Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Buka Bibilia numera 1—Genese

Buka Bibilia numera 1—Genese

Buka Bibilia numera 1—Genese

Taata papai: Mose

Vahi papairaa: Medebara

Otiraa te papai: 1513 H.T.T.

Area tau puohuhia: “I te matamua ra” e tae atu i te matahiti 1657 H.T.T.

1. Eaha te tahi mau tumu parau faufaa i vauvauhia i roto i te Genese?

 A FERURI na e e rave mai outou i te hoê buka e 50 noa mau pene poto to roto e e ite atu outou i te mau api matamua noa ra e a tahi ra buka e faatia ˈi ma te tano maitai i te tuatapaparaa matamua o te taata, e te faatia-atoa-hia ra no nia i te taairaa i rotopu i te taata e te Atua, Tei poiete ia ˈna, oia atoa no nia i te fenua e ta ˈna mau muriadi mea ora poietehia! I roto i taua mau api ra, e noaa atoa ia outou te hoê ite hohonu no nia i te opuaraa a te Atua i to ˈna tuuraa i te taata i te fenua nei. Ia haere atu â outou i mua, e ite outou no te aha te taata e pohe ai e te tumu o to ˈna oraraa ahoaho i teie tau, e e haamaramaramahia outou no nia i te tumu o te faaroo e o te tiaturiraa, no nia atoa i te mauhaa faaoraraa a te Atua—te Huero i tǎpǔhia. Te buka faahiahia tei roto teie mau mea atoa, o te Genese ïa, te matamua o na buka e 66 o te Bibilia.

2. Eaha te auraa o te iˈoa Genese, e e tuhaa matamua taua buka ra no te aha?

2 Te parau ra “Genese,” e “Tumu, Fanauraa,” ïa, no roto mai te reira i te huriraa Heleni o te Septante. I roto i te mau papai Hebera, o te mau parau matamua, oia hoi Bereʼ·shithʹ, “i te matamua ra” (Heleni, en ar·kheiʹ), te upoo parau o te buka. O te Genese te matamua o na buka e pae parauhia Pentateuque (te hoê taˈo no roto mai i te reo Heleni, to ˈna auraa e “pae otaro” aore ra e “buka toopae”). Ma te papu maitai, hoê anaˈe buka i te omuaraa tei parauhia te Torah (Ture) aore ra ‘te buka ture a Mose,’ i muri aˈe râ, ua vahihia te reira na roto e pae otaro ia ohie te faaohiparaa.—Ios. 23:6; Eze. 6:18.

3. (a) O vai te Fatu o te Genese, na vai râ i papai i te reira? (b) Nafea te noaaraa mai te haamaramaramaraa ta Mose i tuu i roto i te Genese?

3 O te Atua ra o Iehova te Fatu o te Bibilia, ua faaurua râ oia ia Mose no te papai i te buka Genese. Nohea mai te mau haamaramaramaraa ta Mose i papai i roto i te Genese? Ua noaa mai te tahi na roto i te faaiteraa a te Atua, e te tahi, ma te arataihia e te varua moˈa, na roto ïa i te parau vaha. Peneiaˈe atoa te vai ra ta Mose mau papai mana i haapaohia e to ˈna mau tupuna, te mau faatiaraa faufaa no nia i te haamataraa o te huitaata. *

4. (a) Ihea e afea to Mose faaotiraa i ta ˈna papairaa? (b) Nafea te noaaraa mai te haamaramaramaraa ta Mose i tuu i roto i te tuhaa hopea o te Genese?

4 Papu mau e i te medebara o Sinai i te matahiti 1513 H.T.T. to Mose faaotiraa i ta ˈna papairaa, ma te faauruahia. (Tim. 2, 3:16; Ioa. 5:39, 46, 47) Nohea te noaaraa mai ia Mose te haamaramaramaraa no te tuhaa hopea o te Genese? No te mea e taeae to ˈna metua tupuna o Levi no Iosepha, ua ite paha ïa to ˈna iho opu fetii i teie mau faataaraa. Ua ora roa mai paha o Levi i te tau o te metua tane o Mose, o Amerama. Hau atu â, na te varua o Iehova i haapao i te papairaa tano o teie tuhaa o te mau Papai.—Exo. 6:16, 18, 20; Num. 26:59.

5. Eaha te haapapuraa e vai ra i roto i te Bibilia e na Mose i papai i te Genese?

5 Aita e feaaraa na vai i papai i te Genese. E ite-pinepine-hia te parau ra ‘te buka ture a Mose’ e te mau faahitiraa mai teie i na buka Bibilia matamua e pae, tei roto atoa hoi te Genese, mai te tau mai o Iosua, te mono o Mose. Inaha, e 200 faahitiraa no nia ia Mose i roto i na buka Bibilia e 27 no muri mai. Aita te mau ati Iuda i patoi aˈenei e o Mose te taata papai. Te faahiti pinepine ra te mau Papai Heleni Kerisetiano ia Mose mai te taata papai i “te ture,” o ta Iesu Mesia hoi te faaiteraa mana roa ˈˈe. Ua papai o Mose ia au i te faaueraa iho a Iehova e ma te faauruahia e Ana.—Exo. 17:14; 34:27; Ios. 8:31; Dan. 9:13; Luka 24:27, 44.

6. Eaha te mea e faaite ra e ua ite aˈena te taata i te papai i te omuaraa o te aamu?

6 Ua ui te tahi feia feaa noa e: Nafea râ e nehenehe ai ia Mose e te mau taata no mua ˈtu e papai? E ere anei no muri mai te noaaraa te ite i te papai? Papu mau e ua haamata te papairaa i te omuaraa o te tuatapaparaa o te taata, peneiaˈe hou te diluvi o te tau o Noa, tei tupu i te matahiti 2370 H.T.T. Te vai ra anei te tahi haapapuraa e ua ite te taata i te papai i te matamua ra? Noa ˈtu e e parau mau e ua tapao te feia ihipǎpǎ i te tahi mau pǎpǎ araea ta ratou i eru, i te mau taio mahana no mua ˈtu i te matahiti 2370 H.T.T., mea papu ore râ taua mau taio mahana ra. E tia râ ia tapaohia e te faaite maramarama ra te Bibilia e ua haamata aˈena te paturaa i te mau oire, te hamaniraa i te mau taoˈa faataˈi upaupa, e te tupairaa i te mau mauhaa auri, na mua ˈˈe i te diluvi. (Gen. 4:17, 21, 22) Mea papu maitai ïa e, e ere i te mea fifi i te taata ia haamau i te hoê huru papairaa.

