tamarii ei Nazira na te Atua mai to ˈna fanauraa mai, e na ˈna e faaora ia Iseraela i te rima o te mau Philiseti.” (Te mau tavana 13:2-5) Na mua ˈˈe te mama o Samasona e hapû ai, ua maiti Iehova ia Samasona no te hoê hopoia taa ê. Mai to ˈna fanauraa, e riro oia ei Nazira, oia hoi ei taata faataa-ê-hia no te tahi taviniraa moˈa.

“E tano maitai o ˈna na ˈu”

A paari noa ˈi Samasona, “haamaitai noa maira Iehova ia ˈna.” (Te mau tavana 13:24) I te hoê mahana, haere mai nei Samasona i to ˈna metua tane e metua vahine e na ô aˈera: “I Timina ua ite to ˈu mata i te tahi vahine Philiseti, e te hinaaro ra vau ia tii orua ia ˈna ei vahine faaipoipo na ˈu.” (Te mau tavana 14:2) A feruri na i te huru o Manoa e ta ˈna vahine, ua maiti hoi Iehova ia Samasona no te faaora ia Iseraela i te rima o te Philiseti e te ani atura ta raua tamaiti ia faaipoipo i te tahi vahine Philiseti! Hau atu â, ma te rave i te hoê vahine i roto i te mau nunaa o te haamori ra i te mau atua ê, e ofati Samasona i te Ture a te Atua. (Exodo 34:11-16) No reira to ˈna na metua i patoi ai ma te parau atu: “Eita anei ta oe e nehenehe e imi i te tahi vahine i rotopu i to oe mau fetii e i rotopu i to tatou nunaa taatoa? E tii anei oe i te tahi vahine faaipoipo i rotopu i te mau Philiseti peritome-ore-hia?” Noa ˈtu râ, ua onoono Samasona e ua na ô atu: “A tii ia ˈna na ˈu, no te mea e tano maitai o ˈna na ˈu.”—Te mau tavana 14:3.

No te aha teie vahine Philiseti e “tano maitai” ai ia Samasona? Te faataahia ra i roto i te tahi buka, “e ere no te mea haviti e mea nehenehe teie vahine, no te mea râ e tano maitai oia no te faatupu i te tahi opuaraa.” (McClintock and Strong’s Cyclopedia) Eaha taua opuaraa ra? Te faataa ra Te mau tavana 14:4 “te imi ra hoi [Samasona] i te taime tano e aro ai i te mau Philiseti.” Tera te tumu i anaanatae mau ai Samasona i tera vahine Philiseti. A paari mai ai Samasona, “haamata ihora to Iehova varua i te ohipa i nia ia ˈna.” (Te mau tavana 13:25) No reira, o te varua o Iehova to muri mai i teie aniraa maere mau a Samasona, hoê â atoa hoi no ta ˈna hopoia ei tavana i nia ia Iseraela. Ua noaa iho â anei te taime tano no te aro i te Philiseti? Hou a pahono ai, e hiˈo mai na mua tatou eaha ta Iehova i rave no te haapapu e tauturu mau â oia ia Samasona.

Ua haere Samasona i Timina, te oire tei reira te vahine ta ˈna e faaineine ra i te faaipoipo. Te na ô ra te mau Papai: “I to ˈna taeraa i te mau faaapu vine i Timina, inaha haere maira te hoê liona a uuru ai. Haapuai maira te varua o Iehova ia ˈna, e hahae ihora oia i te liona.” Ua tupu teie ohipa faahiahia i te taime o Samasona anaˈe, aita e taata o tei ite i te reira. Tera anei te ravea ta Iehova i faaohipa no te haapapu ia Samasona e nehenehe oia e faatupu i te ohipa ta te Atua i faaue ia ˈna ia rave? Aita te Bibilia e parau ra. Te mea papu râ, ua taa maitai ia Samasona e ere no ˈna tera puai, no ǒ mai râ i te Atua. E nehenehe oia e tiaturi e tauturu â Iehova ia ˈna i mua nei. I muri aˈe i tei tupu i nia i te liona, ua puaihia Samasona, “pou ihora oia i Timina e paraparau atura i tera vahine. O ˈna noa â te tano maitai i te mata o Samasona.”—Te mau tavana 14:5-7.

