Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te vai-ara-raa i te “hopea o te amuiraa o te mau mea nei”

Te vai-ara-raa i te “hopea o te amuiraa o te mau mea nei”

Pene 6

Te vai-ara-raa i te “hopea o te amuiraa o te mau mea nei”

1. No te aha e tia ˈi ia vai ara noa?

 UA FATATA roa “te hopea o te amuiraa o te mau mea nei” i te hope, aita râ ‘tatou i ite i te mahana e te hora’ e hope ai te ohipa faaoraraa no te turama i te huitaata nei. No reira Iesu i parau ai e: “E ara, aore hoi outou i ite i te mahana e te hora atoa.” — Mataio 24:3; 25:13.

2. E tia ia ape i teihea huru inoino?

2 A feruri na i te inoino o te taata tei titau-manihini-hia o tei tae mai i te oroa faaipoiporaa e mairi aˈera râ te hora e opanihia ˈtura te uputa. Tei mua ïa te rahiraa o te mau taata faahua kerisetiano nei i te reira huru tupuraa i roto i te hoê tau e fatata maira. Ua faahohoˈa te ‘Tamaiti hui arii no te hau’ i te reira na roto i teie nei mau parau: “E muri aˈera, ua haere maira te tahi pae paretenia ra, ua na ô maira, E te Fatu, e te Fatu, a iriti aˈe na ia matou. Ua parau atura râ oia, na ô atura, Aore au i ite ia outou, oia mau ta ˈu e parau atu ia outou na.” — Mataio 25:11, 12.

3. a) Eaha tei tia ia ravehia i te matahiti 1919 ra? b) Ua nehenehe anei te mau upoo faatere haapaoraa o te amuiraa faaroo kerisetiano e horoa mai i te hinu pae varua e hinaarohia ra?

3 Mai te matahiti 1919 maira, te anaanaraa mai te maramarama i te pae varua i tufahia e te mau paretenia paari na roto i te ravea o te “hinu” o te Parau e o te varua moˈa o Iehova, area te mau paretenia maamaa ra, ua tutava ïa ratou i te hinu i te pae varua i pihai iho i te amuiraa faaroo kerisetiano, e faahua parau ra e te hoo ra oia i te tahi (Mataio 25:9). Inaha, e ere roa ˈtu hoi te hinu e hoohia e te mau upoo faatere o te amuiraa faaroo kerisetiano i te hinu maitai. Aita taua mau upoo faatere haapaoraa ra i nehenehe e turama i te taata no nia i te taeraa mai o Iesu Mesia, te Tane faaipoipo apî no te raˈi maira. Ia ratou i pohe, ua tiaturi taua mau ekalesiatiko ra e e haere oioi ratou i nia i te raˈi e farerei atu i te Mesia, ma te ore roa ˈtu hoi e apiti atu i roto i te ohipa turamaraa i te taata i te ‘tau hopea o te amuiraa o te mau mea nei’.

4. E tae roa mai i taua taio mahana ra, eaha ta te feia i faahohoˈahia i te mau paretenia maamaa i ore i nehenehe e rave, e no te aha?

4 Taa ê atu i te reira, te vai ra te feia mai te mau paretenia paari ra, tei faaite e e hinu ta ratou, te hinu o te varua moˈa e o te Parau a te Atua, no te faatupu i te ohipa i muri aˈe i te tamaˈi, oia hoi te haamaramaramaraa i te ao nei no nia i te “basileia”. (Mataio 24:14.) Aita roa ˈtu hoi te feia ta te parabole a Iesu e faahohoˈa maira i te mau paretenia maamaa, i apiti noa ˈtu i roto i taua ohipa ra: aita ratou e turama nei i te mori o te parau apî maitai te riro hoi ei mea faufaa roa no te ao taatoa nei. Aita ta ratou “e hinu” no te Parau e te varua moˈa o te Atua. E aita roa ˈtu te reira i ore i itehia mai e te Haava e te Tane faaipoipo apî atoa hoi e vai ra i roto i te hiero i te pae varua. Ua iteahia e aita to ratou mafatu i ati maite atu i te ohipa e faatupuhia i muri aˈe i te tamaˈi, tei rave-oioi-hia i te matahiti 1919 ra, na te mau paretenia aore ra kerisetiano paari tei taa i te tau e tei taata eaha te ohipa te tia ia faatupuhia.

5. Eaha te ohipa, ta te mau paretenia maamaa i haafaufaa ore, ohipa faufaa roa hoi ia nehenehe ratou ia tahoêhia ˈtu i te Tane faaipoipo apî e te Arii atoa hoi?