7. Eaha te haapapuraa i roto i teie nei ao no te hoê diluvi o te ao atoa nei e no na amaa e toru o te fetii taata, ia au i te faatiaraa a te Bibilia?

7 I roto i te tahi atu â mau hiˈoraa, ua itehia e e tuea mau te Genese ma te maere e te mau tupuraa papu. Na te Genese noa e horoa mai i te hoê faatiaraa mau e te papu no nia i te diluvi e te feia i ora mai, noa ˈtu e e itehia te mau aamu a te taata no te hoê diluvi e te oraraa mai (i te rahiraa o te taime, na roto ïa i te parururaahia i nia i te hoê pahi), i roto i te mau aai o te mau amaa atoa o te fetii taata. Te faataa atoa ra te Genese i te haamataraa o te nohoraa o te mau amaa taa ê o te huitaata, no roto mai i na tamaiti e toru o Noa—o Sema, o Hama, e o Iapheta. * Ua parau te Orometua haapii ra o Melvin G. Kyle, no te Fare haapiiraa perepitero Xenia, i Missouri, Hau Amui e: “Aita e feaaraa e mai te tahi vahi i Mesopotamia, ua reva ˈtu te amaa o te opu o Hama i te pae apatoa tooa o te râ, te amaa o te opu o Iapheta i te pae apatoerau tooa o te râ, e te amaa o te opu o Sema i te pae ‘hitia o te râ’ i te ‘fenua ra o Sinara.’” *

8. Eaha te tahi atu â mau huru haapapuraa e e parau mau te Genese?

8 E ite-atoa-hia e e parau mau te Genese ei tuhaa o te buka a te Atua na roto i to ˈna iho au-maite-raa, oia atoa na roto i to ˈna tuea-maite-raa e te toea o te mau Papai faauruahia. Te faaite maira te huna-ore-raa i te parau e e mǎtaˈu te taata papai ia Iehova e mea au na ˈna te parau mau e e papai oia ma te ore e haamarirau no nia i te mau hara a te nunaa e a te feia rahi no Iseraela. No te tupuraa papu iho â râ o te mau parau tohu, mai te faaitehia ra i te hopea o teie pene, e riro ai te Genese ei hiˈoraa faahiahia roa o te hoê buka i faauruahia e te Atua ra o Iehova.—Gen. 9:20-23; 37:18-35; Gal. 3:8, 16.

TUMU PARAU O TE GENESE

9. (a) Eaha te faaitehia i roto i te pene matamua o te Genese no nia i te ohipa poieteraa a te Atua? (b) Eaha te mau haamaramaramaraa hau ta te piti o te pene e horoa ra no nia i te taata?

9 Poieteraa i te raˈi e te fenua, e faaineineraa i te fenua ei faaearaa no te taata (1:1–2:25). Ma te hoˈi i muri ehia miria matahiti, e haamata te Genese na roto i te ohie roa: “Hamani ihora te Atua i te raˈi e te fenua i te matamua ra.” Te mea faahiahia, te faaite maira teie pereota matamua e o te Atua te Poiete, e te mau mea materia ta ˈna i poiete, o te raˈi e te fenua ïa. Na roto i te mau parau maiti-maitai-hia e te nehenehe atoa, e faatia ˈtu ai te pene matamua i te ohipa poieteraa i te fenua nei. Ua ravehia te reira i roto i na tau e ono parauhia mahana, o te haamata tataitahi i te ahiahi, i te taime aitâ te ohipa poieteraa no taua tau ra i faataahia ˈtura, e o te hope na roto i te maramarama o te poipoi ia ite-papu-hia te hanahana o te ohipa poieteraa. A mairi ai te mau “mahana,” e fa mai te maramarama, te reva mataˈi, te fenua papu e te mau raau tupu, te mau tiarama e faataa ê i te ao e te rui, te iˈa e te mau manu pererau, te mau animala o te fenua e i te pae hopea te taata. I ǒ nei te Atua e faaite ai i ta ˈna ture no nia i te mau huru mea ora, o te riro ei otia fati ore eita hoi te hoê huru mea ora e taui i roto i te tahi. Ia oti te taata i te hamanihia ma To ˈna ra hohoˈa, e faaite te Atua i Ta ˈna opuaraa tootoru no ˈna i te fenua nei: e faaî i te fenua i te huaai parau-tia, e haavî atu, e e mana ˈtu i nia i te animala poietehia. E haamaitaihia te hitu o te “mahana” e e haamoˈahia e Iehova, e ‘faaea ˈtu’ ai oia ‘i ta ˈna atoa ra mau ohipa i hamani.’ E horoa mai te aamu i muri iho i te hoê faataa-poto-raa o te ohipa poieteraa a te Atua no nia i te taata. E faataahia mai te ô i Edene e te vahi i haamauhia ˈi, e faahitihia te ture a te Atua no te tumu raau i opanihia, e faaitehia to Adamu horoaraa i te iˈoa no te mau animala, e i muri aˈe, e faatiahia nafea to Iehova faanahoraa i te faaipoiporaa matamua na roto i te hamaniraa i te hoê vahine no roto mai i te tino iho o Adamu e te aratairaa ˈtu ia ˈna ra.

10. Nafea to te Genese faataaraa mai i te tumu o te hara e o te pohe, e eaha te opuaraa faufaa e faaitehia ra i ǒ nei?

10 E ô mai te hara e te pohe i te ao nei; e tohuhia te “huero” ei faaora (3:1–5:5). E amu te vahine i te hotu o te raau i opanihia e e turai oia i ta ˈna tane ia apiti atu ia ˈna i roto i te orureraa hau, e inaha viivii ihora te ô i Edene no te faaroo ore. E faaite oioi te Atua i te ravea e tupu mau ai ta ˈna opuaraa: “Ua parau maira te Atua ra o Iehova i taua ophi ra” o Satani, te tumu itea-ore-hia o te orureraa hau, “e tuu hoi au i te au ore e riri ai ra ia orua o te vahine, e to [huero], e to ˈna ra [huero]; na ˈna e haaparuparu i to afii, e na oe e haaparuparu i to ˈna poro avae.” (3:14, 15; MN) E tiavaruhia ˈtu ai te taata i rapae i te ô, ia ora oia i roto i te mauiui e te ohipa rohirohi ma te î i te hou i roto i te tataramoa e te motuu. I te pae hopea, e pohe oia e e hoˈi oia i raro i te repo no reira mai hoi oia. O to ˈna anaˈe huaai te nehenehe e tiaturi i te Huero i tǎpǔhia.

