Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Buka Bibilia numera 21—Koheleta

Buka Bibilia numera 21—Koheleta

Buka Bibilia numera 21—Koheleta

Taata papai: Solomona

Vahi papairaa: Ierusalema

Otiraa te papai: na mua ˈˈe 1000 H.T.T.

1. Eaha te fa faahiahia mau i papaihia ˈi te Koheleta?

 UA PAPAIHIA te buka Koheleta no te hoê fa faahiahia mau. Ei aratai o te nunaa i pûpûhia na Iehova, tei ia Solomona ra te hopoia e ara e ia ore ratou e taiva i ta ratou euhe. Ua tutava oia i te amo i taua hopoia ra maoti te mau aˈoraa paari o te Koheleta.

2. Nafea teie fa i te faaiteraahia i roto i te iˈoa Hebera o te Koheleta, mea tano aˈe hoi te reira i te mau iˈoa Heleni e Farani?

2 I roto i te Koheleta 1:1, te faahiti ra oia ia ˈna iho mai “te taata haaputu, MN.” O Qo·heʹleth te parau na roto i te reo Hebera, e i roto i te Bibilia Hebera, te reira te iˈoa o te buka. Te upoo parau i roto i te Septante Heleni, o Ek·kle·si·a·stesʹ ïa, oia hoi “melo o te hoê ekalesia (amuiraa, tairururaa),” no reira mai te iˈoa Farani ra Ecclésiaste. Mea tano aˈe râ ia hurihia Qo·heʹleth na roto i te parau ra “Te taata haaputu,” e e au maite aˈe atoa te reira ia Solomona. Te faaite ra te reira i te opuaraa a Solomona a papai ai oia i te buka.

3. Ua riro te arii Solomona ei taata haaputu na roto i teihea auraa?

3 Ua riro te arii Solomona ei taata haaputu na roto i teihea auraa, e eaha ta ˈna i haaputu? Ua haaputu oia i to ˈna nunaa, o Iseraela, e to ratou mau hoa, te feia purutia. Ua haaputu oia ia ratou paatoa no te haamori i to ˈna Atua ra o Iehova. Na mua ˈˈe, ua patu oia i te hiero o Iehova i Ierusalema, e i to ˈna avariraahia, ua titau aore ra ua haaputu oia ia ratou paatoa no te haamori i te Atua. (Arii 1, 8:1) I teie nei, na roto i te Koheleta, te tutava ra oia i te haaputu i to ˈna nunaa no te mau ohipa maitatai e no te faaatea ê ia ratou i te mau ohipa faufaa ore a teie nei ao.—Koh. 12:8-10.

4. Nafea te haapapuraahia e o Solomona te taata papai?

4 Noa ˈtu e aita o Solomona i faahitihia, e rave rahi irava te haapapu ra e o oia te taata papai. Te faaite ra te taata haaputu ia ˈna iho mai “te tamaiti a Davida,” “te arii no Iseraela, i Ierusalema.” E au te reira i te arii Solomona noa, no te mea ua faatere te feia i mono mai ia ˈna ei arii i Ierusalema ia Iuda noa. Hau atu â, mai ta te taata haaputu e papai ra: “Ua faarahi au i te paari e ua [hemo] ia ˈu te feia atoa i na mua ia ˈu i te parahi i Ierusalema; e rahi hoi te paari e te ite i noaa ia ˈu.” (1:1, 12, 16; MN) E au maite te reira ia Solomona. Te parau maira te Koheleta 12:9 e “ua imi hua oia e ua tuatapapa maite i te maseli e rave rahi.” Ua parau te arii Solomona e 3 000 maseli. (Arii 1, 4:32) Te faaite ra te Koheleta 2:4-9 i te porotarama paturaa a te taata papai; te ô vine, te ô nehenehe e te vahi uru raau; te faahaereraa pape; te faanahoraa i te mau tavini tane e te mau tavini vahine; te haapueraa i te ario e te auro; e te tahi atu â mau ohipa. Ua na reira mau â o Solomona. I to te arii vahine no Seba iteraa i te paari e te ruperupe o Solomona, ua parau oia e: “Te toe nei te rahi i te parau aore â i faaitehia mai ia ˈu.”—Arii 1, 10:7.

