Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Buka Bibilia numera 9—Samuela 1

Buka Bibilia numera 9—Samuela 1

Buka Bibilia numera 9—Samuela 1

Feia papai: Samuela, Gada, Natana

Vahi papairaa: Iseraela

Otiraa te papai: area 1078 H.T.T.

Area tau puohuhia: area 1180-1078 H.T.T.

1. Eaha te tauiraa rahi i tupu i roto i te faanahonahoraa a te nunaa o Iseraela i te matahiti 1117 H.T.T., e eaha te mau faahopearaa o te reira?

 I TE matahiti 1117 H.T.T., ua tupu te hoê tauiraa rahi i roto i te faanahonahoraa o te nunaa o Iseraela. Ua haamauhia te hoê taata ei arii! Ua tupu te reira a tavini ai Samuela ei peropheta no Iehova i Iseraela. Noa ˈtu e ua ite atea e ua tohu Iehova i te reira, ua hitimaue Samuela i te tauiraa na roto i te hoê faatereraa arii i anihia e te nunaa Iseraela. Ma te pûpûhia no te taviniraa a Iehova mai to ˈna fanauraa mai â, e ma te mauruuru î i te tura no te toroa arii o Iehova, ua ite atea Samuela i te mau faahopearaa iino no to ˈna mau hoa o te nunaa moˈa o te Atua. Mea na roto noa i te aratairaa a Iehova to Samuela fariiraa i ta ratou mau aniraa. “Ua faaite atura Samuela i te taata i te parau-tia e au i te hau arii ra, e ua papai iho i taua parau ra i roto i te hoê buka, e ua vaiiho ihora i mua i te aro o Iehova.” (Sam. 1, 10:25) Ua tae ihora ïa i te hopea o te tau o te mau tavana, e haamata ihora te tau o te mau arii taata i reira Iseraela e fanaˈo ai i te hoê puai e te hoê hanahana aitâ i itehia aˈenei, a topa ˈtu ai i te pae hopea i roto i te haama e te ereraa i te maitai o Iehova.

2. Na vai i papai i te Samuela Hoê, e eaha to ratou mau tiaraa?

2 O vai tei tano e faatia i te mau tupuraa o taua anotau faahiahia ra? Ma te tano maitai, ua maiti Iehova i te taata haapao maitai ra ia Samuela no te haamata i te papairaa. “Iˈoa o te Atua,” o te auraa ïa o te iˈoa ra Samuela e ua paruru mau oia ma te faahiahia i te iˈoa o Iehova i taua anotau ra. E au ra e na Samuela i papai i na pene matamua e 24 o te buka. E, i to ˈna poheraa, na Gada e o Natana i faaoti i te papairaa no nia i te mau matahiti hopea e tae roa i te poheraa o Saula. Te itehia ra te reira maoti te Paraleipomeno 1, 29:29, e na ô ra e: “E te parau a taua arii ra a Davida, o mua e o muri, inaha, ua papaihia i roto i te buka a taua hiˈo ra a Samuela, i roto hoi i te buka a Natana peropheta, e i roto hoi i te buka a te hiˈo ra a Gada.” Taa ê atu i te mau buka a Te mau arii e te Paraleipomeno, aita te mau buka a Samuela e faahiti ra i te mau faatiaraa no mua ˈtu, o te haapapu ïa e o Samuela, o Gada, e o Natana iho â te feia papai, hoê â hoi o ratou tau e o Davida. E toroa o te nehenehe e tiaturihia to na taata e toru ei mau peropheta no Iehova e ua patoi ratou i te haamoriraa idolo tei haaparuparu i te puai o te nunaa.

3. (a) Nafea te Samuela Hoê i te riroraa mai ei buka Bibilia taa ê? (b) Afea to ˈna faaotiraahia, e eaha te area tau e puohuhia ra?

3 I te omuaraa, hoê noa otaro, aore ra buka na buka e piti a Samuela. Ua vahihia te Samuela na roto e piti buka a neneihia ˈi teie tuhaa o te Septante Heleni. I roto i te Septante, te Samuela Hoê, o te mau Basileia Hoê ïa. Ua ravehia teie vahiraa e te iˈoa ra Te mau arii Hoê e te Vulgate Latino e te vai noa ra te reira i roto i te mau Bibilia Katolika e tae roa mai i teie mahana. No te parau e hoê noa buka te Samuela Hoê e te Piti i te omuaraa, o ta te hoê ïa nota a te mau Massorète no nia i te Samuela 1, 28:24 e haapapu ra, te parau ra te reira e te vai ra teie irava i te ropuraa o te buka a Samuela. E au ra e ua faaotihia te buka i te area 1078 H.T.T. No reira, e puohu paha te Samuela Hoê i te hoê area tau hau atu i te hoê hanere matahiti, mai te area 1180 e tae atu i te matahiti 1078 H.T.T.

4. Eaha te haapapuraa e mea tano te Samuela Hoê?

4 E rave rahi mau haapapuraa e mea tano te buka ra. Ua tano maitai te mau vahi i te mau ohipa i faatiahia. Ma te faahiahia, ua rave-faahou-hia te aroraa ta Ionatana i upootia i nia i te nuu Philiseti i Mikamasa, e tei hope na roto i te pau rahi o to Philiseti, e te hoê raatira faehau Beretane i te Tamaˈi Rahi Matamua ra, te parauhia ra e ua pau to Turetia ia ˈna no to ˈna pee-maite-raa i te mau tapao i faataahia i roto i te buka faauruahia a Samuela.—14:4-14. *

