Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Buka Bibilia numera 59—Iakobo

Buka Bibilia numera 59—Iakobo

Buka Bibilia numera 59—Iakobo

Taata papai: Iakobo

Vahi papairaa: Ierusalema

Otiraa te papai: na mua ˈˈe 62 T.T.

1. Na te aha i faatupu i te patoiraa e e ere na Iakobo i papai i te buka o to ˈna iˈoa to nia iho?

 “UA AOAOAHIA oia nei.” O ta te mau fetii ïa o Iesu i manaˈo ia ˈna. I te roaraa o ta ˈna taviniraa i te fenua nei, “aore . . . to ˈna iho hui taeae mau i faaroo ia ˈna,” aita o Iakobo, Iosepha, Simona, e o Iuda, i roto i te mau pǐpǐ matamua a Iesu. (Mar. 3:21; Ioa. 7:5; Mat. 13:55) Eaha ïa te tumu e parauhia ˈi e ua papai Iakobo, te taeae o Iesu, i te buka Bibilia o to ˈna iˈoa to nia iho?

2. Eaha te haapapuraa e na taua taeae o Iesu ra i papai i te Iakobo?

2 Te faaite ra te aamu e ua fa ˈtu Iesu tei faatia-faahou-hia i mua ia Iakobo, e ua papu roa ˈtura ia ˈna e o Iesu mau â te Mesia. (Kor. 1, 15:7) Te na ô ra te Ohipa 1:12-14 e hou te Penetekose, te putuputu ra Maria e te mau taeae o Iesu no te pure e te mau aposetolo i roto i te hoê piha i nia, i Ierusalema. Peneiaˈe na te hoê aposetolo o Iakobo te iˈoa i papai i te rata? E ere, no te mea, i te omuaraa iho â, te faaite ra te taata papai ia ˈna iho eiaha mai te hoê aposetolo, mai ‘te hoê râ tavini no te Fatu ra no Iesu Mesia.’ Hau atu â, i roto i ta ˈna mau parau omuaraa te faaite atoa ra Iuda ia ˈna iho, mai ta Iakobo i rave, mai te hoê “tavini no Iesu Mesia, e e taeae hoi no Iakobo.” (Iak. 1:1; Iuda 1) No reira, e nehenehe tatou e faaoti e ua papai Iakobo e Iuda, na taeae mau o Iesu, i te mau buka Bibilia o to raua iˈoa no nia iho.

3. No te aha e tano ai ia papai Iakobo?

3 E tano roa e na Iakobo e papai i te hoê rata aˈoraa na te amuiraa Kerisetiano. Mea faatura-rahi-hia oia ei tiaau i roto i te amuiraa no Ierusalema. Te faahiti ra Paulo i “te taeae o te Fatu ra o Iakobo” mai te hoê o te mau “pou” i roto te amuiraa e o Kepha e o Ioane. (Gal. 1:19; 2:9) Te itehia ra te tiaraa teitei o Iakobo i te mea e e hapono oioi Petero i te parau faaite ia “Iakobo e te mau taeae” i to ˈna matararaa mai i te fare tapearaa. E e ere anei o Iakobo tei tia mai e orero i te iˈoa o “te mau aposetolo, e te mau [matahiapo]” i to Paulo raua Baranaba tereraa ˈtu i Ierusalema e titau i te hoê faaotiraa no nia i te peritomeraa? E a tapao na e e haamata taua faaotiraa ra e te rata a Iakobo ma te hoê â aroharaa, “[ia ora na!]”—te tahi â ïa tapao e hoê â anaˈe taata papai.—Ohi. 12:17; 15:13, 22, 23; Iak. 1:1; MN.