A hoˈi mai ai Samasona no te afai i ta ˈna vahine i ǒ ˈna, “tipuu ihora oia no te hiˈo i te tino pohe o te liona, e aere manu meri e meri atoa to roto i te tino pohe o te liona.” A haamanaˈo na tera te piri ta Samasona i horoa i na 30 taata apee i to ˈna faaipoiporaa. Ua na ô atu hoi oia: “No roto mai i tei amu te tahi mea e amuhia, e no roto mai i tei puai te tahi mea monamona.” Ia roaa ia ratou te tatararaa, e horoa Samasona 30 ahu lino e 30 ahu ê atu. Ia ore, na ratou e horoa i te reira no ˈna. Aita i haere ia ratou ia tatara i te piri e toru mahana. I te maha o te mahana, haamǎtaˈu aˈera ratou i te vahine, na ô atura ratou ia ˈna: “A haavarevare i ta oe tane faaipoipo ia faaite mai oia i te pahonoraa o te piri. Ia ore, e tanina matou ia oe e te fare o to metua tane.” Eaha ïa huru ino! Mai te peu mea aroha ore ratou i to ratou mau taata, eaha ˈtu â ïa te huru i nia i te mau Iseraela ta ratou e haavî ra!—Te mau tavana 14:8-15.

No to ˈna mǎtaˈu, onoono ihora te vahine ia faaite Samasona ia ˈna te tatararaa. Aita teie vahine i here mau ia Samasona e taiva ihora oia ma te haere e faaite oioi i te reira i te mau tane apee. Ua horoa ratou i te tatararaa i te piri, ua ite râ Samasona mea nafea ratou i te iteraa. Na ô ihora oia ia ratou: “Ahani outou aita i arote e ta ˈu puaatoro ufa apî, eita e noaa ia outou ia tatara i ta ˈu piri.” Tera te taime tano ta Samasona i tiai na! “Haapuai maira te varua o Iehova ia ˈna, pou ihora oia i Asekelona e tairi ihora 30 o to reira mau tane. Rave ihora oia i to ratou ahu e horoa ˈtura i te reira no te feia tei tatara i te piri.”—Te mau tavana 14:18, 19.

Ua rave anei Samasona i teie ohipa i Asekelona no te tahoo? Aita, o te Atua hoi tei haa na roto i ta ˈna i maiti. Ua faaohipa oia ia Samasona ia tupu mai te aroraa e te mau Philiseti, te feia e haavî ra i to ˈna nunaa. E haamataraa noa teie! E tupu â te aroraa i te taime e hoˈi mai ai Samasona e hiˈo i ta ˈna vahine.

O Samasona anaˈe tei aro

I te hoˈiraa mai Samasona i Timina, ite atura oia ua horoa to ˈna metua hoovai i ta ˈna vahine na te tahi atu tane no to ˈna manaˈo ua hae Samasona i ta ˈna tamahine. Na nia i to ˈna huru rapaeau, ua faaite Samasona i to ˈna inoino. Haru ihora oia e 300 alope, taamu tataipiti ihora i na alope na te aero, e tuu ihora hoê rama i ropu e piti aero. Tutui ihora oia i te rama e tuu atura ia ratou i roto i te mau faaapu huero maa, te mau faaapu vine e te mau faaapu olive. Teie na faaapu e toru faufaa roa a te Philiseti i roto i te matahiti. Ua riri roa ino te mau Philiseti. No ratou, o te vahine a Samasona e to ˈna metua tane te tumu, tanina ihora ratou ia raua, riro atura te reira ei tumu no Samasona no te aro i te mau Philiseti. Tairi ihora oia ia ratou i te hoê taparahiraa rahi.—Te mau tavana 15:1-8.