5. Nafea te feia papai Bibilia i te haapapuraa e e parau mau te Samuela Hoê?

5 Teie râ, te vai ra te mau haapapuraa puai atu â e mea faauruahia e e parau mau te buka. Te faahitihia ra te tupuraa faahiahia o te parau tohu a Iehova e e ani o Iseraela i te hoê arii. (Deut. 17:14; Sam. 1, 8:5) Tau matahiti i muri aˈe, ua haapapu Hosea i te reira, a faahiti ai i te parau a Iehova: “Ua horoa ˈtu hoi au i te tahi arii no oe ma te riri, e ua rave ê atu vau ia ˈna ma te riri â.” (Hos. 13:11) Ua faaite Petero i to ˈna manaˈo e ua faauruahia Samuela i te na ôraa e e peropheta oia o tei ‘faaite atea mai i te anotau’ o Iesu. (Ohi. 3:24) Ua faahiti Paulo i te Samuela 1, 13:14 i to ˈna haamatara-poto-raa i te aamu o Iseraela. (Ohi. 13:20-22) Ua haapapu Iesu iho e e parau mau te faatiaraa a ui ai oia i te mau Pharisea i to ˈna ra anotau e: “Aitâ outou i taio i ta Davida i rave e tana mau taata atoa a poia ˈi ratou ra?” I muri aˈe, ua faatia oia i to Davida aniraa i te pane o te aro ra. (Mat. 12:1-4; Sam. 1, 21:1-6) Ua farii atoa Ezera e e parau mau te aamu, mai tei faahitihia na mua ˈtu.—Par. 1, 29:29.

6. Eaha te tahi atu â mau haapapuraa e vai ra i roto i te Bibilia e e parau mau te Samuela Hoê?

6 No te mea e teie te aamu tumu o te mau ohipa a Davida, te haapapu ra te mau faahitiraa atoa no nia ia Davida i roto i te mau Papai e e tuhaa te buka a Samuela no te Parau faauruahia a te Atua. Ua faahiti-atoa-hia te tahi o te mau tupuraa i roto i te mau upoo parau o te mau salamo a Davida, mai te Salamo 59 (Sam. 1, 19:11), te Salamo 34 (Sam. 1, 21:13, 14), e te Salamo 142 (Sam. 1, 22:1 aore ra Sam. 1, 24:1, 3). No reira, te haapapu maitai ra te Parau iho a te Atua e e parau mau te Samuela Hoê.

TUMU PARAU O TE SAMUELA HOÊ

7. Te faaite ra te aamu e vai ra i roto i te buka i te mau oraraa o teihea mau taata faatere i Iseraela?

7 Te faaite ra te buka i te tahi noa tuhaa aore ra i te taatoaraa o te tau oraraa o na feia faatere e maha o Iseraela: o Eli te tahuˈa rahi, o Samuela te peropheta, o Saula te arii matamua, e o Davida tei faatavaihia ei arii no te mono ia ˈna.

8. Eaha te mau huru tupuraa o te fanauraa o Samuela e to ˈna riroraa ei ‘rave ohipa a Iehova’?

8 Te toroa haava o Eli e te apîraa o Samuela (1:1–4:22). A haamata ˈi te aamu, e ite tatou ia Hana, te vahine here roa ˈˈe a Elikana, te hoê ati Levi. Aita oia i fanau i te tamarii, e no reira oia e faaooohia ˈi e Penina, te tahi atu vahine a Elikana. A rave ai te utuafare fetii i to ˈna tere tamatahiti i Silo, tei reira te afata o te faufaa a Iehova, e pure uˈana Hana ia Iehova e horoa mai i te hoê tamaiti na ˈna. E tǎpǔ oia e ia pahonohia ta ˈna pure, e pûpû oia i te tamarii no te tavini ia Iehova. E pahono Iehova i ta ˈna pure, e e fanau oia i te hoê tamaiti, o Samuela. Ia faaorehia ta ˈna û, e aratai Hana ia ˈna i te fare o Iehova ra e e vaiiho oia ia ˈna i te tahuˈa rahi ra, o Eli, no te ‘horoa na Iehova.’ (1:28) Mea na roto i te himene Hana e faaite ai i te mauruuru e te oaoa. E riro te tamaroa ei “rave . . . i te ohipa a Iehova i mua i te aro o te tahuˈa ra o Eli.”—2:11.

9. Nafea Samuela e riro mai ai ei peropheta i Iseraela?

9 E ere râ i te mea maitai roa no Eli. E ruhiruhia oia, e ua riro ta ˈna na tamaiti ei feia aore e ohipa maitai o ‘te ore e haapao ia Iehova.’ (2:12) E faaohipa raua i to raua toroa tahuˈa no te haapao i to raua mau hiaai mâha ore e mau hinaaro tia ore i te pae morare. E haaparuparu Eli i te faatitiaifaro ia raua. No reira Iehova e faatae ai i te mau poroi na te utuafare o Eli, a faaara ˈi e “e ore roa te hoê taata e ruhiruhia i roto i to oe ra utuafare” e hoê â mahana na tamaiti toopiti a Eli e pohe ai. (Sam. 1, 2:30-34; Arii 1, 2:27) I te pae hopea, e tono oia i te tamaiti ra o Samuela ia Eli ra e te hoê poroi haavaraa teimaha. Mea na reira te tamaiti ra o Samuela e haamanahia ˈi ei peropheta i Iseraela.—Sam. 1, 3:1, 11.