5. Ihea e afea te Koheleta i te papairaahia?

5 Te faaite ra te buka e o Ierusalema te vahi papairaa ia parau oia e e arii te taata haaputu “i Ierusalema.” Ua papaihia paha te buka na mua ˈˈe i te matahiti 1000 H.T.T., ua haamata aˈena ïa te faatereraa e 40 matahiti a Solomona, e ta ˈna mau ohipa e rave rahi i faahitihia i roto i te buka, e hou râ oia a topa ˈi i roto i te haamoriraa idolo. Ua roaa ïa ia ˈna te ite rahi i te mau ohipa o teie nei ao e ta ˈna mau titauraa i te mau taoˈa materia. I taua taime ra, te hiˈo-maitai-noa-hia râ oia e te Atua o tei faaurua ia ˈna.

6. Eaha te mau patoiraa i faahitihia no nia i te faauruaraa o te Koheleta, e nafea râ e nehenehe ai e pahono i te reira?

6 Nafea tatou e papu ai e te Koheleta, “e mea faaurua ïa e te Atua”? E feaa paha vetahi e mea faauruahia i te mea e aita roa te iˈoa o te Atua, o Iehova, e faahitihia ra. Te turu mau nei râ oia i te haamoriraa mau a te Atua, e te faaohipa pinepine ra i te parau ra ha·ʼElo·himʹ, “te Atua mau.” E nehenehe te tahi atu â patoiraa e tupu mai no te mea aita e faahitiraa i te Koheleta i roto i te tahi atu mau buka Bibilia. E au maite râ te mau haapiiraa e te mau faaueraa tumu i roto i te buka i te toea o te mau Papai. Te parau ra te Commentary a Clarke, buka III, api 799 e: “Ua farii noa iho â te haapaoraa ati Iuda e te Ekalesia Kerisetiano i te buka Koheleta, aore ra Ecclésiaste, ei mea faaurua e te Mana hope; e ei tuhaa o te canon moˈa.”

7. Maoti teihea mau ohipa a Solomona i aravihi mau ai oia i te papai i te buka Koheleta?

7 Ua parau te “feia faahapa” e te paari ia au i teie nei ao e e ere na Solomona i papai i te Koheleta e e ere te reira i te hoê tuhaa mau o “te mau Papai atoa,” a parau ai e no a muri aˈe te huru paraparau e te manaˈo. Aita ratou i ite i te rahi o te parau ta Solomona i haapue na roto i te tupuraa i te rahi o ta ˈna tapihooraa e tapihaaraa e te tahi mau fenua, na roto atoa i te feia tiaraa teitei e tere haere ra e te tahi atu feia rahi no rapae mai. (Arii 1, 4:30, 34; 9:26-28; 10:1, 23, 24) Mai ta F. C. Cook i papai i roto i ta ˈna buka Bible Commentary, buka IV, api 622: “Na te mau ohipa paha o te mau mahana atoa e te mau maitiraa a te arii rahi Hebera i aratai ia ˈna i nia ˈˈe roa i te oraraa, te feruriraa e te reo matau-noa-hia o te mau Hebera.”

8. Eaha te haapapuraa puai roa ˈˈe e e au te Koheleta i te canon Bibilia?

8 Teie râ, mea faufaa mau anei te mau faaiteraa no rapae mai no te haapapu e e au te Koheleta i te canon Bibilia? Ia faahohonuhia te buka, e itehia te au-maite-raa i roto noa iho, e i te toea atoa o te mau Papai, e e tuhaa mau oia no te reira.

TUMU PARAU O TE KOHELETA

9. Eaha te itearaa a te taata haaputu no nia i te mau ohipa a te tamarii a te taata nei?

9 Te faufaa ore o te huru oraraa o te taata (1:1–3:22). E faaite te mau parau matamua i te tumu parau o te buka: “Te na ô nei te [taata haaputu], e faufaa ore rahi teie; e mea faufaa ore rahi roa! e mea faufaa ore anaˈe â aita i toe.” Eaha ta te taata faufaa e noaa i ta ˈna ohipa teimaha? Te haere maira te hoê ui e te ore atura te tahi, te ohu noa nei te mau mea o te natura i nia i te fenua, e “aore roa e mea apî i raro aˈe i te mahana nei.” (1:2, 3, 9; MN) Ua hinaaro mau te taata haaputu e imi e e hiˈo haere i te paari no nia i te ohipa ino a te tamarii a te taata nei, ua ite râ oia e “e mea faufaa ore” te mau mea atoa, te paari e te maamaa, te mau ohipa maere e te ohipa teiaha, te amuraa e te inuraa, “e mai te mea e te amu ra i te mataˈi.” “Faaino atura” oia “i teie nei oraraa,” te hoê oraraa ino e te imiraa i te taoˈa materia.—1:14; 2:11, 17.