4. Eaha te faaite e ua papaihia te rata a Iakobo hou rii noa i te matahiti 62 T.T.?

4 Te faaite mai ra te taata tuatapapa o Josèphe e o te Tahuˈa Rahi o Ananus (Ananias), te hoê Sadukea, te tumu o to Iakobo poheraa ma te pehihia i te ofai. Ua tupu te reira i muri aˈe i te poheraa te tavana Roma Festus (Phesito), i te area 62 T.T., e na mua ˈˈe a haamata ˈi to ˈna mono o Albinus i te toroa. * Afea râ hoi Iakobo i papai ai i ta ˈna rata? Ua faatae Iakobo i ta ˈna rata mai Ierusalema ˈtu na “te mau opu tino ahuru ma piti i purara ê ra,” ia huri-mau-hia “te (pueraa) tei haapurara-ê-hia.” (Iak. 1:1, nota i raro i te api) Ua titauhia te taime ia parare te Kerisetianoraa i muri aˈe i te niniiraa o te varua moˈa i te matahiti 33 T.T., e ua titau-atoa-hia te taime ia tupu mai te huru tupuraa peapea e faahitihia ra i roto i te rata. Oia atoa, te faaite ra te rata e e ere faahou te mau Kerisetiano i te mau pǔpǔ nainai, ua faanahohia râ ei amuiraa ma te mau “matahiapo” o te nehenehe e pure e e tauturu i tei paruparuhia. Hau atu â, ua navai te tau i mairi ia tupu mai te tâuˈa ore e te huru faatia ture noa. (2:1-4; 4:1-3; 5:14, MN; 1:26, 27) Papu mau ïa e ua maoro to Iakobo papairaa i ta ˈna rata, peneiaˈe hou rii noa i te matahiti 62 T.T., mai te peu e mea tano te faatiaraa a Josèphe i te mau mea i tupu i te tau a pohe ai Phesito e te parau e ua pohe oia i te area 62 T.T.

5. Eaha te haapapu e e parau mau te Iakobo?

5 Te haapapuraa e e parau mau te Iakobo, o te mea ïa tei roto oia i te Vaticanus 1209, te Sinaiticus, e te Alexandrinus. Tei roto oia hoê ahuru aˈe tabula tahito no mua ˈˈe i te Apooraa no Carthage i te matahiti 397 T.T. * Ua faahiti-rahi-hia oia e te mau papai buka ekalesiatiko matamua. E au maite roa te rata a Iakobo i te toea o te mau Papai faauruahia.

6. (a) Eaha te mau huru tupuraa tei turai ia Iakobo ia papai i ta ˈna rata? (b) Maoti i te faahapa, nafea Iakobo e faanavai ai i te mau manaˈo o Paulo no nia i te faaroo?

6 No te aha Iakobo i papai ai i teie rata? Ia hiˈopoa-maitai-hia te rata, e itehia e te fifihia ra te mau taeae no te mau huru tupuraa i roto noa iho i te amuiraa. Ua tuuhia mai te mau ture Kerisetiano i raro, oia, aita roa ˈtu e tâuˈahia ra e ua riro roa mai te tahi pae ei feia taiata i te pae varua ma te faahoa e to teie nei ao. Ua oioi te vetahi i te parau haere noa e e hape to roto i te rata a Iakobo i te mea e te faaitoito ra oia i te faaroo maoti te ohipa o te faaore ïa i ta Paulo i papai no nia i te oraraa mai maoti te faaroo eiaha râ te ohipa. Te faaite ra râ te huru tupuraa e te faahiti ra Iakobo i te faaroo e paturuhia e te ohipa, eiaha râ e te parau noa, area o Paulo ra, te parau maitai ra ïa oia no nia i te mau ohipa a te Ture. Inaha, te faanavai ra Iakobo i te mau manaˈo o Paulo a haere ai i mua ˈtu â ma te faataa nafea e itehia ˈi te faaroo. Mea maitai roa te mau aˈoraa a Iakobo no te mea e au anaˈe i te mau fifi no te mau mahana atoa o te Kerisetiano.