10. Nafea Iehova e faatupu ai i ta ˈna haavaraa i nia i te utuafare o Eli?

10 I te taime au, e faatupu Iehova i teie haavaraa ma te rave e ia tia mai to Philiseti e aro ia Iseraela. No te mea e fifihia ratou i roto i te aroraa, e afai mai to Iseraela, ma te pii hua, i te afata o te faufaa mai Silo mai i roto i te puhapa o ta ratou nuu. Ia faaroo ratou i te pii-hua-raa e ia ite ratou e ua afaihia mai te Afata i roto i te puhapa o Iseraela, e faaitoito atu â to Philiseti e e upootia ratou ma te maere mau, e e pau roa Iseraela ia ratou. E haruhia te Afata, e e pohe na tamaiti a Eli. E horuhoru to ˈna mafatu ia faaroo Eli i te parau apî. Ia faahitihia te parau no te Afata, e topa Eli i muri mai nia mai i to ˈna parahiraa e e pohe oia i te fatiraa to ˈna rei. Mea na reira te hoperaa na matahiti e 40 o ta ˈna tau haavaraa. Oia mau, “ua ore te hinuhinu ia Iseraela nei,” inaha e faahohoˈa te Afata i te vairaa mai o Iehova i rotopu i to ˈna nunaa.—4:22.

11. Nafea e haapapuhia ˈi e e ere te Afata i te tahi taoˈa manamana e horoa i te oaoa?

11 E haava Samuela ia Iseraela (5:1–7:17). I teie nei, e ite atoa to Philiseti ma te fifi rahi e eita e tia ia faaohipahia te afata a Iehova mai te hoê taoˈa manamana e horoa i te oaoa. Ia hopoi ratou i te Afata i roto i te hiero a Dagona i Asadoda, e hiˈa to ratou atua te mata i raro. Ia poipoi aˈe, e topa faahou Dagona te mata i raro i te pae uputa, e i teie haereraa, e fati to ˈna upoo e to ˈna na apu rima. Na te reira e faatupu i te tiaturiraa tumu ore a to Philiseti ‘eiaha e taahi i te uputa o Dagona.’ (5:5) E afai oioi to Philiseti i te Afata i Gata e i muri aˈe i Ekerona, e faufaa ore râ! E tupu te mau ati mai te mǎtaˈu rahi, te mau maˈi ô, e te iore rahi. No to ratou peapea i te maraaraa o te feia pohe, e faahoˈi te mau tavana o te Taatiraa Philiseti i te Afata i Iseraela na nia i te hoê pereoo apî hutihia e na puaatoro maiaa e û to raua. I Bete-semesa, e tupu te ati i nia i te tahi mau ati Iseraela no te mea e hiˈo ratou i te Afata. (Sam. 1, 6:19; Num. 4:6, 20) I te pae hopea, e vaiihohia te Afata i roto i te fare o Abinadaba i te oire ati Levi no Kiriata-iearima.

12. Eaha te mau haamaitairaa e roaa mai no to Samuela parururaa i te haamoriraa mau?

12 E vai noa te Afata i roto i te fare o Abinadaba e 20 matahiti i te maoro. Ua paari mai Samuela e e aˈo oia ia Iseraela e faarue i te mau hohoˈa o Baala e o Asetarota e e tavini ia Iehova ma to ratou mafatu atoa. E na reira ratou. Ia putuputu ratou i Mizepe no te haamori, e opua te mau tavana o te Taatiraa Philiseti e aro huna ia Iseraela. E tiaoro Iseraela ia Iehova na roto i te arai o Samuela. E faatupu te hoê haruru patiri puai no ǒ mai ia Iehova ra i te arepurepuraa i rotopu i to Philiseti, e e upootia mai to Iseraela i haapuaihia e te tusia e te pure ma te faahiahia. Mai taua mahana maira, “tei nia to Iehova rima i te Philiseti e hope roa aˈera to Samuela ra anotau.” (7:13) Aita râ i tae atura te taime faatuhaaraa na Samuela. I roto i to ˈna oraraa taatoa, e haava oia ia Iseraela, ma te tere haaati i te mau matahiti atoa mai Rama ˈtu, i te pae apatoerau o Ierusalema, e i Betela, i Gilagala, e i Mizepe. I Rama, e faatia oia i te hoê fata na Iehova.

13. Nafea Iseraela e faarue ai ia Iehova ei Arii, e eaha te mau faahopearaa ta Samuela e faaara?

13 Saula, arii matamua o Iseraela (8:1–12:25). Ua ruhiruhia o Samuela i roto i te taviniraa a Iehova, eita râ ta ˈna nau tamaiti e pee i te eˈa o to raua metua tane, no te mea e farii raua i te mau petaraa e e haapiˈo i te haavaraa. I taua taime ra, e haere mai te feia paari o Iseraela ia Samuela ra e ani e: “E teie nei, e faataa na oe i te tahi arii no matou ei haava ia matou, mai te mau fenua atoa ra.” (8:5) Ma te peapea rahi, e imi Samuela ia Iehova na roto i te pure. E pahono mai Iehova e: “E ere hoi o oe ta ratou i faarue, ua faarue râ ratou ia ˈu, eiaha vau ei arii i nia iho ia ratou. . . . E tena na, e faaroo atu oe i ta ratou parau.” (8:7-9) E tia râ na mua ia Samuela ia faaara ia ratou no nia i te mau faahopearaa iino o ta ratou titauraa orure hau: tihepuraa faehau, tute, ereraa i te tiamâraa, e i te pae hopea oto e auêraa ia Iehova. Eita roa ˈtu to ratou mau hinaaro e aueue, e ani â te nunaa i te hoê arii.