Ua taa anei i to Iseraela ua haamaitai Iehova ia Samasona e ua turu atoa ia ˈna no te faaore i te haavîraa a te mau Philiseti? Aita roa! Ua tono hoi te mau taata o Iuda e 3 000 taata no te haru i ta Iehova i maiti no te tuu ia ˈna i te rima o to ˈna mau enemi. Aita to Iseraela i faatura i te faanahoraa a Iehova, ua riro râ te reira ei ravea no Samasona no te tairi faahou â i to ˈna mau enemi. A fatata ˈi oia i te tuuhia i te rima o te mau Philiseti, “haapuai maira te varua o Iehova ia ˈna, riro aˈera na taura i nia i to ˈna rima mai te taura lino tei paapaa i te auahi, e marua ihora na taura mai nia mai i to ˈna rima.” Haru maira Samasona i te ivi taa o te tahi asini oni e haapohe ihora 1 000 Philiseti i te reira.—Te mau tavana 15:10-15.

Ma te tiaoro ia Iehova, na ô ihora Samasona: “Na oe i horoa mai i teie faaoraraa rahi i te rima o to tavini. Teie nei râ, ia pohe anei au no te poihâ, a topa ˈtu ai i roto i te rima o tei peritome-ore-hia?” Ua faaroo e ua pahono Iehova i ta Samasona pure. “Haafatafata ihora ïa te Atua i te tahi apoo . . . e tahe maira te pape mai reira mai. I to ˈna inuraa i te pape, itoito faahou maira oia e oraora faahou maira.”—Te mau tavana 15:18, 19.

Ua haamanaˈo noa Samasona i ta ˈna fa, oia hoi e aro i te mau Philiseti. Tera atoa te tumu i noho ai oia i te fare o te tahi vahine taiata i Gaza. Ua hinaaro Samasona i te hoê vahi taotoraa no tera po i roto i te oire enemi, e ua itehia ia ˈna i roto i te fare o teie vahine taiata. Aita Samasona i rave i te ohipa tia ore. Ua faarue o ˈna i te fare o tera vahine i te tuiraa po, ua haru oia i na uputa o te oire e na piti pou e amo atura i nia i te tupuai mouˈa o te tahi mouˈa piri atu ia Heberona. Ua ite anei oe eaha te atearaa i roto ia Gaza e teie mouˈa? E 60 kilometera te atea! Ua rave Samasona i teie ohipa maoti te haamaitairaa e te puai ta te Atua i horoa ia ˈna.—Te mau tavana 16:1-3.

I roto i te tupuraa o Samasona, mea maere mau te huru i ohipa ˈi te varua moˈa. Ua na reirahia râ no te mea ua farerei Samasona i te mau tupuraa matau-ore-hia. I teie mahana, e nehenehe te mau tavini haapao maitai a te Atua e turui i nia i te varua moˈa no te haapuai ia ratou. Ua haapapu Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e horoa Iehova i “te varua moˈa na te feia e ani atu ia ˈna.”—Luka 11:13.

No te aha Iehova i faarue ai ia Samasona?

I muri aˈe, here atura Samasona i te tahi vahine o Delila te iˈoa. Ua hinaaro mau na faatere e pae o te mau Philiseti e haamou ia Samasona. Ua ani ratou i te tauturu a teie vahine. Tapiri atura ratou ia Delila e na ô ihora: “A haavarevare ia ˈna ia itehia mai ia oe nohea mai teie puai rahi e e nafea matou e upootia ˈi i nia ia ˈna.” Ua peta ratou ia ˈna ma te parau atu e horoa na pae faatere tataitahi “1 100 moni ario” na ˈna.—Te mau tavana 16:4, 5.