11. Nafea te hara e tamau ai i te faatupu i te ino i rapae i Edene?

11 E tamau noa te hara i te faatupu i te ino i rapae i Edene. E taparahi o Kaina, te tamaiti matahiapo a te taata, i to ˈna teina o Abela, te hoê tavini haapao maitai a Iehova. E tiahi Iehova ia Kaina i te fenua Oere i Noda, i reira to ˈna fanauraa i te huaai o te haamouhia i roto i te diluvi. E noaa â ta Adamu te tahi atu tamaiti, o Seta, o te riro ei metua tane o Enosa; i taua taime ra to te mau taata haamataraa i te tiaoro i te iˈoa o Iehova ma te haavarevare. E pohe o Adamu i te 930raa o to ˈna matahiti.

12. Nafea te fenua i te inoraa i te tau o Noa?

12 E ino te fenua i te mau taata e te mau melahi iino; e hopoi mai te Atua i te diluvi (5:6–11:9). E horoahia te nanairaa huaai o Seta. O Enoha te taata e taa ê i roto i te huaai o Seta, e faahanahana hoi oia i te iˈoa o Iehova no te mea ‘e au maite to ˈna haerea i te Atua mau ra.’ (5:22) I muri aˈe, o Noa, te hina o Enoha, te taata e faaroo faahiahia to ˈna, i fanauhia 1 056 matahiti i muri aˈe i te poieteraa o Adamu. I taua anotau ra, e tupu te tahi ohipa o te haamaraa i te haavîraa uˈana i te fenua nei. E faarue te mau melahi a te Atua i to ratou nohoraa i te raˈi no te faaea i te mau tamahine haviti a te taata. E horoa mai taua taatiraa tia ore ra i te hoê huru taata rarahi matauhia mai te Nephilim (oia hoi “Feia faatopa”), o te faatuiroo ia ratou iho, eiaha râ i te Atua. No reira Iehova e faaara ˈi ia Noa e e faaore Oia i te taata e te animala no te ino hopea ore o te huitaata. O Noa anaˈe te fariihia e Iehova.

13. Nafea Iehova e haamoˈa ˈi i to ˈna iˈoa i teie mahana?

13 E riro mai Noa ei metua tane o Sema, o Hama, e o Iapheta. No te mea te tupu noa ra te haavîraa uˈana e te ino i te fenua nei, e faaite Iehova ia Noa e e haamoˈa Oia i To ˈna iˈoa na roto i te hoê diluvi rahi, e e faaue Oia ia Noa e hamani i te hoê araka no te paruru ia ratou, ma te horoa ˈtu i te hohoˈa hamaniraa faataa-maitai-hia. E auraro oioi Noa e e haaputuputu oia i to ˈna utuafare e vau taata, e te mau animala e te mau manu atoa; e, i te 600raa o te matahiti o to ˈna oraraa (2370 H.T.T.), haamata ihora te Diluvi. E tamau noa te ûa rahi e 40 mahana i te maoro, e poˈi roa ˈtu ai te mau mouˈa teitei i te pape 15 kubiti (6,70 metera) i te teitei. Hoê matahiti i muri aˈe, i to Noa neheneheraa e aratai i to ˈna utuafare i rapae i te araka, ta ˈna ohipa matamua i rave, o te pûpûraa ïa i te hoê tusia rahi haamaitairaa ia Iehova.

14. Eaha ta Iehova e faaue e e faaau ra i teie nei, e eaha te mau ohipa e tupu i roto i te oraraa o Noa?

14 E haamaitai Iehova ia Noa e to ˈna utuafare i teie nei e e faaue oia ia ratou e faaî i te fenua i to ratou huaai. E faatia te ture a Iehova e amu i te iˈo, e titau râ e haapae i te toto, o te nephe hoi te reira, aore ra te ora o te tino iˈo, e e titau te reira ia pohe te hoê taparahi taata. E haapapuhia te fafau a te Atua eiaha roa ˈtu e hopoi faahou mai i te diluvi i nia i te fenua, na roto i te faraa mai te anuanua i nia i te raˈi. Ia maoro rii, e faaite o Hama i te faatura ore ia Noa, te peropheta a Iehova. Ia ite atu oia i te reira, e faaino Noa ia Kanaana, te tamaiti a Hama, e faahiti râ oia i te hoê haamaitairaa no Sema a parau ai e e maitai taa ê ta ˈna e fanaˈo e e haamaitai-atoa-hia o Iapheta. E pohe o Noa i te 950raa o to ˈna matahiti.

15. Nafea to te mau taata tamataraa i te faatuiroo ia ratou iho, e nafea to Iehova haafifiraa i ta ratou opuaraa?

15 E auraro na tamaiti e toru a Noa i te faaueraa a te Atua e ia rahi ratou, e e horoa mai ratou e 70 utuafare, te mau tupuna ïa o te huitaata e vai nei. Eita o Nimeroda, te mootua a Hama, e taiohia i roto, papu maitai no te mea e riro mai oia ei ‘taata rahi haharu i mua i te aro o Iehova.’ (10:9) E haamau oia i te hoê basileia e e haamata oia i te patu i te mau oire. I taua anotau ra, hoê anaˈe reo na te fenua atoa nei. Eita te taata e purara ê na te fenua nei, e faaî e e faaapu atu ia ˈna, e opua maoti ratou e patu i te hoê oire e te hoê pare ia puta ˈtu te upoo i nia i te raˈi, ia tui ïa to ratou iho roo. E haafifi râ Iehova i ta ratou opuaraa na roto i te faahuru-ê-raa i to ratou reo, o te haapurara ïa ia ratou. E mairihia te iˈoa o te oire ra o Babela (oia hoi “Arepurepuraa”).