7. Nafea Iakobo e pee ai i te huru haapiiraa a Iesu, e eaha te faahopearaa?

7 Maoti te mau faahohoˈaraa no roto mai i te oraraa o te mau mahana atoa, tae noa ˈtu te animala, te pahi, te feia faaapu, e te aihere, mea oraora maitai te mau manaˈo o Iakobo no nia i te faaroo, te faaoromai, e te haamahuraa. Mea puai roa ino ta ˈna mau aˈoraa no te mea ua pee oia i te huru haapiiraa aravihi a Iesu. Te haamatara ra teie rata i te aravihi rahi o Iakobo i te ite maite i te mau mea e turai ra i te taata.

TUMU PARAU O TE IAKOBO

8. Eaha te faahopearaa o te faaoromairaa roa, eaha râ no nia i te hinaaro tia ore?

8 Te faaoromairaa roa ei ‘feia rave i te parau’ (1:1-27). E haamata Iakobo na roto i te mau parau faaitoitoraa: “E au mau taeae ra, ia roohia outou e te ati e rave rahi te huru ra, a parau outou e, e mea oaoa anaˈe ïa.” Maoti te faaoromairaa roa, e haamaitai-roa-hia ratou. Ia erehia te hoê taata i te paari, ia tamau noa oia i te ani atu i te reira i te Atua, eiaha e feaa mai te hoê are miti e patuhia ra e te mataˈi, ma te faaroo râ. E faateiteihia tei haehaa, area te taata taoˈa ra, e mou ïa mai te tiare ra. E ao to te taata e faaoromai i te ati, “e roaa ïa ia ˈna te korona ora, i ta [Iehova] i parau mai e no te feia i hinaaro ia ˈna.” E ore roa te Atua e faahema i te taata ia rave i te ohipa ino ia hiˈa oia. Na to ˈna iho hinaaro tia ore, ua tô anaˈe, e fanau mai i te hara, e na te hara e fanau mai i te pohe.—1:2, 12, 22; MN.

9. Eaha te titauhia no te riro ei ‘feia rave i te parau,’ e eaha te huru haamoriraa e fariihia e te Atua?

9 Nohea mai te mau ô maitatai atoa? No ǒ mai i te ‘Metua o to nia mai maramarama,’ aore roa e hirohirouri ia ˈna ra. Te na ô ra Iakobo e: “Na ˈna tatou i fanau i te parau mau ra, no to ˈna iho hinaaro, ia riro tatou mai te oho matamua o te mau mea i hamanihia e ana ra.” Ia ru ïa te mau Kerisetiano i te faaroo, ia haere maine i te parau, ia haere maine i te riri, e ia tuu ê atu ratou i te mau mea faufau e te ino morare atoa e ia farii i te haamauraa o te parau o te ora. “Ei feia rave hoi outou i te parau nei, eiaha ei feia faaroo noa.” Inaha, o te taata e hiˈo i roto i te ture o te tiamâraa e au i te hiˈo ra, ma te tamau maite, “e haamaitaihia ïa oia i ta ˈna ra raveraa.” Mea faufaa ore te haamoriraa a te taata o te ore e tapea maite i to ˈna arero, area te huru haamoriraa “paieti mau e te ino ore i mua i te aro o te Atua, o to tatou Metua ra, o teie ïa, O te hamani maitai i te otare e te mau vahine ivi i to ratou ra ati, e te tiai maitai ia ˈna iho, eiaha ia viivii i teie nei ao.”—1:17, 18, 22, 25, 27.

10. (a) Eaha te huru pae tahi e tia ia haapaehia? (b) Eaha te taairaa i rotopu i te ohipa e te faaroo?