5 Ia ratou i faarue mai i te feia e turu ra i te faanahonahoraa itehia a Iehova, aita te mau paretenia maamaa i tauˈa noa ˈtu i te ohipa no nia i te faaiteraa i te Basileia i roto i te ao taatoa nei. Ua noaa maira hoi ta ratou “hinu” i te pae faaroo e ere râ hoi te hinu e hinaarohia ra. Eita roa ˈtu taua hinu nei e horoa mai i te maramarama i te tau mau ra no nia i te ohipa e tiai-mau-hia ra. E no reira, aita ratou i poro noa ˈˈe i te parau no nia i te Basileia e aita atoa hoi i faaite i “te mahana tahooraa no to tatou Atua”. (Isaia 61:1-3.) Aita ratou i farii i te Tane faaipoipo apî e te Arii atoa mai ta te toea faatavaihia o te pǔpǔ o te mau paretenia i farii.

Te ohipa i faatupuhia e te mori i te tuiraa po

6, 7. a) Eaha te ohipa i tupu i te ropuraa o te mau matahiti 1930, tei manaˈohia e ua navai maitai te mau paretenia ia taeahia te numera o te mau melo o te pǔpǔ o te vahine faaipoipo? b) Ua hutihia te manaˈo i nia i teihea pǔpǔ te tia ia haaputuputuhia?

6 I te ropuraa o te mau matahiti 1930, ua manaˈohia aˈera e na roto i te hoê ohipa i tupu, ua haaputuputu-paatoa-hia te vahine faaipoipo i te pae varua a te Mesia; oia hoi, ua navai i nia i te fenua nei te mau pǐpǐ maitihia e te varua e ati atu i te Tane, no te faatia i te numera o ta ˈna vahine faaipoipo i te raˈi ra.

7 I taua taime ra, oia hoi i te matahiti 1935 ra, ua haamatahia aˈera i te tuu i te tapao i nia i te tahi atu pǔpǔ o te mau “mamoe” aore ra mau pǐpǐ a Iesu. O te pǔpǔ ïa tei faaite-tahaa-hia mai i roto i te roaraa o te Tamaˈi rahi matamua. Oia mau, i te 24 no febuare 1918, ua vauvauhia maira te hoê oreroraa parau teie te tumu parau “E rave rahi mirioni taata e ora nei o te ore roa ˈtu e pohe”, i mua i te tahi mau taata hinaaro e ite e peneiaˈe paha te tahi mau taata aita e papu maitai ra te manaˈo. I roto i te tairururaa i Washington faatupuhia i te matahiti 1935 na te mau Ite no Iehova, ua faaitehia maira te hoê parau apî faufaa mau no nia i te haaputuputuraa i taua mau mirioni “mau mamoe ê atu” ra a te Mesia ei hoê aˈe “nǎnǎ”, i raro aˈe i te hiˈopoaraa a te “tiai hoê ra” o Iesu Mesia (Ioane 10:16). Ua ite-papu-hia aˈera taua tuhaa o te mau “mamoe ê atu” mai tei tohuhia i roto i te Apokalupo 7:9-17.

8. I te matahiti 1935 ra, eaha te ohipa tei tia i te mau paretenia paari ia rave, ohipa ta ratou i ore roa ˈtu i manaˈo?

8 E tia atura ïa i taua toea o te “nǎnǎ iti ra” ia haaputuputu i taua “feia rahi ra” “o te mau mamoe ê atu”. (Luka 12:32.) E ua tupu taua ohipa nei no te mea ua taeahia te numera o te mau paretenia paari o te vahine faaipoipo a Iesu. Aita râ taua mau paretenia ra i haere oioi atu i nia i te raˈi. E tiâ ia ratou ia fariihia i roto i te oroa i nia i te raˈi ia hope ta ratou hororaa i nia i te fenua nei ma to ratou tiaraa ite haapao maitai na to ratou Atua ra, o Iehova. I te mea hoi e ua faatupu ratou ma te haapao maitai i ta ratou ohipa oia hoi te horoaraa i te maramarama e tae roa ˈtu i te matahiti 1935, ua noaa maira ia ratou i te hoê haamaitairaa taa ê ta ratou i ore roa ˈtu i manaˈo na mua ˈˈe i taua taio mahana ra.

9. E hia rahiraa melo no te toea o te mau paretenia paari i taiohia i teie mahana?

9 Hau atu i te pae ahuru matahiti tei mairi mai te matahiti 1935 mai, e i roto i te roaraa o te mau matahiti, ua iti mai te numera o te mau melo o te pǔpǔ o te mau paretenia. Area te ohipa faaiteraa i te parau ra, ua parare roa ïa i roto i te ao taatoa nei, oia hoi i roto hau atu i te 200 fenua. I taua atoa taime ra, ua topa mai te faito o te pǔpǔ o te mau paretenia, inaha te taiohia ra i teie nei fatata e 8 700 melo.