14. Nafea Saula e haamauhia ˈi i roto i te toroa arii?

14 I teie nei, e farerei tatou ia Saula, te hoê tamaiti a Kisa no te opu o Beniamina, te taata haviti roa ˈˈe e te rahi roa ˈˈe i Iseraela. E arataihia oia ia Samuela ra, o te faahanahana ia ˈna na roto i te hoê oroa tamaaraa, te faatahinu e te aratai atu ia ˈna i mua ia Iseraela taatoa i putuputu i Mizepe. Noa ˈtu e e tapuni na mua Saula i roto i te mau afata tauihaa, e faaitehia râ i te pae hopea e o oia tei maitihia e Iehova. E haamanaˈo faahou â Samuela ia Iseraela i te tiaraa o te toroa arii, a papai ai i te reira i roto i te hoê buka. Eita râ te tiaraa arii o Saula e haapaarihia hou to ˈna upootiaraa i nia i to Amona, o te faaore i te haaatiraa ia Iabesa-Gileada, no reira te nunaa i haapapu ai i to ˈna toroa arii i Gilagala. E aˈo â Samuela ia ratou ia mǎtaˈu, ia tavini, e ia auraro ia Iehova, e e tiaoro oia ia Iehova e afai mai i te hoê tapao oia hoi te patiri e te ûa matau-ore-hia i te tau auhune. Na roto i te hoê ohipa mehameha, e faaite Iehova i to ˈna riri no to ratou patoiraa ia ˈna ei Arii.

15. Eaha te hara teoteo e aratai i te toparaa o Saula?

15 Te auraro-ore-raa o Saula (13:1–15:35). I te mea e e tamau noa to Philiseti i te totova ia Iseraela, e haamou Ionatana, te tamaiti itoito a Saula, i te hoê pǔpǔ faehau Philiseti. Ei tahooraa, e tono te enemi i te hoê nuu rahi, “mai te one tahatai ra te rahi,” e e patia ratou i te puhapa i Mikamasa. E ahoaho to te mau ati Iseraela. ‘Ahiri noa Samuela e haere mai e horoa i te aratairaa a Iehova!’ No to ˈna fiu i te tiairaa ia Samuela, e hara o Saula na roto i te pûpûraa ma te teoteo i te hoê tusia taauahi. E tae maira o Samuela. Ma te ore e haapao i te mau parau hororaa paruparu a Saula, e faahiti oia i te haavaraa a Iehova: “I teie nei râ, e ore to oe ra mana arii e mau: ua imi Iehova i te tahi taata no ˈna e au i to ˈna ra aau; e ua parau hoi Iehova ia ˈna e ei tavana ïa i nia iho i to ˈna taata, no te mea, aita aˈenei oe i haapao i ta Iehova i parau mai ia oe ra.”—13:14.

16. Ua faatupu te feruri-ore-raa o Saula i teihea mau fifi?

16 No to ˈna itoito no te iˈoa o Iehova, e aro faahou â Ionatana i te hoê puhapa Philiseti, i teie râ taime o raua anaˈe ta ˈna hopoi mauhaa, e e haapohe oioi raua fatata e 20 taata. E arepurepu atu â te enemi i te hoê aueueraa fenua. E horo haere noa ratou, e e aˈuaˈu Iseraela ia ratou. E faataupupuhia râ te upootiaraa e te hoê parau tǎpǔ feruri-ore-hia a Saula tei opani i te mau faehau ia amu i te maa hou e hope roa ˈi te aroraa. E rohirohi oioi noa te mau taata e e hara ratou ia Iehova ia amu ratou i te iˈo animala ma te ore e rave i te taime no te faatahe i te toto. Area ia Ionatana ra, ua haamâha oia ia ˈna i te meli na mua ˈˈe oia e faaroo ai i te parau tǎpǔ, ta ˈna e faahapa ma te mǎtaˈu ore e e haafifiraa. E faaorahia oia e te nunaa mai te pohe mai no te mea ua rave oia i te hoê faaoraraa rahi i Iseraela.

17. Eaha te tahi atu faarueraa ia Saula e riro ei faahopearaa o te piti o ta ˈna hara ino?

17 Ua tae te taime no te rave i te haavaraa a Iehova i nia i to Amaleka au-ore-hia. (Deut. 25:17-19) Ia mou ratou paatoa, e tia ˈi. Eiaha te hoê aˈe mea ia faahereherehia, te taata e te animala. Eiaha te hoê taoˈa ia ravehia. Ia haamou-roa-hia te mau mea atoa. Eita râ Saula e faaroo e e faaherehere oia ia Agaga, te arii ati Amaleka, e te mau mamoe e te mau puaatoro maitatai, e te parauraa e no te pûpû atu na Iehova. No to ˈna riri, e faaurua te Atua o Iseraela ia Samuela no te faaite i te piti o te faarueraa ia Saula. Ma te ore e tâuˈa ˈtu i te mau parau hororaa a Saula o te hinaaro ra e faatia ia ˈna iho, e parau Samuela e: “Tei te tusia taauahi e te mau tusia atoa to Iehova mauruuru, mai tei te faaroo i te parau a Iehova ra? inaha, e maitai rahi tei te haapao i tei te tusia . . . Ua faarue oe i te parau a Iehova ra, ua faarue atoa Iehova ia oe eiaha oe ei arii.” (Sam. 1, 15:22, 23) Haru mai ra Saula i te pereue o Samuela no te taparu ia ˈna, mahae atura râ. E haapapu atu Samuela ia ˈna e e haru mau â Iehova i te basileia a Saula e horoa na te hoê taata maitai aˈe. E rave Samuela iho i te ˈoˈe e haapohe ia Agaga, e fariu ê atu ai ia Saula, eiaha no te ite faahou ia ˈna.

18. E maiti Iehova ia Davida na nia i teihea niu?

18 Te faatahinuraahia Davida, to ˈna itoito (16:1–17:58). I muri aˈe, e tono Iehova ia Samuela i te fare o Iese i Betelehema i Iuda, e maiti e e faatahinu i te arii apî. E hiˈopoahia te mau tamaiti a Iese te tahi i muri i te tahi, eita râ ratou e ravehia. E haamanaˈo Iehova ia Samuela e: “E ore hoi ta Iehova hiˈoraa e au i ta te taata; e hiˈo hoi te taata i te huru i rapae au aˈe, area o Iehova, e hiˈo ïa i te aau.” (16:7) I te pae hopea, e faaite Iehova e ua farii oia ia Davida, te tamaiti hopea, tei parauhia e “e taata uteute, e te mata maitai, e te huru maitai,” e e faatahinu Samuela ia ˈna. (16:12) I teie nei, e haere mai te varua o Iehova i nia ia Davida, area ia Saula ra, e faatupu ïa i te hoê varua ino.