10 Te faaroo e maitai-roa-hia i te ohipa tia (2:1-26). Te faatia paetahi ra te mau taeae, a haapao aˈe ai i te taata taoˈa i tei veve. E ere anei râ e parau mau e “o te feia taoˈa ore o teie nei ao ta te Atua i maiti ei feia taoˈa i te faaroo ra, e ei feia aiˈa i te basileia”? E ere anei te feia taoˈa i te feia faahepo? E tia i te mau taeae ia faaohipa i te ture a te Arii ra, “E aroha oe i to taata-tupu mai to aroha ia oe iho na,” e ia haapae i te huru pae tahi. Ia faaohipa atoa ratou i te aroha hamani maitai, no te mea, no nia i te Ture, ia ore noa ˈtu te hoê e haapao i te hoê parau, aita ïa i haapao i te taatoaraa. Mea faufaa ore te faaroo aore e ohipa, oia atoa te parauraa ˈtu i te hoê taeae aore ra tuahine veve “ia mahanahana hoi orua, e ia paia hoi” ma te ore e tauturu roa ˈtu. E nehenehe anei e faaite i te faaroo aore e ohipa? Aita anei te faaroo o Aberahama i tia roa i te ohipa i to ˈna pûpûraa ia Isaaka i nia i te fata? Oia atoa, ua “tiahia” te faaturi ra o Rahaba “i te ohipa.” No reira, te faaroo aore e ohipa ra, mea pohe ïa.—2:5, 8, 16, 19, 25.

11. (a) E faaohipa Iakobo i teihea faahohoˈaraa no te faaara no nia i te arero? (b) Nafea ia faaite i te paari e te ite?

11 Te tapearaa i te arero no te haapii atu i te paari (3:1-18). E tia i te mau taeae ia ara maitai i te riroraa mai ei orometua haapii, a roohia ratou i te haavaraa teiaha aˈe. E pinepine tatou paatoa i te hapa. Mai te tavaha e tapea i te tino o te puaahorofenua e te hoe iti haihai roa e faatioi haere i te hoê pahi rahi, oia atoa taua melo iti haihai roa ra, te arero, e mana rahi roa to ˈna. E au oia i te auahi o te nehenehe e faaama i te hoê uru raau rahi! Mea ohie aˈe te mau animala oviri i te haavîhia i te arero. Te haamaitai nei te taata ia Iehova i te reira, e te faaino nei râ i to ratou taata-tupu. Aita te reira e tano ra. E hî mai anei te pape taitai e te pape maˈaro na roto i te apoo hoê ra? E tia anei i te suke ia faahotu mai i te olive? te vine i te suke? te pape taitai i te pape maˈaro? E ui Iakobo e: “O vai te taata paari e te ite i roto ia outou na?” Ia faaite oia i ta ˈna ohipa ma te mǎrû e ia faarue oia i te mârô, i te faateiteiraa e au i te animala, a pari haavare ai i te parau mau. No te mea “te paari no nia maira, e mea [viivii ore] ïa, e te mamahu, e te mǎrû, e te faaroo ohie, ua î i te aroha e te hamani maitai, e ore e faahuru ê i te taata, e ore hoi e haavare.”—3:13, 17; MN.

12. (a) Eaha te huru tupuraa hape e vai ra i roto i te amuiraa, e nohea mai te reira? (b) Eaha te haerea e tia ia apehia e te huru maitai e tia ia faahotuhia ia fariihia mai tatou e Iehova?

12 A maue ê i te peu navenave, e te auhoaraa e to teie nei ao (4:1-17). “Nohea . . . te mârô i roto ia outou na?” E pahono Iakobo i ta ˈna iho uiraa: “No to outou hinaaro tia ore” i te peu navenave! Mea hape te mau hinaaro o te aau o te tahi pae. E mau “faaturi” te feia e faahoa e to teie nei ao, e e riro mai ratou ei enemi o te Atua. No reira oia e aˈo ai e: “E patoi atu i te Diabolo, e na ˈna e maue ê atu. E haafatata ˈtu i te Atua, e na ˈna e haafatata mai ia outou na.” E faateitei Iehova i te feia haehaa. E tia ïa i te mau taeae ia faaea i te haava te tahi i te tahi. E no te mea aore e taata e papu roa ia ˈna eaha to ˈna oraraa ananahi, e tia ia ratou ia parau e: “I tia [ia Iehova] ra, e ia maoro to tatou aho, e rave ïa tatou i teie, e i tera.” Mea ino te faaahaaha, e e hara te iteraa i te rave i te mea maitai a ore ai e rave atu.—4:1, 4, 7, 8, 15; MN.