Te mau hoa faufaa mau no te feia afaifai lamepa

10. Ia hiˈohia te rahi o te ohipa e tia ia ravehia, e nehenehe anei ta te toea o te mau paretenia paari e horoa mai i te mau rave ohipa e au?

10 Ua moe roa te pǔpǔ o te mau paretenia taipe i te moe roa i raro aˈe i te numera o te feia poro i te Basileia, tei hau atu hoi i te 3 000 000 e vai ra i roto hau atu i te 49 000 amuiraa a te mau Ite no Iehova i nia i te fenua taatoa nei. Nafea taua toea iti nei e nehenehe ai e faatupu i te ohipa pororaa i roto i na fenua e 200 tei reira taua mau tausani amuiraa ra? Eita roa ˈtu ïa ta ˈna e nehenehe.

11. a) Eaha te ohipa i tupu i te iteraahia mai “te tavini haapao maitai e te paari” i rotopu i te feia e parau ra e no roto ratou i te pǔpǔ o te paretenia? b) No te mea aita ratou i maramarama maitai i te pae varua, eaha ïa ta te pǔpǔ o “te tavini ino” i ore roa i nehenehe e ite?

11 Oia hoi, ia au i te mau Papai, te tavini ra te mau melo o taua toea faatavaihia nei ei “tavini haapao maitai e te paari”, e “roohia mai” e te Fatu e te Tane faaipoipo apî atoa hoi e “te na reira ra” ia tae atu oia i roto i te hiero no te haavaraa. I te tau no taua taeraa mai no ˈna ra, te haamataraa te faataa-ê-raa i rotopu i te pǔpǔ o te mau paretenia paari e te mau paretenia maamaa. E haamanaˈo anaˈe na tatou e te feia o te pǔpǔ o te “tavini ino” aita ta ratou e hinu no te Parau e te varua moˈa o te Atua i roto i ta ratou mau farii no te faaama i ta ratou mau lamepa. No reira, aita ïa ratou i maramarama maitai i te pae varua no te ite atu e te haaputuputuhia ra te “feia rahi roa” o te mau “mamoe ê atu” mai te matahiti 1935 maira ei “hoê aˈe nǎnǎ”. — Mataio 24:45-51.

12. O vai ma tei riro mai ei hoa rahi roa no te toea o te pǔpǔ o te vahine faaipoipo?

12 Mai te Piti o te Tamaˈi rahi maira, ua tupu te hoê tuhaa rahi o te parau tohu a Iesu no nia i te “hopea o te amuiraa o te mau mea nei” maoti te ohipa i ravehia e te mau melo o te “feia rahi roa” o te mau “mamoe ê atu”. Ua turama te maramarama o te mau lamepa i tutuihia e te toea faatavaihia, i to ratou mafatu, e ua tauturuhia hoi ratou ia faaite i taua maramarama ra i te feia e vai noa nei â i roto i teie nei ao poiri (hiˈo Ephesia 1:18). Ua aratai ratou e rave rahi mirioni taata ia papu maitai e ua tae mai te Arii e te Tane faaipoipo atoa hoi a fatata noa mai ai te mahana o to ˈna faaipoiporaa e te pǔpǔ o te vahine faaipoipo tei taeahia hoi te numera. Ua riro mai ratou ei mau hoa o te ore roa ˈtu e taa ê i te pǔpǔ o te toea o te vahine faaipoipo.

13, 14. a) Eaha te tupuraa oaoa no te mau hoa o te toea i tohuhia, ei faahohoˈaraa, i roto i te Apokalupo 7:9, 10? b) Eaha tei tupu i muri aˈe i te tatararaahia teie parau tohu?

13 Mai te matahiti 1935 maira, i haamata ˈi te oaoaraa taua mau hoa o te toea o te pǔpǔ o te vahine faaipoipo ra. Te oaoa nei ratou eiaha noa no te mau haamaitairaa rarahi i noaa mai i taua toea o te pǔpǔ a te vahine faaipoipo ra, te oaoa atoa nei râ ratou i te mau haamaitairaa tei noaa mai ia ratou iho na roto i to ˈna arai.