16. (a) No te aha mea faufaa te huitupuna o Sema? (b) No te aha Aberama e parauhia ˈi te “taua o Iehova,” e eaha te mau haamaitairaa e roaa mai ia ˈna?

16 Te ohiparaa te Atua e o Aberahama (11:10–25:26). E faataahia te nanairaa huaai rahi o Sema e tae roa ˈtu ia Aberama, te tamaiti a Tera, o te horoa atoa mai ïa i te tahi mau tapao no te tuatapaparaa tau. Eita Aberama e faatuiroo ia ˈna iho, e faaohipa râ oia i te faaroo i te Atua. E faarue oia i te oire no Kaladaio i Ura ia au i te faaueraa a te Atua e, i te 75raa o to ˈna matahiti, e haere oia i te tahi pae mai o Eupharate i te fenua no Kanaana, ma te tiaoro i te iˈoa o Iehova. No to ˈna faaroo e to ˈna auraroraa, e parauhia oia te “taua o Iehova,” e e faaau te Atua i ta ˈna faufaa e o ˈna. (Iak. 2:23, MN; Par. 2, 20:7; Isa. 41:8) E paruru te Atua ia Aberama e ta ˈna vahine i to raua faaearaa maa taime poto i Aiphiti. I to ˈna hoˈiraa mai i Kanaana, e faaite Aberama i te horoa maitai e te hau ma te faatia i ta ˈna tamaiti fetii e hoa faaroo atoa o Lota ia maiti i te vahi maitai aˈe o te fenua. I muri aˈe, e faaora oia ia Lota i haruhia e na arii e maha. E, ia hoˈi mai oia na te aroraa mai, e farerei Aberama ia Melehizedeka, arii no Salema e tahuˈa no te Atua o te haamaitai ia Aberama, e e aufau atu o Aberama ia ˈna i te ahururaa.

17. Nafea to te Atua faaaanoraa i ta ˈna faufaa, e eaha tei faaitehia no nia i te huero o Aberama?

17 E fa mai te Atua i muri iho ia Aberama, a faaite ai e o O ˈna te paruru o Aberama e a faaaano ai i te faufaa o te tǎpǔ na roto i te tohuraa ˈtu e e rahi roa to ˈna huaai mai te mau fetia ra o te raˈi. E parauhia ia Aberama e e hamani-ino-hia to ˈna huaai i te roaraa e 400 matahiti e e faaorahia râ e te Atua, ma te faautua ˈtu i te nunaa e haavî ia ˈna. Ia naea to Aberama e 85 matahiti, e horoa o Sari ta ˈna vahine, tei ore i fanau, i ta ˈna tavini vahine Aiphiti o Hagara, na ˈna, ia noaa mai te hoê tamarii na roto ia ˈna. E fanauhia o Isemaela e e manaˈohia e o oia te tamaiti aiˈa. Mea taa ê râ te opuaraa a te Atua. Ia naea to Aberama e 99 matahiti, e taui Iehova i to ˈna iˈoa o Aberahama, e to Sari, o Sara, e e tǎpǔ oia e e hapû o Sara i te hoê tamaiti. E faaauhia te faufaa o te peritomeraa e o Aberahama, e e peritome-oioi-hia to ˈna utuafare.

18. Eaha te mau tupuraa faufaa o te oraraa o Lota?

18 E faaite te Atua i teie nei i To ˈna taua ra o Aberahama i Ta ˈna opuaraa papu e haamou ia Sodoma e Gomora no ta ratou hara rahi. E faaara te mau melahi a Iehova ia Lota e e tauturu raua ia ˈna ia faarue ia Sodoma ma te apeehia e ta ˈna vahine e to ˈna na tamahine. E haamarirau râ ta ˈna vahine no te hiˈo i te mau mea i muri, e e riro atu ai ei pou miti. Ia noaa mai te huaai, e faataero te mau tamahine a Lota i to raua metua tane i te uaina, e i muri aˈe i to raua taotoraa ia ˈna, e fanau te tahi e te tahi i te tamaiti o te riro ei mau metua o te ati Moabi e te ati Amona.

19. Ua manuïa Aberahama i roto i teihea tamataraa no nia i te Huero, e eaha ta Iehova i faaite i muri aˈe no nia i Ta ˈna tǎpǔ?

19 E paruru Iehova ia ore Sara ia viivii ia Abimeleka no te ati Philiseti. E fanauhia te tamaiti aiˈa i tǎpǔhia, o Isaaka, i te 100raa o te matahiti o Aberahama e fatata i te 90raa o te matahiti o Sara. E pae matahiti i muri aˈe i te reira, e faaooo Isemaela, 19 matahiti, ia Isaaka, te tamaiti aiˈa, e no reira, e tiavaruhia Hagara raua Isemaela, ma te faatiahia e te Atua. Tau matahiti i muri aˈe, e tamata te Atua ia Aberahama ma te faaue atu ia ˈna e pûpû i ta ˈna tamaiti ra o Isaaka ei tusia i nia i te hoê mouˈa no Moria. Eita te faaroo rahi o Aberahama ia Iehova e aueue. E tamata oia i te pûpû i ta ˈna tamaiti e tamaiti aiˈa atoa hoi, e tapeahia râ oia e Iehova, o te horoa i te hoê mamoe oni ei tusia mono. E haapapu faahou â Iehova i Ta ˈna tǎpǔ ia Aberahama, a parau ai e e faarahi Oia i te huero o Aberahama mai te mau fetia o te raˈi e te one tahatai. E faaite oia e e noaa i teie huero te uputa oire o to ˈna mau enemi e e maitai te mau nunaa atoa o te fenua nei i te Huero.

20. Nafea to Aberahama maiti-maitai-raa i te hoê vahine na Isaaka, e nafea to Isaaka faariroraahia ei tamaiti aiˈa hoê roa?