Mai te peu teie moni ario e sekela. Ia amuihia, e 5 500 sekela ïa tei pûpûhia ia Delila. Ua aufau Aberahama 400 sekela no te hoo mai i te hoê vahi hunaraa no ta ˈna vahine. E aufauhia 30 noa sekela no te hoo mai i te hoê tîtî. (Genese 23:14-20; Exodo 21:32) Aita na faatere Philiseti e pae i faahiti i te parau no roto mai Delila i to ratou nunaa taata. Peneiaˈe no te mea e vahine Iseraela o Delila. Ua hauti râ ratou i nia iho i te nounou o Delila ma te pûpû atu ia ˈna i te moni. E te faatia ra te aamu, ua farii Delila i ta ratou petaraa.

E toru taime to Samasona horoaraa i te pahonoraa hape ia Delila e e toru atoa taime o Delila i te taivaraa ia ˈna ma te tamata i te tuu ia Samasona i te rima o to ˈna mau enemi. Tera râ, “no te mea ua onoono e ua faahepo noa Delila ia ˈna i te mau mahana atoa, fiu roa ihora Samasona.” Faaite ihora Samasona i te parau mau, aita to ˈna rouru i tâpûhia aˈenei. Mai te peu e tâpûhia, e paruparu oia e e riro oia mai te tahi atu mau taata.—Te mau tavana 16:6-17.

Tera te hape o Samasona! Ua imi Delila i te ravea ia hahuhia to Samasona upoo. No roto mai iho anei râ te puai o Samasona i to ˈna rouru? Aita! Te faahohoˈa ra to ˈna rouru i to ˈna auhoaraa taa ê e o te Atua na roto i ta ˈna taviniraa Nazira. Ua vaiiho Samasona ia hahuhia to ˈna upoo, na Samasona ïa i vaiiho ia haafifihia ta ˈna taviniraa Nazira. No reira Iehova i faarue ai ia ˈna. I teie nei, ua upootia te mau Philiseti i nia ia Samasona. Paaro aˈera ratou i to ˈna mata e huri atura ia ˈna i roto i te fare tapearaa.—Te mau tavana 16:18-21.

Eaha te haapiiraa ta tatou e huti mai? Mea faufaa roa to tatou auhoaraa e o Iehova. Mai te peu e vaiiho tatou i te tahi noa ˈˈe mea ia haafifi i to tatou auhoaraa e o te Atua, eiaha ïa tatou e manaˈo e haamaitai o ˈna ia tatou!

“Ia pohe au e te mau Philiseti!”

No to ratou oaoa, haamauruuru aˈera te mau Philiseti i to ratou atua o Dagona, ua upootia hoi ratou i nia ia Samasona. Faatupu ihora ratou i te tahi oroa, tiihia aˈera Samasona e afaihia ˈtura i roto i te hiero o Dagona. Ua ite Samasona mea nafea ratou i te upootiaraa i nia ia ˈna. Ua taa oia no te aha Iehova i faarue ai ia ˈna e ua tatarahapa mau Samasona i ta ˈna hara. I roto i te fare tapearaa, ua tupu faahou mai to ˈna rouru. I teie nei, tei mua Samasona i teie tausani Philiseti, eaha ta ˈna e rave?

Pure aˈera Samasona: “E te Arii hau ê e Fatu ra e Iehova, a haamanaˈo na ia ˈu, e a haapuai na ia ˈu, i teie noa taime e te Atua, e ia tahoo vau i te mau Philiseti no hoê o to ˈu mata e piti.” I muri iho, tapea ihora Samasona i na piti pou i ropu o te turu ra i te hiero, turai ihora oia ma to ˈna puai atoa. “Marua ihora te hiero i nia i te mau faatere e pauroa te taata i roto. Mea rahi aˈe ïa te taata ta ˈna i haapohe i to ˈna poheraa, i ta ˈna i haapohe a ora ˈi oia.”—Te mau tavana 16:22-30.

I rotopu i te mau taata, aita e faito te puai o Samasona! Ua rave oia i te mau ohipa faahiahia mau. Te mea faufaa roa ˈˈe râ, te faaite ra te parau a Iehova tei rotopu Samasona i te feia o tei faatupu i te faaroo puai.—Hebera 11:32-34.

[Hohoˈa]

Nohea roa mai te puai o Samasona?