14 I roto i te tairururaa i tupu i Washington i te matahiti 1935, ua haamaramaramahia maira te nunaa o Iehova i nia i te auraa no te hoê irava o te mau Papai e faaite maira i te hoê huru tupuraa oaoa mau no te “feia rahi roa” aore ra mau hoa o te toea faatavaihia. A hiˈo na ia ratou: te tia noa ra ratou “i mua i te terono [o Iehova] e i mua i te Arenio, ma te ahu teatea i te ahuraa e ma te amaa tamara i to ratou rima”. A faaroo na i ta ratou tuô ia nehenehe te taatoaraa ia faaroo mai: “Tei to tatou Atua te ora tei parahi i nia i te terono ra, e tei te Arenio.” (Apokalupo 7:9, 10). Ua atuatu aˈena ratou i to ratou faaroo i roto i te “Arenio a te Atua, o tei hopoi ê atu i te hara o te ao”, e na roto ia ˈna to ratou pûpûraa ia ratou no te Atua ra o Iehova e to ratou bapetizoraa ia ratou ei faataiperaa i taua pûpûraa na ratou ra (Ioane 1:29). E inaha, e 840 o ratou tei bapetizohia i muri aˈe i te horoaraahia mai te haamaramaramaraa no nia i te Apokalupo 7:9-17, i te mahana pae 31 no me 1935.

15. Mai reira mai, e hia rahiraa taata tei bapetizo ia ratou, e mea nafea ratou te faahohoˈaraahia i roto i te Apokalupo 7:14-17?

15 Mai te tupuraa mai â taua tairururaa i Washington i te matahiti 1935 ra, hau atu i te toru mirioni taata tei pee i to ratou hiˈoraa. E te faaitehia maira hoi ratou mai te mau taata ahu teatea ra i te mea hoi e ua horoi ratou i te reira i roto i te toto o te Arenio e tamâ ia ratou. Te tiaturi nei ratou e ora ˈtu mai roto atu i te ati rahi e tiai maira i te huitaata nei (Mataio 24:21, 22). Te faaitehia maira ïa ratou i roto i te hiero i te pae varua o Iehova o te haamori ra ia ˈna i pihai iho i te toea o te pǔpǔ o te mau paretenia. — Apokalupo 7:14-17.

16. O vai ma te tia ia haamauruuruhia ˈtu no to ratou amuiraa ˈtu i roto i te tupuraa o Mataio 24:14?

16 E, mauruuru i te “feia rahi roa” o te mau taata no te mau reo atoa e te mau nunaa atoa no te ohipa itoito mau ta ratou i rave i roto i te tupuraa te parau tohu a te Tane faaipoipo apî i faaitehia i roto i te Mataio 24:14!

“E opanihia ihora te uputa”

17. a) Afea te uputa no te haereraa ˈtu i te oroa faaipoiporaa e opanihia ˈi? b) I teie nei eaha te tia i te toea o te pǔpǔ o te mau paretenia e te “feia rahi roa” o to ˈna mau hoa, ia rave?

17 Aita tatou i papu e eaha te taime taua uputa ra no te tomo atu i roto i te oroa faaipoiporaa e opanihia ˈi, i reira hoi te toea o te pǔpǔ o te mau paretenia e apiti atu ai. Te mea râ i papu, ua fatata roa taua taime ra e te mairi nei hoi te taime. Ua tano mau atura Iesu i te faaotiraa i ta ˈna parabole no nia i te mau paretenia na roto i teie mau parau faaararaa, i te na oraa e: “E ara, aore hoi outou i ite i te mahana e te hora.” — Mataio 25:13.

18. a) I teie nei mahana, ua faaauhia te mau paretenia maamaa ia vai ma? b) Eaha te tupuraa faataahia i roto i te parabole a Iesu ta ratou e fatata roa i te ite atu?

18 No reira atura ïa te mau paretenia maamaa e hitimahuta ˈi. Ia ratou i faataa ê atu ia ratou i te mau paretenia paari, ua riro maira ratou ei tuhaa faufaa roa no teie nei ao faautuahia e te tahoê atura ratou i te tahi atu mau taata e faahua paieti nei â e vai nei i roto i te poiri e taotao noa ˈtura e tapoˈi ra i te fenua atoa nei. E itehia ïa ratou i roto i te huru tupuraa i faaitehia i roto i te parabole a te Tane faaipoipo apî ra o Iesu Mesia e na ô ra e: “E te fatu, e te fatu, a iriti aˈe na ia matou. Ua parau atura râ oia, na ô atura, Aore au i ite ia outou oia mau ta ˈu e parau atu ia outou na.” — Mataio 25:10-12.