19. Eaha te upootiaraa matamua a Davida ma te iˈoa o Iehova?

19 E tomo faahou â to Philiseti i Iseraela, a tuu ai i to ratou aito o Golia i mua, te hoê taata rarahi e ono kubiti e hoê tiapana i te roa (fatata e 2,9 metera). Mea rarahi roa oia inaha e 57 kilo te teiaha o to ˈna ahu veo e e 6,8 kilo te teiaha o te auru auri o ta ˈna mahae. (17:4, 5, 7) I te mau mahana atoa, e faatihaehae Golia ia Iseraela ma te tuhi e te haavahavaha e maiti i te hoê taata e ia haere mai oia e taputô ia ˈna, eita râ hoê aˈe taata e pahono atu. Te ruru noa ra o Saula i roto i to ˈna fare ie. Ua faaroo râ Davida i te mau parau faaooo a to Philiseti. Ma te tano te ririraa e ma te itoito no ǒ mai i te Atua ra, e parau Davida e: “O vai hoi teie nei Philiseti peritome-ore-hia ra i aa mai ai oia i te nuu a te Atua ora nei?” (17:26) E faarue Davida i te haana tamaˈi o Saula no te mea aita oia i tamata aˈenei i te reira, e e haere oia e aro, ma te rave noa i te hoê raau tiai mamoe, te hoê pata ofai e e pae ofai manina. Ma te manaˈo e mea haama no to ˈna faahiahia te aroraa i teie tiai mamoe apî, e tuhi Golia ia Davida. E pahono oia ma te tiaturi e: “Te haere maira oe ia ˈu nei, ma te ˈoˈe, e te mahae, e te paruru; te haere atu nei râ vau ia oe, ma te iˈoa o te Atua sabatoa ra o Iehova.” (17:45) E tano maitai te hoê ofai ta Davida e pata, e e topa te aito o te Philiseti i raro! E horo Davida ia ˈna ra, i mua i te mata o na nuu e piti, e huti mai oia i te ˈoˈe a te taata rarahi ra no te tâpû i to ˈna upoo. Auê hoi te faaoraraa rahi i ravehia e Iehova e! Auê hoi te oaoa i roto i te puhapa o Iseraela e! I teie nei e ua pohe to ratou aito, e horo ê to Philiseti, e e aˈuaˈu-tamau-hia ratou e to Iseraela e oaoa ra.

20. Nafea te huru o Ionatana i nia ia Davida e taa ê ai i to Saula?

20 E aˈuaˈu Saula ia Davida (18:1–27:12). E faatupu te ohipa mǎtaˈu ore a Davida no te iˈoa o Iehova i te hoê auhoaraa faahiahia no ˈna. Te auhoaraa ïa e o Ionatana, te tamaiti a Saula e te taata aiˈa mau o te basileia. “Ua au roa ˈtura” Ionatana “ia ˈna, mai te mea e oia iho,” no reira raua e faaau ai i te hoê faufaa no te auhoaraa. (18:1-3) A aruehia ˈi te ohipa faahiahia a Davida i Iseraela, ma te riri, e imi Saula i te ravea e haapohe ia ˈna, noa ˈtu e ua horoa oia i ta ˈna tamahine ra o Mikala ei vahine faaipoipo na ˈna. E rahi e e maamaa noa ˈtu â te riri o Saula, no reira Davida e horo ê ai ma te tauturuhia e to ˈna hoa here o Ionatana. E taˈi raua ia taa ê raua, e e haapapu â Ionatana i to ˈna taiva ore ia Davida a parau ai e: “O Iehova te ite ia tâua nei, e to ˈu ra huaai e to oe ra huaai e a muri noa ˈtu.”—20:42.

21. Eaha te mau tupuraa e tapao i te horo-ê-raa o Davida mai mua ˈtu ia Saula?

21 I roto i to ˈna horo-ê-raa mai mua ˈtu ia Saula tei riri roa, e tae atu o Davida e ta ˈna pǔpǔ iti feia turu tei poia i Noba. I reira, e faatia te tahuˈa ra o Ahimeleka ia ratou ia amu i te pane moˈa o te aro ra, i muri aˈe i to ˈna papuraa e ua haapae o Davida e to ˈna mau taata i te vahine. I teie nei, ma te ˈoˈe a Golia, e horo atu o Davida i Gata i te tuhaa fenua Philiseti, i reira oia e haavare maamaa ˈi. Mai reira e haere atu oia i te ana ra o Adulama, e i Moabi, e i muri aˈe, ia au i te aˈoraa a te peropheta ra o Gada, e hoˈi mai oia i te fenua ra no Iuda. No to ˈna mǎtaˈu i te hoê orureraa hau no te turu ia Davida, e faaue Saula tei pohehae roa, i te ati Edoma ra ia Doega, e taparahi pohe i te mau tahuˈa atoa no Noba, o Abiatara anaˈe te ora mai no te horo atu ia Davida ra. E riro oia ei tahuˈa no te pǔpǔ.