10. Eaha te ô a te Atua, eaha râ te tiai ra i te taata hara i te pae hopea?

10 E tau to te mau mea atoa—oia, “ua faanehenehe” te Atua “i te mau mea atoa i te tau mau ra.” Te hinaaro ra oia ia oaoa tei poietehia e a ˈna i nia i te fenua. “Ite aˈera vau e aita ˈtu e maitai i taua mau mea ra, maori râ ia oaoa te taata e ia hamani maitai i te oraraa nei. O te reira ra, ua amu anaˈe te taata i te maa e ua inu i te pape, e ua rave oia i te maitai no ta ˈna ra ohipa, e mea ho-maitai-hia mai ïa e te Atua.” Tera râ hoi! Hoê â hopea to te taata hara e to te animala: “Te pohe nei te tahi pae, e te na reira atoa nei te tahi pae i te pohe; hoê hoi o ratou atoa ra aho; e aita ˈtura te taata i hau i te puaa; e mea faufaa ore ratou atoa ra.”—3:1, 11-13, 19.

11. Eaha te aˈoraa paari ta te taata haaputu e horoa ra i te taata e mǎtaˈu i te Atua?

11 Te aˈoraa paari no te feia e mǎtaˈu i te Atua (4:1–7:29). E haapopou Solomona i te feia pohe, inaha ua tiamâ ratou “i te mau hamani ino atoa i ravehia i raro aˈe i te mahana nei.” I muri aˈe, e haere oia i mua ma te faataa i te mau ohipa faufaa ore e te ino. E parau atoa oia ma te paari e “e maitai te taata toopiti i te taata hoê” e “te taura e toru fenu ra, eita ïa e motu vave.” (4:1, 2, 9, 12) E horoa oia i te aˈoraa maitai roa no nia i te mau putuputuraa a te nunaa o te Atua: “E ara i to avae ia haere i te fare o te Atua ra; e ia ru oe i te faaroo ra.” Eiaha e ru noa i te parau i mua i te aro o te Atua; “ia iti ta oe mau parau, MN” e a rave i te mea ta oe i euhe i te Atua. “O te Atua ta oe e mǎtaˈu.” Ia hamani-ino-hia te taata veve, a haamanaˈo e “o tei teitei ra hoi tei hiˈo i taua taata teitei ra, e o tei hau roa i te teitei ra tei hiˈo ia raua atoa.” Ua tapao oia e mea maitai te taoto o te taata rave ohipa, e haapeapea rahi râ te taata taoˈa rahi, eita ˈtura e taoto maitai. Ua fanau-tahaa-hia hoi oia, e eita oia e hopoi ê i te tahi noa ˈˈe mea o ta ˈna ohipa teiaha, ia pohe oia.—5:1, 2, 4, 7, 8, 12, 15.

12. Eaha te aˈoraa e horoahia ra no nia i te mau tumu parau faufaa o te oraraa, e no nia i te maitai o te paari i nia i te moni?

12 E nehenehe te mau taoˈa rahi e te hanahana e roaa i te hoê taata, eaha râ te faufaa ia ora “e ia piti noa ˈtu to ˈna tausani i te matahiti” mai te peu e aita oia i ite i te mea maitai? Mea maitai aˈe ia haapao maite i te mau tumu parau faufaa o te ora e o te pohe maoti i te amui atu e te taata maamaa i “te fare arearea”; oia, mea maitai aˈe ia faaroo i te aˈo a te taata paari ra, inaha “mai te raau taratara e patapata i raro aˈe i te pani ra, oia te ata o te maamaa ra.” Mea faufaa te paari. “E haapuraa hoi tei te paari, e haapuraa tei te moni, teie râ te maitai o te paari ia noaa, na te reira e horoa mai i te ora i te feia fatu ra.” No te aha ïa te haerea o te taata i ino ai? “Ua hamani te Atua i te taata ma te maitai, ua imi râ ratou i te ino e rave rahi.”—6:6; 7:4, 6, 12, 29.