13. (a) No te aha e pohe to te feia taoˈa? (b) Nafea Iakobo e faahohoˈa ˈi i te faaoromai e te haamahuraa, e eaha te mau faahopearaa?

13 E ao to te feia e faaoromai ma te parau-tia! (5:1-20). ‘A oto, a auê, e te feia taoˈa rarahi!’ ta Iakobo ïa e parau. ‘Ia pe ta outou taoˈa rahi, e riro ai ei ite e faahapa ia outou. Ua faaroo Iehova sabaota i te piiraa i te tauturu a te feia ooti tei tapea-ino-hia e outou. Ua ora outou i roto i te faatate rahi e te navenave, e ua faahapa e ua taparahi pohe roa outou i te taata parau-tia.’ Teie râ, no te mea te fatata mai ra te vairaa mai o te Fatu, e tia i te mau taeae ia faaoromai, mai te taata faaapu e tiai ra i te auhune, e ia rave i te hiˈoraa o te mau peropheta, “o tei parau mai ma te iˈoa o [Iehova] ra.” E ao to te feia i tamau maite i te faaoromai! E tia i te mau taeae ia haamanaˈo i te faaoromai o Ioba e ta Iehova i rave i te pae hopea, “e ua î [Iehova] i te aroha, e te hamani maitai rahi.”—5:1-6, 10, 11; MN.

14. Eaha te aˈoraa hopea e horoahia no nia i te faˈiraa hara e te pure?

14 Eiaha ratou e tǎpǔ faahou. Ia riro râ ta ratou“e ei e” e ta ratou “aita, ei aita.” E tia ia ratou ia faˈi tahaa i ta ratou mau hara e ia pure te tahi no te tahi. Mai tei faaitehia e te mau pure a Elia, “te pure faauˈana a te taata parau-tia ra, e mea tia-rahi-hia mai ïa.” Ia atea ê atu te hoê i te parau mau, o te faahoˈi mai ia ˈna ra, “e [nephe] te ora ia ˈna i te pohe, e hara rahi te moe ia ˈna ra.”—5:12, 16, 20; MN.

FAUFAARAA

15. Nafea Iakobo e faaau ai i te mau Papai Hebera? A faahohoˈa.

15 Noa ˈtu e e piti noa taime to Iakobo faahitiraa ia Iesu (1:1; 2:1), mea rahi to ˈna faaohiparaa i te mau haapiiraa a te Orometua, o te itehia ïa ia faaau-maitai-hia te rata a Iakobo e te Aˈoraa i nia i te mouˈa. I te hoê â taime, 13 taime te faahitiraahia te iˈoa o Iehova (Traduction du monde nouveau), e ua haamatarahia ta ˈna mau tǎpǔ ei mau utua maitai na te mau Kerisetiano haapao maitai. (4:10; 5:11) E horo pinepine Iakobo i roto i te mau Papai Hebera e rave i te mau faahohoˈaraa e te mau irava e tano no te hamani i ta ˈna mau aˈoraa ohie. E faaite oia nohea mai ta ˈna mau parau mai teie: “te parau i papaihia ra,” “tia maite aˈera taua parau i papaihia ra,” e “ta te parau i papaihia ra”; e faaau atu ai oia i taua mau irava ra i te oraraa Kerisetiano. (2:8, 23; 4:5) Ia horoa oia i te aˈoraa taa maitai e ia patu oia i te faaroo i te Parau a te Atua ei taatoaraa au maitai, e faahiti Iakobo ma te tano i te mau ohipa faaroo a Aberahama, te faaiteraa Rahaba i te faaroo na roto i te ohipa, i te faaoromai taiva ore o Ioba, e i to Elia tiaturiraa i te pure.—Iak. 2:21-25; 5:11, 17, 18; Gen. 22:9-12; Ios. 2:1-21; Ioba 1:20-22; 42:10; Arii 1, 17:1; 18:41-45.