22. Nafea Davida e faaite ai i te haapao maitai ia Iehova e te faatura no Ta ˈna faanahonahoraa?

22 Ei tavini haapao maitai a Iehova, e aro Davida i to Philiseti ma te moemoe ia ratou. E tamau noa râ Saula i te imi i te ravea no te haru ia Davida, e haaputu oia i ta ˈna mau faehau no te aˈuaˈu ia ˈna i “te medebara i Ene-gedi ra.” (24:1) E nehenehe noa râ o Davida, te taata herehia e Iehova, e vai noa i mua roa i te feia e aˈuaˈu ra ia ˈna. I te hoê taime, e nehenehe oia e haapohe ia Saula, eita râ oia e na reira, e tâpû noa oia i to ˈna hiti pereue no te haapapu e ua faaherehere oia i to ˈna ora. Noa ˈtu te iti o teie ohipa, e otuitui te mafatu o Davida, inaha te manaˈo ra oia e te rave ra oia i te ohipa ino i nia i te taata faatahinuhia a Iehova. Eaha râ te faahiahia to ˈna faatura i te faanahonahoraa a Iehova e!

23. Nafea Abigaila e faatupu ai i te hau e o Davida e e riro mai ai ei vahine na ˈna i muri aˈe?

23 Noa ˈtu e te faahitihia ra te poheraa o Samuela i teie nei (25:1), e faahaere te taata papai i mono mai ia ˈna i te papairaa i mua. E ani Davida ia Nabala, no Maona i Iuda, e horoa mai i te maa na ˈna e na to ˈna mau taata no to ratou rave-maitai-raa i ta ˈna mau tiai mamoe. E “avau” râ o Nabala “ia ratou,” te mau taata o Davida, e e haere Davida e faautua ia ˈna. (25:14) Ia ite oia e e tupu mai te hoê ati, e hopoi huna te vahine a Nabala, o Abigaila, i te maa na Davida e e tamǎrû oia i to ˈna riri. E haamaitai Davida ia ˈna no to ˈna haerea paari e e tuu oia ia ˈna ia haere ma te hau. Ia faaite Abigaila ia Nabala i te ohipa i tupu, e mauiui to ˈna mafatu, e hoê ahuru mahana i muri aˈe, e pohe oia. I teie nei, e faaipoipo Davida i te vahine purotu e te haviti ra o Abigaila.

24. Nafea Davida e faaherehere faahou ai i te ora o Saula?

24 No te toru o te taime, e mârô â Saula e aˈuaˈu ia Davida, e i teie nei â e aroha Davida ia ˈna. “Ua roohia” o Saula e to ˈna mau taata “i te varea taoto rahi no ǒ mai ia Iehova ra.” E nehenehe atura ïa Davida e tomo i roto i te puhapa e e rave i te mahae a Saula, e tapea râ oia ia ˈna ia ore oia e tuu i to ˈna rima i nia i “te taata o Iehova i faatahinuhia ra.” (26:11, 12) No te piti o te taime, e turaihia Davida ia horo e tapuni i ǒ i te Philiseti ra o te horoa i te oire ra o Zikelaga ei vahi nohoraa no ˈna. Mai reira ˈtu, e haere oia e aro i te tahi atu mau enemi o Iseraela.

25. Eaha te toru o te hara ino roa ta Saula e rave?

25 Te haapoheraa o Saula ia ˈna iho (28:1–31:13). E tahoê te mau tavana o te Taatiraa Philiseti e haere atu ai i Sunema. No te patoi atu, e haere Saula i te mouˈa Gilaboa ra. E imi noa oia i te aratairaa a Iehova, eita râ oia e pahono mai ia ˈna. Ahiri noa e e nehenehe oia e farerei ia Samuela! Ma te faahuru ê ia ˈna, e rave Saula i te tahi atu â hara ino roa ia haere oia e farerei i te hoê vahine taura i Ene-dora, i muri mai i te mau nuu Philiseti. Ia ite atu oia ia ˈna, e taparu oia ia ˈna e paraparau atu ia Samuela no ˈna. No to ˈna hinaaro e ite oioi i te mau parau hopea, e manaˈo Saula e o Samuela iho â te taata i pohe teie e fa maira. Aita râ ta “Samuela” poroi mahanahana no te arii. E pohe oia ananahi, e ia au i te mau parau a Iehova, e rave-ê-hia to ˈna basileia. I te pae o te mau enemi, e haere mai te mau tavana o te Taatiraa Philiseti e aro. Ia ite atu ratou ia Davida e to ˈna mau taata i roto ia ratou, e manaˈo ino ratou e e faaue atu e hoˈi i ǒ ratou. E tano maitai to te mau taata a Davida taeraa ˈtu i Zikelaga! Ua haru te hoê pǔpǔ ati Ameleka i te mau utuafare fetii e te mau taoˈa a Davida e a to ˈna mau taata, e aˈuaˈu râ Davida e to ˈna mau taata ia ratou, e e noaa faahou mai te mau mea atoa ma te ino ore.

26. Nafea te faatereraa ino a te arii matamua o Iseraela e hope ai?

26 I teie nei, e tupu te aroraa i te mouˈa ra o Gilaboa. E pau rahi to Iseraela, e e noaa te mau vahi parururaa o te fenua i to Philiseti. E pohe Ionatana e te tahi atu mau tamaiti a Saula, e ma te pepe ino roa, e haapohe o Saula ia ˈna ma te horo i nia i ta ˈna iho ˈoˈe. E taamu to Philiseti i upootia i te tino o Saula e o ta ˈna na tamaiti e toru i nia i te patu o te oire ra o Bete-sana, e tatarahia râ te reira e te feia no Iabesa-gileada ei faaoreraa i taua faainoraa ra. Ua tapae ïa te faatereraa ino a te arii matamua o Iseraela i te hoê hopea riaria mau.

FAUFAARAA

27. (a) Eaha mau na te hape o Eli e o Saula? (b) Nafea Samuela e o Davida e riro ai ei mau hiˈoraa maitatai no te mau tiaau e te mau tavini taurearea?