20 E pohe o Sara i te 127raa o to ˈna matahiti e e tanuhia oia i roto i te aua ta Aberahama i hoo mai i te mau tamaiti a Heta ra. E tono Aberahama i ta ˈna tavini rahi e imi i te hoê vahine na Isaaka i te fenua o to ˈna opu fetii. E aratai Iehova i te tavini i te utuafare o Betuela, te tamaiti a Nahora, e e ravehia te mau faanahoraa ia hoˈi o Rebeka na muri ia ˈna. E haere o Rebeka ma te hinaaro mau, ma te haamaitaihia e to ˈna utuafare, e e riro oia ei vahine faaipoipo na Isaaka. Area ia Aberahama ra, e rave ïa oia i te tahi atu vahine na ˈna, o Ketura, o te fanau e ono tamaiti. E horoa râ oia i te mau taoˈa na ratou e e tono ê oia ia ratou e e faariro oia ia Isaaka ei tamaiti aiˈa hoê roa no ˈna. E i te 175raa o to ˈna matahiti, e pohe o Aberahama.

21. Nafea te noaaraa mai na maehaa tamaroa a Isaaka raua o Rebeka?

21 Mai ta Iehova i tǎpǔ, e riro Isemaela, te tuaana o Isaaka, ei upoo o te hoê nunaa rahi, i haamauhia i nia i ta ˈna tamaiti raatira 12. Eita roa ˈtu Rebeka e fanau i te roaraa e 20 matahiti, e ani râ o Isaaka ia Iehova ma te tuutuu ore, e e fanau Rebeka i te mau maehaa, o Esau e o Iakoba, e ua parau Iehova e e tavini te tuaana i te teina. E 60 matahiti to Isaaka i teie nei.

22. Eaha te manaˈo o Esau e o Iakoba no nia i te faufaa i faaauhia e o Aberahama, e eaha te faahopearaa o te reira?

22 Iakoba e ta ˈna na tamaiti 12 (25:27–37:1). Mea roa au na Esau te ohipa aˈuaˈu animala. Ma te ore e tâuˈa i te faufaa i faaauhia e o Aberahama, e hoˈi mai oia i te hoê mahana mai te aˈuaˈuraa e e hoo oia i ta ˈna tufaa matahiapo ia Iakoba no te tahi noa maa pipi tunuhia. E faaipoipo atoa oia e piti vahine ati Heta (e i muri iho, i te hoê ati Isemaela), o te riro ei inoinoraa no to ˈna na metua. Ma te tauturu a to ˈna metua vahine, e rave Iakoba i te huru o Esau ia roaa mai ia ˈna te haamaitairaa o te matahiapo. E hinaaro Esau i teie nei, aita hoi oia i faaite ia Isaaka e ua hoo oia i ta ˈna tufaa matahiapo, e taparahi pohe ia Iakoba i to ˈna iteraa eaha ta Iakoba i rave, no reira o Rebeka i faaue ai ia Iakoba e horo i Harana i to ˈna tuaane ra o Labana. Hou Iakoba e reva ˈi, e haamaitai faahou â o Isaaka ia ˈna e e aˈo atu oia eiaha e rave i te hoê vahine etene na ˈna, i te hoê râ vahine no te utuafare o to ˈna metua vahine. I Betela, i nia i te eˈa e aratai atu i Harana, e ite oia ia Iehova na roto i te hoê moemoeâ e tamahanahana ra ia ˈna e e haapapu ra i te faufaa o te tǎpǔ e au ia ˈna.

23. (a) Nafea te noaaraa mai na tamaiti 12 a Iakoba? (b) Nafea te ereraahia ia Reubena te tufaa matahiapo?

23 I Harana, e rave o Iakoba i te ohipa na Labana, ma te faaipoipo i ta ˈna na tamahine, o Lea e o Rahela. Noa ˈtu e ua tupu teie faaipoiporaa i na vahine e piti na roto i te haavareraa a Labana, e haamaitai te Atua i te reira na roto i te horoaraa 12 tamaiti e hoê tamahine na Iakoba ta ta ˈna na vahine e ta raua na tavini vahine, o Zilipa e o Bila i fanau. E rave te Atua e ia rahi roa te nǎnǎ a Iakoba e e faaue oia ia ˈna e hoˈi i te fenua o to ˈna mau tupuna. E tapapahia oia e Labana, e faaau râ raua i te hoê faufaa i te vahi parauhia Galeeda e Te Pare Tiairaa (Hebera, ham·Mits·pahʹ). A haere ai oia i mua, e tamahanahanahia Iakoba e te mau melahi e e taputô oia i te hoê melahi i te po, o te haamaitai ia ˈna i te pae hopea e te taui i to ˈna iˈoa Iakoba ei Iseraela. E faaau Iakoba i te hoê farereiraa ma te hau e o Esau e e tere atu oia i Sekema. I reira ta ˈna tamahine o Dina, e haruhia ˈi e te tamaiti a te raatira ati Hevi ra. E tahoo to ˈna mau tuaane o Simeona raua o Levi ma te haapohe i te mau tane no Sekema. Eita Iakoba e au i te reira no te mea e faaino te reira i to ˈna roo ei tia no Iehova, i taua fenua ra. E faaue Iehova ia ˈna e haere i Betela e faatia i te hoê fata i ǒ. E faarue ratou ia Betela e i muri iho, e pohe Rahela a fanau ai oia ia Beniamina, te 12raa o te tamaiti o Iakoba. E haru o Reubena i te tavini vahine a Rahela, o Bila, te metua vahine o na tamaiti e piti a Iakoba, e no reira e erehia oia i te tufaa matahiapo. I muri noa ˈˈe, e pohe Isaaka i te 180raa o to ˈna matahiti, e e huna o Esau raua Iakoba ia ˈna.

24. No te aha o Esau e to ˈna utuafare i haere ê ai i te vahi mouˈa no Seira?

24 E haere Esau e to ˈna utuafare i te vahi mouˈa no Seira, no te rahi o te taoˈa i haaputuhia e Esau raua Iakoba, eita ta raua e nehenehe faahou e faaea amui maoro atu â. E horoahia te nanairaa o te huaai o Esau e te mau tavana e te mau arii atoa no Edoma. E faaea noa Iakoba i Kanaana.