16. Eaha te aˈoraa e te mau faaararaa ta Iakobo e horoa, e nohea mai taua paari maitai ra?

16 E faufaa faito ore to te mau aˈoraa a Iakobo e riro ei feia rave i te parau eiaha râ ei feia faaroo noa, e tamau i te faaite i te faaroo na roto i te mau ohipa o te parau-tia, e oaoa i te faaoromairaa i te mau ati rau, e tamau i te ani i te paari i te Atua, e haafatata noa ia ˈna na roto i te pure, e e faaohipa i te ture a te Arii, “E aroha ˈtu oe i to taata-tupu mai to aroha ia oe iho na.” (Iak. 1:22; 2:24; 1:2, 5; 4:8; 5:13-18; 2:8) Mea puai mau te mau faaararaa no nia i te haapiiraa i te mea hape, te faaohiparaa i te arero ma te ino, te faatia-paetahi-raa i roto i te amuiraa, te imiraa i te peu navenave, e te tiaturiraa i te mau taoˈa tahuti noa. (3:1, 8; 2:4; 4:3; 5:1, 5) Te faataa maitai ra Iakobo e te faahoaraa e to teie nei ao, te taiataraa ïa i te pae varua e te riroraa ïa ei enemi o te Atua, e te horoa ra oia i te auraa o te huru haamoriraa viivii ore i te hiˈoraa o te Atua: “te hamani maitai i te otare e te mau vahine ivi i to ratou ra ati, e te tiai maitai ia ˈna iho, eiaha ia viivii i teie nei ao.” (4:4; 1:27) O teie mau aˈoraa ohie mau e te maramarama maitai, te nehenehe e tiaihia no ǒ mai i teie “pou” o te amuiraa Kerisetiano matamua ra. (Gal. 2:9) Te aratai noa râ ta ˈna poroi manaˈo maitai i te mau Kerisetiano i to tatou nei tau arepurepu, no te mea e “paari no nia maira,” o te faatupu i te hotu o “te parau-tia.”—3:17, 18.

17. Eaha te tumu puai mau e faaoromai ai i roto i te mau ohipa haapao maitai?

17 Te hinaaro rahi ra Iakobo e tauturu i to ˈna mau taeae ia noaa ia ratou te fa o te ora i roto i te Basileia o te Atua. No reira oia e faaitoito ai ia ratou e: “E faaoromai atoa hoi outou, e faaitoito na i to outou aau; ua fatata roa taua haerea mai o te Fatu ra.” E ao to ratou ia tamau ratou i te faaoromai i te ati, no te mea, ia farii te Atua ia ratou, e noaa ïa ia ratou “te korona ora, i ta [Iehova] i parau mai e no te feia i hinaaro ia ˈna ra.” (5:8; 1:12; MN) Te haamatarahia ra ïa te tǎpǔ a te Atua no nia i te korona ora—te pohe-ore-raa anei i nia i te raˈi aore ra te ora mure ore i nia i te fenua—mai te hoê tumu puai mau e faaoromai ai i roto i te mau ohipa haapao maitai. Papu maitai e e faaitoito teie rata faahiahia ia noaa ia tatou paatoa te fa o te ora mure ore i nia anei i te raˈi aore ra i roto i te ao apî a Iehova faaterehia e te Huero o te Basileia, to tatou Fatu o Iesu Mesia.—2:5.

[Nota i raro i te api]

^ Antiquités judaïques, XX, 197-203 (IX, 1); Webster’s New Biographical Dictionary, 1983, api 350.

^ Hiˈo i te tumu parau tarenihia, api 303.

[Uiraa haapiiraa]