Eaha to roto?

Tapura tumu parau

No te aha tatou e ruau ai e e pohe ai?

No te aha tatou e ruau ai e e pohe ai?

Pene 6

No te aha tatou e ruau ai e e pohe ai?

1. Eaha ta te mau aivanaa i ore e nehenehe e faataa no nia i te oraraa o te taata?

 AITA te mau aivanaa e taa ra no te aha te mau taata e ruau ai e e pohe ai. Mai te mea ra ïa e faaapî noa to tatou mau taoˈa tahi ora e e nehenehe tatou e ora e a muri noa ˈtu. Te na ô ra te buka Hyojun Soshikigaku (Tuhaa tuatapaparaa i te vaehaa o te tino) e: “Aita e taahia ra e mea nafea te ruauraa o te mau taoˈa tahi ora ia tuati i te ruauraa e i te poheraa o te hoê taata.” E rave rahi mau aivanaa e tiaturi nei e te vai ra te hoê otia “taa maitai tei faataahia e te natura, i roto i te taata nei.” Ia manaˈo anaˈe oe, ua tano anei ratou?

2. Eaha ta vetahi pae i rave no te poto o te oraraa?

2 Ua titau noa te taata i te oraraa maoro e ua haa ia ore roa ˈtu e pohe. Mai te senekele maha mai hou to tatou nei tau, ua anaanatae rahi te mau opu hui mana tinito, i te mau raau i manaˈohia e eita te taata e pohe faahou. Ua rave te tahi mau emepera tinito i muri aˈe, i te mau raau e parauhia na e e noaa te ora mure ore—i hamanihia i te mercure—e ua pohe hoi ratou! I te mau vahi atoa o te fenua nei, te tiaturi nei te taata e e ere te pohe te hopea o to ratou oraraa. E mau tiaturiraa oaoa mau to te feia haamori ia Bouddha, te mau Hindou, te mau Mahometa, e te tahi atu no nia i te hoê oraraa i muri aˈe i te poheraa. I roto i te amuiraa faaroo kerisetiano, e rave rahi teie e manaˈo nei i te hoê oraraa a muri aˈe i roto i te oaoa rahi i nia i te raˈi.

3. (a) No te aha te taata e titau ai i te ora mure ore? (b) Eaha te mau uiraa no nia i te pohe te tia ia pahonohia?

3 Te faaite maira te mau manaˈo no nia i te oaoa i muri aˈe i te poheraa, i te hinaaro uˈana i te ora mure ore. “Ua tuu oia i te manaˈo [o te ora mure ore] i roto i to ratou aau,” ta te Bibilia ïa e parau ra no nia i te manaˈo o te ora mure ta te Atua i tuu i roto ia tatou nei. (Koheleta 3:11) Ua poiete oia i na taata matamua ma te tiaturiraa e e nehenehe raua e ora e a muri noa ˈtu i nia i te fenua nei. (Genese 2:16, 17) No te aha ïa te taata e pohe ai? Mea nafea te pohe i te ôraa mai i roto i teie nei ao? Te haamaramarama maira te ite no nia i te Atua i teie nei mau uiraa.—Salamo 119:105.

TE HOÊ OPUARAA INO MAU

4. Mea nafea to Iesu faaiteraa mai i te taata taparahi taata oia te tumu e pohe ai te taata?

4 E tamata te hoê taata taparahi taata i te huna i te mau haapapuraa e pari ra ia ˈna. Mai te reira atoa hoi no tei riro ei tumu no te hoê ohipa ino tei haapohe ehia miria taata. Ua faaohipa oia i te mau mea no te haapouri i te auraa o te parau no te poheraa o te taata. Ua faaite mai o Iesu Mesia i taua taata taparahi taata ra Ia ˈna i parau atu i te feia i hinaaro e haapohe Ia ˈna e: “O te diabolo to outou na metua, i faatia ˈi â outou i te hinaaro o to outou metua ra: e taparahi taata oia mai te matamua mai â: aore oia i haapao i te parau mau, no te mea aore e parau mau i roto ia ˈna.”—Ioane 8:31, 40, 44.

5. (a) Nohea mai te varua i riro mai ei Satani te Diabolo? (b) Eaha te auraa o te mau parau ra “Satani” e “Diabolo”?