25. Eaha te mau tupuraa i aratai e ia riro Iosepha ei tîtî i Aiphiti?

25 Te haereraa i Aiphiti ei parururaa i te ora (37:2–50:26). No to Iehova haamaitairaa ia ˈna e no te tahi mau moemoeâ ta ˈna i faatupu i nia ia Iosepha, e riri to ˈna mau tuaana ia Iosepha. E opua ratou e haapohe ia ˈna, e hoo maoti râ ratou ia ˈna na te tahi feia hoo taoˈa ati Isemaela e haere ra na reira. E tapuru ratou i te ahu o Iosepha i roto i te toto o te hoê pinia puaaniho e e faaite atu ai i te reira ia Iakoba ei haapapuraa e ua pohe te taurearea, 17 matahiti, i te hoê animala taehae. E afaihia Iosepha i Aiphiti e e hoohia oia ia Potiphara te raatira o te feia tiai a Pharao.

26. No te aha mea faufaa te aamu o te fanauraa o Phareza?

26 E taui te pene 38 maa taime iti no te faatia i te aamu o te fanauraa o Phareza a Tamara, o te faahepo i to ˈna metua hoovai tane o Iuda, ma te haavarevare, ia amo i te hopoia o te faaipoiporaa tei ore i ravehia e ta ˈna tamaiti. Te haapapu faahou ra teie aamu i te haapao-maite-raa rahi o te mau Papai no te faatia i te mau tupuraa atoa e aratai atu i te Huero i tǎpǔhia. E riro o Phareza te tamaiti a Iuda, ei hoê o te mau tupuna o Iesu.—Luka 3:23, 33.

27. Nafea to Iosepha riroraa ei faatere hau matamua no Aiphiti?

27 A tupu ai te reira, e haamaitai Iehova ia Iosepha i Aiphiti, e e riro Iosepha ei taata rahi i roto i te utuafare o Potiphara. E roohia râ oia i te fifi no to ˈna patoiraa i te faaino i te iˈoa o te Atua na roto i te faaturiraa e te vahine a Potiphara, no reira e pari-haavare-hia oia e e hopoihia i te fare tapearaa. I reira, e faaohipahia oia e Iehova no te tatara i te mau moemoeâ o na taata i tapeahia, te taata haapao uaina e te taata eu faraoa a Pharao. I muri iho, ia moemoeâhia Pharao e ia haapeapea rahi oia no te reira, e faaitehia te aravihi o Iosepha ia ˈna, e e afai-oioi-hia mai oia mai roto i to ˈna piha tapearaa, ia Pharao ra. Ma te faahanahana i te Atua, e tatara o Iosepha i te moemoeâ, oia hoi e tohu oia e hitu matahiti auhune rahi, apeehia e na hitu matahiti oˈe. E farii o Pharao e tei nia ‘te varua o te Atua’ ia Iosepha e e faatoroa oia ia ˈna ei faatere hau matamua no te faatere i te mau ohipa. (Gen. 41:38) E 30 matahiti to ˈna i teie nei, e e faatere Iosepha ma te paari na roto i te haaputuraa i te maa i te roaraa o na matahiti auhune rahi e hitu. E i te tau o te oˈe na te fenua atoa nei, e hoo oia i te sitona i te nunaa o Aiphiti e i te tahi atu mau nunaa e haere mai i Aiphiti e imi i te maa.

28. Eaha te mau ohipa i tupu i reva ˈi te utuafare o Iakoba i Aiphiti?

28 I te pae hopea, e tono o Iakoba i ta ˈna mau tamaiti paari aˈe hoê ahuru i Aiphiti e tii i te sitona. E ite Iosepha ia ratou, eita râ ratou e taa o vai oia. Ma te tapea ia Simeona ei hoo, e ani oia ia hoˈi mai ratou e to ratou teina hopea ia haere faahou mai ratou e tii i te sitona. Ia hoˈi mai na tamaiti e iva e o Beniamina, e faaite Iosepha o vai oia, e faaore oia i te hara a na taeae hoê ahuru, e e faaue oia ia ratou e haere e tii ia Iakoba e e haere mai e faaea i Aiphiti ia maitai ratou i te tau oˈe. E haere atu Iakoba e to ˈna mau huaai e 66, i Aiphiti. E horoa Pharao i te fenua maitai roa ˈˈe na ratou, te fenua no Gosena, ei faaearaa no ratou.

29. Eaha te mau parau tohu faufaa ta Iakoba i faahiti i nia i to ˈna roˈi poheraa?

29 A fatata ˈi Iakoba i te pohe, e haamaitai oia ia Epheraima e ia Manase, na tamaiti a Iosepha, e e putuputu oia i ta ˈna iho na tamaiti 12 no te faaite atu eaha te tupu i nia ia ratou “ia tae i te mau mahana hopea ra.” (49:1) I reira oia e faataa ˈtu ai i te hoê anairaa parau tohu, tei tupu paatoa ma te faahiahia a muri aˈe. * E tohu oia e e vai noa te sepeta o te faatereraa i roto i te opu o Iuda e tae roa i te taime e fa mai ai Silo (oia hoi “Tei ia ˈna, O Oia te fatu”), te Huero i tǎpǔhia. I muri aˈe i to ˈna haamaitairaa i te mau upoo o na opu fetii 12 e te horoaraa i te faaueraa no nia i to ˈna hunaraa no a muri aˈe i te Fenua Tǎpǔhia, e pohe Iakoba i te 147raa o to ˈna matahiti. E tamau noa Iosepha i te haapao i to ˈna mau taeae e to ratou mau utuafare e tae roa i to ˈna iho poheraa i te 110raa o to ˈna matahiti, i reira to ˈna faaiteraa i to ˈna faaroo e e faahoˈi â te Atua ia Iseraela i to ratou fenua e e ani oia e ia faahoˈi-atoa-hia to ˈna mau ivi i taua Fenua Tǎpǔhia ra.

FAUFAARAA

30. (a) Eaha te niu ta te Genese e horoa ra ia taa maitai ia tatou te tahi atu mau buka Bibilia? (b) Eaha te tapao e au ia tatou ta te Genese e haamatara ra?