19. O vai ma ïa te mau paretenia maamaa, e no te aha ratou i riro ai ei tuhaa no Babulonia rahi?

19 No reira, eita te uputa e na reira ˈtu hoi ia tomo i roto i te oroa e matara mai no te mau paretenia maamaa. Te faahohoˈa maira ratou i te feia, i te tau no te “hopea o te amuiraa o te mau mea nei”, teie e ore nei e titau i te tomo atu i roto i “te basileia o te ao [te mau raˈi]”. (Mataio 24:3; 25:1.) No te mea hoi e te ati maite nei ratou i te haapaoraa o ta ratou iho i maiti, inaha, ua haere ratou i te matete e hoo mai i te tahi atu hinu, ua riro atura ïa ratou ei tuhaa no Babulonia rahi.

20. a) Ia ite anaˈe te mau paretenia maamaa i “na tara hoê ahuru” o te “puaa” i te fariuraa mai i nia ia Babulonia rahi, o vai ta ratou e taˈu atu, e no te aniraa ˈtu i te aha? b) No te aha ïa ratou e haamouhia ˈi?

20 No reira, ia fariu tia mai te “puaa” taipe tei nia te vahine faaturi i te pae faaroo i te parahiraa, e ta ˈna atoa ra “tara hoê ahuru”, e roo-atoa-hia ïa ratou i to ˈna ra pohe (Apokalupo 17:16). Ia ite taua feia faahua paieti ra tei faataipehia i na paretenia maamaa e pae ra, i te mau puai o te tuhaa politita ia faarue i ta ratou haapaoraa babulonia, e taˈu ïa ratou i te Tane faaipoipo apî e te Arii atoa hoi, ma te parau e no roto atoa ratou i te pǔpǔ o te “basileia o te ao [te mau raˈi]” e e tia mau hoi ratou ia fariihia i roto i te oroa faaipoiporaa i te pae varua i pihai iho i te mau paretenia paari. Ma te peapea rahi, eita roa ˈtu te taata ta ratou e pii ra e te “fatu”, oia hoi te Tane faaipoipo apî ra o Iesu Mesia, e farii mai ia ratou ia tomo i roto i te Basileia o te raˈi ra. I te mea hoi e aita ratou i atuatu noa ˈˈe i te tiaturiraa no te ora mure ore i nia i te fenua nei i pihai iho i te “feia rahi roa”, o te haamouraa anaˈe ïa te tiai maira i taua mau taata faahua paieti maamaa ra i pihai iho ia Babulonia rahi, te mana faatere o te haapaoraa hape o te ao taatoa nei.

21. a) No te riaria o te tupuraa e vai ra i mua ia ratou, eaha ïa te haerea o te mau paretenia paari e to ratou mau hoa? b) Eaha te mau haamaitairaa no te tavini ta te mau melo o te “feia rahi roa” e tiaturi ra e e noaa ia ratou?

21 Auê ïa ohipa riaria mau no ratou e! Ma te ite i te reira, e faaitoito ïa te toea e to ˈna mau hoa e rave rahi i te tamau â i te apee i te aˈoraa a Iesu oia hoi, ‘ia vai ara noa’. E î noa ratou i te varua moˈa o te Atua e e turama ratou ma te ore e mataˈu i ta ratou mori no te hanahana o Iehova e o Iesu Mesia. E o te oaoa atura ïa ta ratou tuhaa. E tiaraa tamaiti hui arii te tiai maira i te mau melo o te “feia rahi roa” i roto i te “fenua apî”, na te Tane faaipoipo apî e Arii atoa hoi e rave i taua mau nominoraa ra. — Isaia 32:1; hiˈo Salamo 45:16.

22. a) Te haapapu ra te tupuraa te parabole no nia i na paretenia hoê ahuru i te aha? b) O vai ma tei oaoa i te faaipoiporaa o te Tane faaipoipo apî e te Arii atoa hoi e ta ˈna vahine faaipoipo paretenia?

22 No reira, te horoa maira te tupuraa o te parabole no nia i na paretenia hoê ahuru ra i te haapapuraa e te ora mau nei tatou i te “hopea o te amuiraa o te mau mea nei”. Auê ïa tatou i te mauruuru e i te mea hoi e ua haamaramaramahia mai tatou ia nehenehe tatou ia ite i te haapapuraa e ua fatata roa te faaipoiporaa o Iesu Mesia e te pǔpǔ o ta ˈna vahine faaipoipo tei taeahia te numera i te tupu! E riro taua taatiraa i nia i te raˈi ra ei tumu oaoaraa no te mau raˈi e tae noa ˈtu hoi no te “fenua apî” parau-tia. — Apokalupo 19:6-9.

[Uiraa haapiiraa]