27 Mea maere mau te aamu e vai ra i roto i te Samuela Hoê! Ma te haavare ore i roto i te mau tuhaa rii atoa, te faaite ra oia i te paruparu e te puai o Iseraela. E maha taata faatere ia Iseraela tei faahitihia, e piti tei haapao maitai i te ture a te Atua e e piti aita. A tapao na i te haapao ore o Eli e o Saula: Aita te hoê i ohipa, area te tahi ra, ua haa ïa ma te teoteo. I te tahi aˈe pae, ua faaite o Samuela raua o Davida i te here no te eˈa o Iehova mai to raua apîraa mai â, e ua faufaahia raua. Auê hoi haapiiraa faahiahia mau no te mau tiaau atoa! Mea faufaa mau â ia aˈo ratou, ia ara e ia vai viivii ore e ia nahonaho te faanahonahoraa a Iehova, ia faatura i ta ˈna mau faanahoraa, ia faaite i te mǎtaˈu ore, e te hitahita ore tamau, ia itoito, e ia haapao maite ia vetahi ê ma te here! (2:23-25; 24:5, 7; 18:5, 14-16) A tapao atoa na e ua fanaˈo na taata e piti i manuïa i te hoê haapiiraa teotaratia maitai mai to raua apîraa mai â e ua faaite raua i te itoito i te parauraa i te poroi a Iehova e ua haapao maite i te mau faufaa i tuuhia ia raua ra. (3:19; 17:33-37) Ia nehenehe te feia apî e haamori ra ia Iehova i teie tau ia riro ei mau “Samuela” e ei mau “Davida” apî!

28. Nafea te auraroraa e haamatarahia ˈi, e eaha te aˈoraa a te Samuela Hoê e faahiti-atoa-hia e te tahi atu feia papai Bibilia?

28 I roto i te mau parau faufaa atoa o teie buka, e tia ia haamanaˈohia ta Iehova i faaurua ia Samuela e parau ei haavaraa ia Saula no to ˈna oreraa “e haamou . . . ia Amaleka, eiaha ia faahitihia i raro aˈe i teie nei raˈi.” (Deut. 25:19) Ua faahiti-faahou-hia te haapiiraa ra “e maitai rahi tei te haapao i tei te tusia” na roto i te mau parau huru rau i roto i te Hosea 6:6, Mika 6:6-8, e Mareko 12:33. (Sam. 1, 15:22) Mea faufaa ia fanaˈo tatou i teie faatiaraa faauruahia i teie nei ma te auraro maite i te reo o to tatou Atua ra o Iehova! Te haamanaˈo-atoa-hia maira e auraro i te moˈaraa o te toto, i roto i te Samuela 1, 14:32, 33. E hiˈohia te amuraa i te iˈo ma te ore e faatahe maitai i te toto mai ‘te hararaa ia Iehova.’ E au atoa te reira i te amuiraa Kerisetiano, mai tei faaite-papu-hia i roto i te Ohipa 15:28, 29.

29. Te faaite ra te Samuela Hoê i te mau faahopearaa o teihea hape o te nunaa Iseraela, e eaha te faaararaa ta ˈna e faatae i te feia mârô?

29 Te faaite ra te Samuela Hoê i te hape rahi a te hoê nunaa tei manaˈo e eita e manuïa te faatereraa a te Atua mai nia mai i te raˈi. (Sam. 1, 8:5, 19, 20; 10:18, 19) Ua haamatara-maitai-hia e ua tohu-atoa-hia te mau marei e te faufaa ore o te faatereraa a te taata. (8:11-18; 12:1-17) I te omuaraa, ua faaitehia o Saula mai te hoê taata haehaa, tei nia te varua o te Atua ia ˈna (9:21; 11:6), e pourihia râ to ˈna huru feruriraa e e inoino roa to ˈna mafatu a iti noa ˈi to ˈna here no te parau-tia e to ˈna faaroo i te Atua. (14:24, 29, 44) Ua faaorehia to ˈna itoito matamua e ta ˈna mau ohipa teoteo, to ˈna auraro-ore-raa, e to ˈna taivaraa i te Atua i te pae hopea. (Sam. 1, 13:9; 15:9; 28:7; Ezek. 18:24) Ua faatupu to ˈna ereraa i te faaroo i te papu-ore-raa o te oraraa, e ua riro roa ei pohehae, ei riri, e ei taparahiraa taata. (Sam. 1, 18:9, 11; 20:33; 22:18, 19) Ua pohe oia mai ia ˈna i ora, ma te hara i to ˈna Atua e to ˈna nunaa, e ua riro oia ei faaararaa i te feia atoa e “mârô i to ratou iho hinaaro” mai ia ˈna.—Pet. 2, 2:10-12.

30. Eaha te mau huru maitatai o Samuela ta te mau tavini no teie tau e nehenehe e faahotu ia faufaahia ratou?

30 Teie râ, te vai ra te mau taata maitai o te taa ê mai. Ei hiˈoraa, a tapao na i te haerea haapao maitai o Samuela, tei tavini ia Iseraela i to ˈna oraraa taatoa ma te ore e rave hoê aˈe ohipa eiâ, e hiˈo i te huru o te taata, e farii i te petaraa. (Sam. 1, 12:3-5) Mai to ˈna tamariiriiraa mai â, ua auraro ohie noa oia (3:5), mea ite oia i te peu maitatai e mea faatura (3:6-8), e nehenehe oia e tiaturihia no te amo i ta ˈna mau hopoia (3:15), mea aueue ore oia i te pae o ta ˈna euhe e to ˈna taairaa ia Iehova (7:3-6; 12:2), ua ineine noa oia i te faaroo (8:21), i te turu i te mau faaotiraa a Iehova (10:24), mea etaeta oia ia haava oia noa ˈtu o vai te taata (13:13), e paturu oia i te auraroraa (15:22), e ia rave oia i te hoê ohipa, mea faaoti roa (16:6, 11). E parau maitai anaˈe ta vetahi ê no ˈna. (2:26; 9:6) Eiaha noa ta ˈna taviniraa ei taata apî ia faaitoito i te feia apî ia rave i te taviniraa i teie mahana (2:11, 18), ia turu atoa râ to ˈna tamauraa e tae roa i te hopea o to ˈna oraraa i te feia i rohirohi no te paari o te matahiti.—7:15.