30 Ei haamataraa o te Parau faauruahia a te Atua, e faufaa rahi roa to te Genese no te faataa i te mau opuaraa hanahana a te Atua ra o Iehova. E niu maitai mau te reira ia taa-maitai-hia te tahi atu mau buka Bibilia! Na roto i te auraa aano, e faaite oia i te haamataraa e te hopea o te ao parau-tia i Edene ra, te tupuraa i te rahi e te ninaraahia te ao matamua o te feia paieti ore i te pape, e te hitiraa mai teie nei ao ino. Ma te faahiahia, e haapapu oia i te tumu parau o te Bibilia taatoa, oia hoi te faatiaraa ia Iehova na roto i te Basileia faaterehia e te “huero” (MN) i tǎpǔhia. E faaite oia no te aha te taata e pohe ai. Mai te Genese 3:15 e haere atu ai—e no nia iho â râ i te mau auraa o te Atua e o Aberahama, Isaaka, e Iakoba—e horoa mai oia i te tiaturiraa o te oraraa i roto i te ao apî i raro aˈe i te Basileia o te Huero. Mea faufaa oia no te mea e haamatara oia i te tapao e au i te huitaata—ia haapao maitai noa e ia haamoˈa i te iˈoa o Iehova.—Roma 5:12, 18; Heb. 11:3-22, 39, 40; 12:1; Mat. 22:31, 32.

31. Ma te hiˈo i te tabula i muri nei, a faaite e i roto i te Genese te vai ra (a) te mau parau tohu faahiahia e (b) te mau faaueraa tumu faufaa.

31 E faahiti te mau Papai Heleni Kerisetiano i te mau taata e te mau tupuraa faufaa atoa o te buka Genese. Hau atu â, mai tei faaitehia i roto i te mau Papai atoa, ua tupu te mau parau tohu i papaihia i roto i te Genese ma te papu maitai. Te hoê, oia hoi na ‘matahiti e maha hanere’ o te haamauiuiraa o te huaai o Aberahama, ua haamata ïa a faaooo ai Isemaela ia Isaaka i te matahiti 1913 H.T.T. e ua hope na roto i te faaoraraa mai Aiphiti mai i te matahiti 1513 H.T.T. * (Gen. 15:13) Te vai ra te mau hiˈoraa o te tahi atu mau parau tohu faahiahia roa e to ratou tupuraa i roto i te tabula i pihai mai. Mea faufaa roa atoa te mau faaueraa tumu matamua a te Atua i roto i te Genese no te haapaari i te faaroo e ia noaa te maramarama. Mea pinepine te mau peropheta o te tau tahito, o Iesu e ta ˈna atoa hoi mau pǐpǐ, i te faahiti e te faaau i te mau irava o te buka Genese. E tia ia tatou ia pee i to ratou hiˈoraa, e e tauturu mai te hiˈopoaraa i taua tabula ra, ia na reira.

32. Eaha te haamaramaramaraa faufaa e vai ra i roto i te Genese no nia i te faaipoiporaa, te huitupuna e te tuatapaparaa tau?

32 E faaite maramarama roa te Genese i te hinaaro e te opuaraa a te Atua no nia i te faaipoiporaa, te mau taairaa tane e vahine e au, e te mau faaueraa tumu no nia i te tiaraa upoo e te haapiiraa i te utuafare. Ua haamatara Iesu iho i te reira a faahiti ai i te pene matamua e te piti o te Genese i to ˈna parauraa e: “Aita outou i taio e o tei hamani i te taata i te matamua ra, i hamani ïa i te tane hoê e te vahine hoê, e ua na ô aˈera, E faarue ai te taata i tana metua tane e tana metua vahine a ati atu ai i tana vahine; e riro hoi raua ei hoê?” (Mat. 19:4, 5; Gen. 1:27; 2:24) Mea faufaa roa te buka Genese no te huitupuna o te fetii taata ta ˈna e horoa maira e te tuatapaparaa atoa i te tau i faaea ˈi te taata i te fenua nei.—Gen., mau pene 5, 7, 10, 11.

33. A faahiti i te tahi mau faaueraa tumu e mau peu a te totaiete patereareha, mea faufaa hoi no te taa i te Bibilia.

33 Mea maitai mau atoa no te taata e haapii i te mau Papai, te faahohonuraa i te totaiete patereareha e faataahia ra e te Genese. Ua riro te totaiete patereareha ei huru oraraa amui ma te faatereraa utuafare i peehia i roto i te nunaa a te Atua mai te tau o Noa e tae roa i te taime a horoahia ˈi te Ture i te mouˈa Sinai. E rave rahi mau mea i tuuhia i roto i te faufaa o te Ture i haapao-aˈena-hia i roto i te totaiete patereareha. Ua ohipa te mau faaueraa tumu i nia i te huitaata i te roaraa o te aamu, teie te tahi: te maitai o te totaiete (18:32), te hopoia amui (19:15), te utua pohe e oia atoa te moˈaraa o te toto e o te ora (9:4-6), e te riri o te Atua ia faahanahanahia te taata (11:4-8). E rave rahi mau peu e mau taˈo i te pae o te ture tei haamaramarama i te mau ohipa i tupu i muri aˈe, e tae roa atoa i te mau mahana o Iesu. E tia ia tatou ia ite i te ture patereareha no nia i te haapaoraa i te taata e te mau taoˈa (Gen. 31:38, 39; 37:29-33; Ioa. 10:11, 15; 17:12; 18:9), te horoaraa i te mau taoˈa (Gen. 23:3-18), e oia atoa te ture no nia i te tufaa matahiapo (48:22), ia hinaaro tatou ia navai to tatou ite e maramarama ˈi te Bibilia ia tatou. Ua tuuhia te tahi atu â mau peu a te totaiete patereareha i roto i te Ture, mai te mau pûpûraa tusia, te peritomeraa (i horoa-na-mua-hia ia Aberahama ra), te faaauraa i te mau faufaa, te faaipoiporaa i te taoete (38:8, 11, 26), e te faaohiparaa i te euhe no te haapapu i te hoê parau.—22:16; 24:3. *