13. Eaha ta te taata haaputu e aˈo ra e e haapopou ra, e eaha ta ˈna e parau ra no nia i te vahi e haerehia e te taata?

13 Hoê â hopea to te taatoaraa (8:1–9:12). “E haapao i te parau a te arii,” ta te taata haaputu ïa e parau ra; e tapao râ oia e no te mea aita te utua no te parau ino i tuu-vave-hia ˈtu “i haapapuhia ˈi te aau o te taata nei i te rave i te parau ino ra.” (8:2, 11) E haapopou oia i te oaoa, te vai nei râ te tahi atu mea ino! Hoê â hopea to te mau huru taata atoa—te pohe! Ua ite te feia e ora ra e e pohe ratou, “aita râ a te feia i pohe ra e parau itea . . . O tei itea ia oe ta to rima e rave ra, a rave ma to puai atoa ra; aore hoi e ohipa, aore e imiraa, aore hoi e paari, i te apoo ta oe e haere na.”—9:5, 10.

14. (a) Eaha te paari ta te taata haaputu e haamatara ra? (b) Eaha te faaotiraa o te mau parau?

14 Te paari e te hopoia a te taata (9:13–12:14). E faahiti te taata haaputu i te tahi atu mau ohipa ino, mai te ‘faateitei i te maamaa.’ E parau atoa oia e rave rahi maseli no nia i te paari, e e faˈi oia e “te tamariiriiraa ra hoi e te apîraa, e mea mau ore ïa”—maori râ ia imihia te paari mau. E na ô oia e: “E tena na, e haamanaˈo i tei hamani ia oe i to apîraa ra.” Eita anaˈe, e faahoˈi noa ïa te ruauraa i te taata i te repo fenua ra, ia au i te mau parau a te taata haaputu: “E mea faufaa ore rahi teie, e mea faufaa ore te mau mea atoa nei.” Na ˈna iho i haapii tamau i te nunaa i te ite, inaha “e au te parau a te feia paari ra i te patia,” e turai ia rave i te mau ohipa tia, no nia râ i te paari o teie nei ao, e faaara oia e: “Ia tuatapapa i te buka ra aita e faaea ra, e rohirohi hoi te tino ra ia rahi te imi i te parau.” I muri aˈe, e faatae te taata haaputu i te buka i to ˈna faito faahiahia roa ˈˈe, a haapoto ai i te mau mea atoa ta ˈna i parau no nia i te faufaa ore e te paari: “E faaroo na tatou i te faaotiraa o taua mau parau nei: [A mǎtaˈu i te Atua mau e a haapao i ta ˈna mau faaueraa. O te reira hoi te hopoia atoa a te taata.] E hopoi atoa te Atua [mau] i te mau [ohipa] atoa i te haavaraa, e te mau mea moe atoa ra, [e mea maitai anei aore ra e mea ino].”—10:6; 11:1, 10; 12:1, 8-14; MN.

FAUFAARAA

15. Nafea Solomona e faataa ê ai i te mau ohipa ino e te mau ohipa faufaa?

15 E ere roa ˈtu te Koheleta i te hoê buka faataiâ, ua î râ i te mau taoˈa unauna o te paari o te Atua. Ia faahiti oia i te mau mea e rave rahi ta ˈna e parau e mea faufaa ore, eita Solomona e tuu i te paturaa o te hiero o Iehova i nia i te mouˈa Moria i Ierusalema, e te haamoriraa viivii ore a Iehova i roto. Eita oia e parau e mea faufaa ore te ô a te Atua oia te ora, e faaite râ oia e ua horoahia te reira ia oaoa te taata e ia rave i te ohipa maitai. (3:12, 13; 5:18-20; 8:15) Te mau ohipa ino, o te mau ohipa ïa aita te Atua e tâuˈahia ra. E nehenehe te hoê metua tane e haapue i te faufaa na ta ˈna tamaiti, ia haamou râ te hoê ati i te mau mea atoa, aita ïa hoê aˈe mea e toe mai na ˈna. Mea hau roa ˈˈe ia horoa i te hoê tufaa o te mau taoˈa pae varua o te ore e mou. Mea ino ia rahi te taoˈa e aita e ravea e fanaˈo ai i te reira. E roohia te taata taoˈa rahi atoa ia au i teie nei ao i te ati ia “haere, MN” ratou i te pohe e aita hoê aˈe mea i roto i te rima.—5:13-15; 6:1, 2.