5 Oia mau, e “taparahi taata” ino mau te Diabolo. Te parau ra te Bibilia e taata varua mau oia, e ere noa oia i te ino i roto i te mafatu o te taata nei. (Mataio 4:1-11) Noa ˈtu â ïa e ua poietehia oia ei melahi tia, “aore oia i haapao i te parau mau.” Ua tano mau â oia i te mairiraahia i te iˈoa ra o Satani te Diabolo! (Apokalupo 12:9) E parauhia oia o “Satani,” aore ra “patoi,” no te mea ua patoi atu oia ia Iehova. E parau-atoa-hia oia taua taata taparahi taata nei te “Diabolo,” oia hoi te auraa “pari haavare,” no te mea ua horoa oia i te manaˈo hape no nia i te Atua ma te faaino ia ˈna.

6. No te aha o Satani i orure ai i te Atua?

6 Na te aha i turai ia Satani ia orure atu i te Atua? Na te nounou ïa. Ua nounou oia i te haamoriraa a te taata ia Iehova. Aita te Diabolo i tatahi i taua hinaaro ra e ia haamorihia oia, inaha o te Poiete anaˈe hoi te tia ia haamorihia. (A faaau e te Ezekiela 28:12-19.) Ua faatupu râ te melahi i riro mai ei Satani, i taua hinaaro nounou ra ia hotu roa hoi e fanau maira te hara.—Iakobo 1:14, 15.

7. (a) Na te aha i faatupu i te pohe o te taata? (b) Eaha te hara?

7 Ua ite atura ïa tatou o vai te varua tei riro hoi ta ˈna ohipa ino i te haapohe i te mau taata. Tera râ, eaha te tumu mau te taata e pohe ai? Te na ô ra te Bibilia e: “To te pohe nei tara, o te hara ïa.” (Korinetia 1, 15:56) E eaha ïa te hara? Ia taa ia tatou i taua parau nei, e hiˈopoa anaˈe na i to ˈna auraa i roto i te mau reo matamua o te Bibilia. Te mau ihoparau haa hebera e heleni i hurihia no te parau “hara” o te parau ïa “ere” i roto i te auraa no te ereraahia i te hoê tapao aore ra te naea-ore-raahia te hoê fa. Eaha ïa te tapao i erehia tatou paatoa? Te tapao ïa no te auraroraa i te Atua ma te tia roa. Mea nafea ˈtura ïa te hara i te ôraa mai i roto i te ao nei?

MEA NAFEA TE OPUARAA INO I TE FAATUPURAAHIA

8. Mea nafea to Satani tamataraa e ia haamori te mau taata ia ˈna?

8 Ua manaˈo maite o Satani e faatupu i te hoê opuaraa ino e e riro te mau taata atoa i ta ˈna faatereraa e e haamori ratou ia ˈna. Ua opua aˈera oia e turai i na taata matamua ia Adamu raua o Eva ia harahia raua i te Atua. Ua horoa mai hoi o Iehova i to tatou nau metua matamua i te ite e aratai i te ora mure. Ua ite raua e e Atua maitai to raua inaha, ua tuu hoi oia ia raua i roto i te ô nehenehe mau i Edene ra. Ua ite taa ê o Adamu i te maitai o to ˈna Metua i te raˈi ra i te horoaraa mai te Atua na ˈna i te hoê vahine nehenehe mau ei tauturu no ˈna. (Genese 1:26, 29; 2:7-9, 18-23) Tei te auraroraa ïa na taata matamua i te Atua raua e nehenehe ai e tamau noâ i te ora.

9. Eaha te faaueraa ta te Atua i horoa ˈtu i te taata matamua, e no te aha e mea tano mau te reira?

9 Ua faaue atura te Atua ia Adamu e: “E amu noa oe i to te mau raau atoa o te ô nei; area i to te raau e ite ai i te maitai e te ino, eiaha oe e amu i te reira; ei te mahana e amu ai oe i te reira, e pohe ïa oe.” (Genese 2:16, 17) Ei Poiete, e tiaraa to te Atua ra o Iehova no te haamau i te mau ture morare e no te faataa mai eaha te mea maitai e eaha te mea ino no te mau mea ora o ta ˈna i poiete. E faaueraa tano mau hoi ta ˈna no te mea e nehenehe noa ta Adamu raua o Eva e amu i te maa o te tahi atu mau tumu raau atoa i roto i te ô ra. E nehenehe ïa ta raua e faaite i to raua mauruuru no te faatereraa tano mau a Iehova na roto i te auraroraa i teie ture maoti hoi i te tuu mai ma te teoteo i ta raua iho mau ture morare.

10. (a) Mea nafea to Satani haafatataraa ˈtu i nau taata no te ume ia raua i to ˈna pae? (b) Eaha te mau manaˈo ta Satani i horoa no nia ia Iehova? (c) Eaha to oe manaˈo no nia i te patoiraa a Satani i te Atua?