31. Nafea Ionatana e riro ai ei hiˈoraa maitai roa?

31 Te vai atoa ra te hiˈoraa faahiahia o Ionatana. Aita oia i inoino no te mea ua faatahinuhia o Davida no te toroa arii tei tia ia horoahia no ˈna. Ua farii râ oia i te mau huru maitatai o Davida e ua faaau oia i te hoê faufaa o te auhoaraa e o ˈna. E nehenehe teie mau huru auhoaraa miimii ore e patu e e faaitoito te tahi i te tahi i rotopu i te feia e tavini ra i te Atua ma te haapao maitai i teie mahana.—23:16-18.

32. Eaha te mau huru maitatai e itehia i nia ia Hana e ia Abigaila?

32 No te mau vahine, te vai ra te hiˈoraa o Hana, tei apee tamau i ta ˈna tane i te vahi haamoriraa a Iehova. E vahine paieti oia, e te haehaa, tei haapae i ta ˈna tamaiti no te tapea i ta ˈna parau e te faaite i te mauruuru no te aroha o Iehova. E haamaitairaa faahiahia mau râ ta ˈna i fanaˈo i to ˈna iteraa i ta ˈna tamaiti i te peeraa i te taviniraa maitatai a Iehova i to ˈna oraraa taatoa. (1:11, 21-23, 27, 28) Te vai atoa ra te hiˈoraa o Abigaila, tei faaite i te hoê auraroraa e te feruriraa maitai e au i te hoê vahine e ta Davida i umere, e i faaipoipo i muri aˈe.—25:32-35.

33. Ia turai te here e te haapao maitai itoito o Davida ia tatou ia rave i te aha?

33 Ua faaitehia te here o Davida no Iehova ma te putapû i roto i te mau salamo ta ˈna i papai i te medebara a aˈuaˈuhia ˈi oia e Saula, “tei faatahinuhia hoi . . . e Iehova” e tei topa i roto i te hara. (Sam. 1, 24:6; Sal. 34:7, 8; 52:8; 57:1, 7, 9) Eaha râ te haavare ore ia haamoˈa Davida i te iˈoa o Iehova i to ˈna pahonoraa ˈtu i te taata faaooo ra o Golia! “Te haere atu nei râ vau ia oe, ma te iˈoa o te Atua sabaota ra o Iehova . . . Na Iehova oe e tuu mai i tau rima auanei, . . . ia ite to te ao atoa nei e, e Atua to Iseraela. E ite hoi teie nei feia rahi atoa ra, e e tia ia Iehova ia faaora eiaha noa ˈtu ei ˈoˈe, eiaha ei mahae: na Iehova hoi teie nei tamaˈi, e na ˈna outou e tuu mai i to matou nei rima.” (Sam. 1, 17:45-47) Ua faahanahana o Davida, te taata itoito e te parau-tia “tei faatahinuhia” e Iehova, ia Iehova mai te Atua o te fenua taatoa e te Tumu mau e te otahi no te faaoraraa. (Sam. 2, 22:51) Ia nehenehe tatou ia pee tamau i teie hiˈoraa itoito!

34. Nafea te aamu o Davida e haamaramarama roa ˈtu ai i te mau opuaraa a te Basileia o Iehova?

34 Eaha te parau a te Samuela Hoê no nia i te tupuraa o te mau opuaraa a te Basileia o te Atua? E aratai te reira ia tatou i nia i te tuhaa faufaa mau o teie buka Bibilia! No te mea e farerei tatou ia Davida i ǒ nei, peneiaˈe teie te auraa o to ˈna iˈoa, “Herehia.” Mea herehia o Davida e Iehova e ua maitihia oia mai te tahi “taata no ˈna e au i to ˈna ra aau,” e tano ia riro ei arii i Iseraela. (Sam. 1, 13:14) E hoˈi ïa te basileia i roto i te opu o Iuda, ia au i te haamaitairaa a Iakoba e vai ra i roto i te Genese 49:9, 10, e ia vai noa te mana arii i roto i te opu o Iuda e tae roa i te taime e haere mai ai te Taata faatere tei ia ˈna ra te auraroraa o te mau nunaa atoa.

35. Nafea te iˈoa o Davida i te taairaahia i te iˈoa o te Huero o te Basileia, e eaha te mau huru maitatai o Davida ta taua Huero ra e faaite?

35 Hau atu â, ua taaihia te iˈoa o Davida i te iˈoa o te Huero o te Basileia, tei fanau-atoa-hia i Betelehema e no roto mai oia i te opu o Davida. (Mat. 1:1, 6; 2:1; 21:9, 15) O Iesu Mesia ïa tei faahanahanahia, “te Liona o te opu o Iuda, . . . te huaai o Davida,” e “te tumu e te huaai o Davida, e te fetia poipoi anaana ra.” (Apo. 5:5; 22:16) Ei Arii o te Basileia, e faaite teie “tamaiti a Davida” i te aueue ore e te itoito e au i to to ˈna tupuna tuiroo, ia aro oia i te mau enemi o te Atua e ia mou roa ratou e ia haamoˈa oia i te iˈoa o Iehova e ati noa ˈˈe te fenua. Mea puai mau to tatou tiaturiraa i teie Huero o te Basileia!

[Nota i raro i te api]

^ The Romance of the Last Crusade, 1923, a te Tomana Vivian Gilbert, mau api 183-186.

[Uiraa haapiiraa]