16. Nafea te Qo·heʹleth, aore ra Ecclésiaste, e au maitai ai e te mau haapiiraa a Iesu?

16 I roto i te Mataio 12:42, ua faahiti te Mesia ra o Iesu ia ˈna iho ei “rahi” aˈe “ia Solomona.” I te mea e te faahohoˈa ra Solomona ia Iesu, e au maite anei te mau parau a Solomona i roto i te buka Qo·heʹleth i te mau haapiiraa a Iesu? E rave rahi mau parau turua! Ei hiˈoraa, ua haamatara Iesu i te rahi o te ohipa a te Atua a parau ai e: “Te ohipa noa nei â tau Metua, e ohipa atoa hoi au.” (Ioa. 5:17) Ua faahiti atoa o Solomona i te mau ohipa a te Atua: “E te ite ra hoi au i te mau ohipa atoa a te Atua ra, e ore e itea i te taata nei, i te mau ohipa atoa i ravehia i raro aˈe i te mahana nei: e titau noâ ˈtu â hoi te taata nei ia ite, e ore â e itea ia ˈna; oia â ïa, titau noâ te taata paari ia ite, e ore â e itea ia ˈna.”—Koh. 8:17.

17. Eaha te tahi atu mau turuaraa e itehia i roto i te mau parau a Iesu e a Solomona?

17 Ua faaitoito o Iesu e o Solomona i te feia haamori mau ia haaputuputu. (Mat. 18:20; Koh. 4:9-12; 5:1) E au maite te parau a Iesu no nia i te “hopea o te faanahoraa o te mau mea” e “to te Etene anotau” i te manaˈo o Solomona e e “tau to te mau mea atoa nei, e taime to te mau mea atoa i imihia i raro aˈe i te raˈi nei.”—Mat. 24:3, MN; Luka 21:24; Koh. 3:1.

18. Na roto i teihea mau faaararaa e apiti ai Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ ia Solomona?

18 Hau atu â, e apiti Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ ia Solomona no te faaara no nia i te mau marei o te nounou taoˈa. O te paari te paruru mau, inaha “na te reira e horoa mai i te ora i te feia fatu ra,” ta Solomona ïa e parau ra. “E mata na râ outou i te imi i te basileia o te Atua, e te parau-tia na ˈna; e amui-atoa-hia mai taua mau mea ra ia outou,” ta Iesu ïa e parau ra. (Koh. 7:12; Mat. 6:33) I roto i te Koheleta 5:10, ua papaihia e: “O tei nounou i te ario ra, e ore ïa e mauruuru i te ario; e tei nounou i te taoˈa ra, e ore ïa e mauruuru i te taoˈa e ia rahi noa ˈtu. E mea faufaa ore atoa te reira.” Hoê â aˈoraa ta Paulo e horoa ra i roto i te Timoteo 1, 6:6-19 oia hoi “o te nounou moni te tumu o te mau ino atoa nei.” Te vai ra te mau irava o te turua mai teie no nia i te tahi atu mau haapiiraa a te Bibilia.—Koh. 3:17Ohi. 17:31; Koh. 4:1Iak. 5:4; Koh. 5:1, 2Iak. 1:19; Koh. 6:12Iak. 4:14; Koh. 7:20Roma 3:23; Koh. 8:17Roma 11:33.

19. Ma teihea tiaturiraa oaoa e amui ai tatou i roto i te haamoriraa a Iehova i teie mahana?

19 Na te faatereraa a te Basileia o te Tamaiti herehia a te Atua, o Iesu Mesia, o tei riro ei huaai pae tino o te arii paari ra o Solomona, e haamau i te hoê totaiete apî i te fenua nei. (Apo. 21:1-5) Te mea i papaihia e Solomona no te aratai i to ˈna mau taata i roto i to ˈna basileia mau, mea faufaa roa ïa no te feia atoa e tuu ra i teie nei i to ratou tiaturiraa i nia i te Basileia o te Atua e o te Mesia ra o Iesu. I raro aˈe i taua faatereraa ra, e ora te mau taata ia au i taua noâ mau faaueraa tumu paari ra ta te taata haaputu i faahiti e e oaoa ratou e a muri noa ˈtu i te ô o te oraraa oaoa a te Atua. Teie te taime no te amui mai i roto i te haamoriraa a Iehova, ia ite roa ˈtu tatou i te mau oaoa o te oraraa i raro aˈe i to ˈna Basileia.—Koh. 3:12, 13; 12:13, 14.

[Uiraa haapiiraa]