10 Ua opua te Diabolo e faaatea roa i na taata matamua i te Atua. No te faahema ia raua ia haere i to ˈna pae, ua haavare ïa o Satani. Ma te faaohipa i te hoê ophi, mai te hoê taata e haaparaparau i te hoê pepe haavare, ua ani atura te Diabolo ia Eva e: “Oia ïa, ua parau mai te Atua e, Eiaha orua e amu i to te mau raau atoa o te ô nei?” Ia faahiti atu o Eva i te faaueraa a te Atua, ua na ô maira o Satani e: “E ore roa orua e pohe.” Ua parau atura hoi oia e e mau manaˈo iino to Iehova i te na ôraa ˈtu e: “Ua ite hoi te Atua e, ua amu anaˈe orua i to reira, e araara ïa to orua mata, e e riro orua mai te [A]tua ra te huru, i te ite i te maitai e te ino.” (Genese 3:1-5) No reira, ua tuu maira ïa te Diabolo i te manaˈo ra e e taoˈa maitai ta te Atua e tapea ra na ˈna. Auê ïa pariraa haavare mau i te Metua parau mau e te here atoa hoi o Iehova e!

11. Mea nafea to Adamu raua o Eva riroraa mai ei hoa rave hara no Satani?

11 Ua hiˈo faahou atura o Eva i to te raau, e i teie nei mai te mea ra e e au taa ê to to ˈna maa. Ua rave atura oia i te maa e ua amu. I muri iho, ua apiti papu maira ta ˈna tane ia ˈna i roto i teie hara i te oreraa e auraro i te Atua. (Genese 3:6) Noa ˈtu e ua haavarehia o Eva, ua turu raua, o ˈna e o Adamu i te opuaraa a Satani e faatere i te huitaata nei. I te mea mau, ua riro aˈera hoi raua ei mau hoa rave hara no ˈna.—Roma 6:16; Timoteo 1, 2:14.

12. Eaha te faahopearaa i te orureraa te taata i te Atua?

12 Ua tia ˈtura hoi ia Adamu raua o Eva ia faaruru i te mau faahopearaa o ta raua mau ohipa. Aita raua i riro mai te Atua ra te huru, ma te apitihia e te hoê ite taa ê. Maoti te reira, ua haama roa raua e ua horo ê atura e tapuni. Ua titau maira o Iehova i te utua ia Adamu e ua faahiti maira hoi i teie nei haavaraa: “E amu oe i ta oe maa ma te hou i nia i to rae, e hoˈi noa ˈtu oe i raro i te repo, no reira mai hoi oe; e repo hoi oe, e e hoˈi faahou atu â oe i te repo.” (Genese 3:19) “Ei te mahana” to tatou na metua matamua i amu ai i to te raau e ite atu ai i te maitai e te ino, ua faautuahia maira hoi raua e te Atua e i to ˈna hiˈoraa, ua pohe aˈera raua. E ua tiavaruhia aˈera raua mai roto atu i te Paradaiso e ua haamata aˈera hoi raua i te topa i roto i te pohe i te pae tino.

MEA NAFEA TE HARA E TE POHE I TE PARARERAA

13. Mea nafea te hara i te parareraa i roto i te huitaata atoa nei?

13 E au ra e ua manuïa o Satani i to ˈna opuaraa e ia haamori te taata ia ˈna. Aita râ o ˈna i nehenehe e tapea ora noa i te feia e haamori ia ˈna. I te haamataraa te hara i te ohipa i roto i na taata matamua, aita ˈtura raua i nehenehe faahou e tuu mai no ta raua huaai i te huru taata tia roa. Mai te hoê papai ootihia i nia i te ofai, ua mau roa atoa te hara i roto i te mau tapao tatai fetii o to tatou nau metua matamua. No reira, e mau huaai tia ore anaˈe ïa ta raua e nehenehe e fanau mai. E i te mea hoi e ua fanauhia mai ta raua mau tamarii i muri aˈe o Adamu raua o Eva e hara ˈi, o te hara atura ïa e o te pohe tei ô mai i roto i ta raua huaai.—Salamo 51:5; Roma 5:12.

14. (a) E nehenehe tatou e faaau i te feia e parau e aita ta ratou e hara, ia vai? (b) Mea nafea to te mau ati Iseraela haapaoraa i to ratou tiaraa taata hara?