34. Eaha te mau haapiiraa, mea faufaa hoi no te mau Kerisetiano, e noaa mai na roto i te faahohonuraa i te Genese?

34 Te horoa ra te Genese, te buka matamua o te Bibilia, i te mau haapiiraa e rave rahi no nia i te hapa ore, te faaroo, te haapao maitai, te auraroraa, te faatura, te mau peu maitatai, e te itoito. Teie te tahi mau hiˈoraa: te faaroo e te itoito o Enoha tei au te haerea i te Atua i mua i te mau enemi haavî uˈana; te parau-tia, te hapa ore, e te auraroraa taatoa o Noa; te faaroo, te aau tae, e te faaoromai o Aberahama, to ˈna haapao-maite-raa i ta ˈna hopoia ei upoo utuafare e ei taata haapii i te mau faaueraa a te Atua i ta ˈna mau tamarii, to ˈna horoa maitai, e to ˈna here; te auraro-maite-raa o Sara i ta ˈna tane ei upoo e to ˈna itoito; te mǎrû o Iakoba e to ˈna anaanatae i te parau tǎpǔ a te Atua; te auraroraa o Iosepha i to ˈna metua tane, to ˈna haerea morare tia, to ˈna itoito, to ˈna haerea maitai i roto i te fare tapearaa, to ˈna faatura i te feia mana teitei, to ˈna haehaa i te faahanahanaraa i te Atua, e to ˈna faaoreraa i te hara a to ˈna mau taeae ma te aroha; te hinaaro rahi o taua mau taata ra e haamoˈa i te iˈoa o Iehova. E mau huru faahiahia mau teie i roto i te oraraa o te feia tei au te haerea i te Atua i te roaraa e 2 369 matahiti, mai te poieteraa o Adamu e tae atu i te poheraa o Iosepha, i puohuhia e te buka Genese.

35. No te haapaariraa i te faaroo, eaha ta te Genese e haamatara ra?

35 Oia mau, mea faufaa te aamu o te Genese no te haapaari i te faaroo, inaha hoi te faataa ra oia i teie mau hiˈoraa faahiahia mau o te faaroo, taua faaroo tamatahia ra o te turai ia tiai i te oire i faaauhia e i faatiahia e te Atua, to ˈna Basileia aore ra faatereraa ta ˈna i haamata i te faaineine mea maoro aˈenei na roto i te ravea a ta ˈna Huero i tǎpǔhia, te taata rahi e haamoˈa i te iˈoa faahiahia o Iehova.—Heb. 11:8, 10, 16.

[Nota i raro i te api]

^ Étude perspicace des Écritures, buka 1, mau api 685, 985-986.

^ Étude perspicace des Écritures, buka 1, mau api 328-329.

^ Biblical History in the Light of Archaeological Discovery, 1934, a D. E. Hart-Davies, api 5.

^ Te Pare Tiairaa, 1962 (Farani), mau api 408-422, 440-456.

^ Étude perspicace des Écritures, buka 1, mau api 465, 842-843.

^ Te Pare Tiairaa, 1952 (Farani), mau api 339-346.

[Uiraa haapiiraa]

[Tapura i te api 18]

GENESE—MEA FAAURUA ÏA E E MEA FAUFAA

Irava o te Faaueraa tumu Faahitiraa a te tahi atu

Genese feia papai

1:27; 2:24 Huru moˈa e te tamau

o te faaipoiporaa Mat. 19:4, 5

2:7 E nephe te taata Kor. 1, 15:45

2:22, 23 Tiaraa upoo Tim. 1, 2:13; Kor. 1, 11:8

9:4 Huru moˈa o te toto Ohi. 15:20, 29

20:3 E hara te faaturi Kor. 1, 6:9

24:3; 28:1-8 E faaipoipo noa i te

hoê taata faaroo Kor. 1, 7:39

28:7 Auraroraa i te mau

metua Eph. 6:1

Mau parau tohu i tupu e mau tupuraa e au i te parau tohu

12:1-3; Iteraahia te Huaai

22:15-18 o Aberahama Gal. 3:16, 29

14:18 Faahohoˈa Melehisedeka

i te Mesia Heb. 7:13-15

16:1-4, 15 Auraa taipe o Sara,

o Hagara, o Isemaela,

o Isaaka Gal. 4:21-31

17:11 Auraa taipe

o te peritomeraa Roma 2:29

49:1-28 Haamaitairaa a Iakoba

i na opu fetii 12 Ios. 14:1–21:45

49:9 Te liona o te opu fetii

o Iuda Apo. 5:5

Te tahi atu mau irava i faahitihia e te mau peropheta, e Iesu, e te mau pǐpǐ—i roto i te faahohoˈaraa, te faaauraa, aore ra ei hiˈoraa—ei haapapuraa hau e e parau mau te Genese

1:1 Hamani ihora te Atua

i te raˈi e te fenua Isa. 45:18; Apo. 10:6

1:26 Hamanihia te taata

ma te huru o te Atua Kor. 1, 11:7

1:27 Hamanihia te taata,

o te tane e te vahine Mat. 19:4; Mar. 10:6

2:2 Faaea te Atua i te

mahana hitu Heb. 4:4

3:1-6 Haavare te ophi ia Eva Kor. 2, 11:3

3:20 No roto mai te huitaata

i na taata matamua Ohi. 17:26

4:8 Taparahi Kaina

ia Abela Iuda 11; Ioa. 1, 3:12

4:9, 10 Te toto o Abela Mat. 23:35

Mau pene 5, 10, 11

Huitupuna Luka, pene 3

5:21 Enoha Iuda 14

5:29 Noa Ezek. 14:14; Mat. 24:37

6:13, 17-20 Diluvi Isa. 54:9; Pet. 2, 2:5

12:1-3, 7 Te faufaa

e o Aberahama Gal. 3:15-17

15:6 Te faaroo o Aberahama Roma 4:3; Iak. 2:23

15:13, 14 Faaearaa i Aiphiti Ohi. 7:1-7

18:1-5 Te farii maitai Heb. 13:2

19:24, 25 Haamouhia Sodoma

e Gomora Pet. 2, 2:6; Iuda 7

19:26 Te vahine a Lota Luka 17:32

20:7 Aberahama

te hoê peropheta Sal. 105:9, 15

21:9 Faatihaehae Isemaela

ia Isaaka Gal. 4:29

22:10 Tamata Aberahama

i te pûpû ia Isaaka Heb. 11:17

25:23 Iakoba raua Esau Roma 9:10-13; Mal. 1:2, 3

25:32-34 Hoo o Esau i ta ˈna

tufaa matahiapo Heb. 12:16, 17

28:12 Te eˈa taairaa

e te raˈi Ioa. 1:51

37:28 Hoohia Iosepha

i Aiphiti Sal. 105:17

41:40 Faarirohia Iosepha ei

faatere hau matamua Sal. 105:20, 21