14 I teie nei râ mahana, aita te rahiraa o te taata e tiaturi ra e e feia hara ratou. I roto i te tahi mau tuhaa o te ao nei, aita te taata i ite i te parau no te hara tupuna. E ere roa ˈtu râ te reira i te haapapuraa e aita te hara e vai ra. E riro te hoê tamaiti iti, e mea repo to ˈna hohoˈa mata, i te parau e mea mâ o ˈna, e e tiaturi paha oia e mea repo mau â oia ia hiˈo o ˈna ia ˈna i roto i te hiˈo. Mai teie tamaiti iti na hoi te mau ati Iseraela i tahito ra i te horoaraahia mai ia ratou ra te Ture a te Atua na roto i te arai o Ta ˈna peropheta ia Mose. Ua haapapu maitai maira te Ture e te vai mau ra te hara. “Auaa te ture, e ore hoi au e ite i te ino,” o ta te aposetolo Paulo ïa e faataa ra. (Roma 7:7-12) Mai te tamaiti iti ra e hiˈo i roto i te hiˈo, ia ratou i faaohipa i te Ture no te hiˈo ia ratou, ua nehenehe atoa aˈera te mau ati Iseraela e ite e e ere ratou i te mea mâ i mua i te aro o Iehova.

15. Eaha te itehia ia hiˈo tatou i roto i te hiˈo o te Parau a te Atua?

15 Ia hiˈo tatou ia tatou iho i roto i te hiˈo a te Parau a te Atua ma te tapao i ta ˈna mau ture, e itehia ïa e e feia parau-tia ore anaˈe tatou. (Iakobo 1:23-25) Ei hiˈoraa, a tapao na eaha ta Iesu Mesia i parau atu i ta ˈna mau pǐpǐ no nia i te hereraa i te Atua e i to ratou taata-tupu, mai tei faaitehia i roto i te Mataio 22:37-40. Ehia mau ïa taime to te mau taata ereraahia i te tapao i roto i taua mau tuhaa nei! Mea rahi aita to ratou haava manaˈo e haapeapea ra i te mea e aita ratou i faaite i to ratou here no te Atua e no to ratou mau taata-tupu.—Luka 10:29-37.

E ARA I TE MAU RAVEA PAARI A SATANI!

16. Eaha ta tatou e nehenehe e rave ia ore tatou ia riro i te mau ravea paari a Satani, e no te aha e ere i te mea ohie?

16 Te haa nei o Satani e ia hinaaro mau tatou e faaohipa i te hara. (Ioane 1, 3:8) Te vai ra anei te ravea no te ape ia riro tatou i ta ˈna mau ravea paari? E, te vai ra, e titau râ hoi te reira e ia aro tatou i te mau huru e turai ia tatou ia rave mau â i te hara. E ere i te mea ohie, inaha mea puai mau te huru e vai ra i roto ia tatou no te rave i te hara. (Ephesia 2:3) Ua tia mau atura hoi ia Paulo ia aro. No te aha? No te mea te vai ra te hara i roto ia ˈna. Mai te peu e e hinaaro tatou e ia farii mai te Atua ia tatou, e tia atoa ia tatou ia aro i te mau huru e turai ia tatou ia rave i te hara, e vai ra i roto ia tatou nei.—Roma 7:14-24; Korinetia 2, 5:10.

17. Na te aha e faariro i ta tatou aroraa i te mau huru e turai ia tatou ia rave i te hara, ei aroraa fifi mau?

17 I te mea hoi e te imi tamau nei o Satani i te mau ravea no te haavare ia tatou na roto i te ofatiraa i te mau ture a te Atua, e ere ïa ta tatou aroraa i te hara i te mea ohie. (Petero 1, 5:8) Ma te faaite i to ˈna anaanatae i te mau hoa kerisetiano, teie ta Paulo i parau: “Te mǎtaˈu nei râ vau, o te faainohia to outou aau ia ore atu te rotahi noa e au i te Mesia nei, mai ta te ophi i haavare atu ia Eva i to ˈna ra paari.” (Korinetia 2, 11:3) Te faaohipa nei o Satani i te mau ravea paari mai te reira te huru i teie nei mahana. E tamata oia i te ueue i te mau huero o te manaˈo feaa no nia i te maitai o Iehova e no nia i te mau haamaitairaa e noaa mai ia auraro tatou i te mau faaueraa a te Atua. Te tamata nei te Diabolo i te haafaufaa i te mau huru no ǒ mai i te mau tupuna e turai ra ia tatou ia rave i te hara e te hinaaro nei hoi oia e ia pee tatou i te haerea o te teoteo, te nounou, te riri, e te faainoraa.

18. Mea nafea to Satani faaohiparaa i teie nei ao no te faarahi i te hara?

18 Te hoê o te mau ravea ta te Diabolo e faaohipa nei no te aro ia tatou, o teie nei ïa ao, teie e vai nei i raro aˈe i ta ˈna faatereraa. (Ioane 1, 5:19) Mai te peu e eita tatou e ara, e riro ïa te feia viivii e te haerea tia ore i roto i te ao e haaati ra ia tatou, i te faahepo ia tatou ia rave i te haerea hara e ofati i te mau ture morare a te Atua. (Petero 1, 4:3-5) Mea rahi teie e ore nei e tâuˈa i te mau ture a te Atua e teie e haamamû nei i to ratou haava manaˈo, e o te faariro roa ˈtu hoi ei haava manaˈo o te ore e faaara faahou i te ino. (Roma 2:14, 15; Timoteo 1, 4:1, 2) Te rave riirii nei vetahi pae i te hoê haerea ta to ratou haava manaˈo tia ore i ore hoi i faatia e ia na reira ratou na mua ˈtu.—Roma 1:24-32; Ephesia 4:17-19.

19. No te aha eita e navai i te ora-noa-raa i te hoê oraraa viivii ore?

19 Te oraraa i te hoê oraraa viivii ore, e ere roa ˈtu ïa i te mea ohie i roto i teie nei ao. Teie râ, hau atu te titauhia e farii mai ai to tatou Poiete ia tatou. E tia atoa ia tatou ia faaohipa i te faaroo i te Atua e ia farii e e hopoia ta tatou i mua ia ˈna. (Hebera 11:6) “O te taata ite i te rave i te mea maitai, e aore i rave, ua riro ïa ei hara na ˈna,” o ta te pǐpǐ ra ïa o Iakobo i papai. (Iakobo 4:17) Oia mau, ua riro te opua-mau-raa tatou e ore e tâuˈa i te Atua e i ta ˈna mau faaueraa, ei hara.

20. Nafea o Satani ia tamata i te tapea ia oe ia rave i te mea maitai, tera râ na te aha e tauturu ia oe ia patoi i taua mau huru faaheporaa ra?

20 Te hinaaro mau ra o Satani e patoi uˈana i ta oe maimiraa tamau i te ite no nia i te Atua i roto i ta oe haapiiraa i te Bibilia. Te tiaturi-papu-hia ˈtu nei e eita roa ˈtu oe e vaiiho i taua mau faaheporaa nei ia tapea ia oe i te faaohipa i te mea maitai. (Ioane 16:2) Noa ˈtu â ïa e ua tiaturi e rave rahi feia faatere ia Iesu i te tau o ta ˈna taviniraa, aita râ ratou i faaite i to ˈna parau no te mea ua mǎtaˈu ratou i te mau taata o to ratou mau mataeinaa ia ore ratou e farii-faahou-hia. (Ioane 12:42, 43) Te tamata nei o Satani ma te taehae, i te haamǎtaˈu i te mau taata atoa e paimi ra i te ite no nia i te Atua. E tia râ ia oe ia haamanaˈo noa e ia mauruuru i te mau mea maitatai ta Iehova i rave. E nehenehe ïa ta oe e tauturu i te feia patoi ia noaa atoa ia ratou i taua huru mauruuru ra.

21. Nafea tatou e nehenehe ai e upootia ˈtu i nia i teie nei ao e i nia i to tatou iho mau huru e turai ia tatou ia rave i te hara?

21 Ia vai taata tia ore noa tatou, e hara noâ ïa tatou. (Ioane 1, 1:8) Te vai nei râ ta tatou tauturu i roto i teie nei aroraa. Oia, e nehenehe tatou e upootia mai i roto i ta tatou aroraa i taua varua ino, te Diabolo ra o Satani. (Roma 5:21) I te hopearaa o te taviniraa a Iesu i nia i te fenua nei, ua faaitoito oia i ta ˈna mau pǐpǐ i te na ôraa e: “E pohe to outou i teie nei ao. E faaitoito râ, ua riro te re o teie nei ao ia ˈu.” (Ioane 16:33) E nehenehe atoa hoi te mau taata hara e upootia i nia i te ao maoti te tauturu a te Atua. Aita to Satani e mana i nia i te feia e patoi ia ˈna e e ‘auraro i te Atua.’ (Iakobo 4:7; Ioane 1, 5:18) Mai ta tatou e ite mai, ua faanaho te Atua i te ravea e matara ˈtu ai i te faatîtîraa a te hara e te pohe.

A HIˈOPOA NA I TO OE ITE

O vai te Diabolo ra o Satani?

No te aha te taata e ruau ai e e pohe ai?

Eaha te hara?

Mea nafea to Satani aratairaa i te taata ia opua mau e hara i te Atua?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa api taatoa i te api 54]