Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Faahohonuraa numera 1—Te hoê tere i te Fenua Tǎpǔhia

Faahohonuraa numera 1—Te hoê tere i te Fenua Tǎpǔhia

Faahohonuraa i te mau Papai faauruahia e to ratou tupuraa mau

Faahohonuraa numera 1—Te hoê tere i te Fenua Tǎpǔhia

Te mau tuhaa o te fenua, to ˈna huru, to ˈna mau mouˈa e mau peho, to ˈna mau anavai e mau roto, to ˈna ahuaraˈi, to ˈna repo e to ˈna mau aihere huru rau.

1. (a) No te aha mea tano aˈe te parau ra “Fenua Tǎpǔhia”? (b) Eaha te tiaturiraa hanahana ta tatou e nehenehe e feruri a hiˈopoa ˈi tatou i te huru o te fenua?

 NA TE Atua ra o Iehova i faataa i te mau otia o te Fenua Tǎpǔhia i tahito ra. (Exo. 23:31; Num. 34:1-12; Ios. 1:4) Ehia senekele i te maoro to te tahi pae faahitiraa i teie vahi mai te fenua Palesetina, te hoê iˈoa no roto mai i te taˈo Latino ra Palaestina e te taˈo Heleni ra Pa·lai·stiʹne, te huriraa o te taˈo Hebera ra Peleʹsheth. I roto i te mau Papai Hebera, te huriraa o Peleʹsheth, o “Philiseti” ïa e e au noa te reira i te tuhaa fenua o to Philiseti, te mau enemi o te nunaa o te Atua. (Exo. 15:14) Teie râ, i te mea e ua tǎpǔ Iehova i teie fenua i te taata haapao maitai ra o Aberahama e to ˈna huaai, mea tano aˈe ia parau “Fenua Tǎpǔhia,” aore ra “Fenua i parauhia maira.” (Gen. 15:18; Deut. 9:27, 28; Heb. 11:9) Mea faahiahia teie fenua no to ˈna huru rau, tei roto i teie vahi nainai te mau huru taa ê roa e rave rahi e itehia na te ao atoa nei. Ua nehenehe hoi Iehova e horoa ei tufaa i te hoê fenua tǎpǔhia mai teie i te haviti e te rau, na to ˈna mau Ite i tahito ra, eita anei ïa ta ˈna e nehenehe e horoa i te hoê ao apî hanahana, te hoê paradaiso e ati aˈe te fenua, ma te mau mouˈa, te mau peho, te mau anavai e te mau roto, na to ˈna feia haamori i pûpûhia, ei faaoaoaraa ia ratou. E hiˈopoa maitai anaˈe i te huru o te Fenua Tǎpǔhia, a rave ai tatou i teie tere feruri-noa-hia. *

AANORAA

2. Ua faaea na te ati Iuda i te Fenua Tǎpǔhia i nia i teihea faito, e ihea ˈtu ai?

2 Ia au i te mau otia i haamauhia e te Atua e tei faataahia i roto i te Numera 34:1-12, e tâpû fenua ǒaǒa te fenua tǎpǔhia ia Iseraela. Fatata e 480 kilometera mai apatoerau atu e i apatoa e fatata e 56 kilometera i te aano, i te faito au noa. Ia tae roa i te tau faatereraa a te mau arii Davida e Solomona, a tahi ra te taatoaraa o te fenua tǎpǔhia i riro ai i raro aˈe i te nuu, ua haavîhia hoi te mau nunaa e rave rahi. Teie râ, te faataahia ra te tuhaa i noho-mau-hia e te ati Iuda mai te mea ra e mai Dana ˈtu e i Bere-seba, fatata ïa e 240 kilometera mai apatoerau atu e i apatoa. (Arii 1, 4:25) E 51 kilometera mai te mouˈa Karemela ˈtu e i te miti no Galilea, e i apatoa, i te vahi e tipuu mǎrû atu ai te pae miti Mediteranea i apatoa tooa o te râ, e hau atu ïa i te 80 kilometera mai Gaza ˈtu e i te Miti Avaava. Fatata 15 000 kilometera tuea noa te tuhaa fenua faaeahia i te pae tooa o te râ o te anavai Ioridana. Ua faaea atoa râ to Iseraela i te mau fenua i te pae hitia o te râ o Ioridana (mau fenua aita i roto i te mau otia i tǎpǔhia i te omuaraa), e raea ïa i raro rii mai i te 26 000 kilometera tuea te taatoaraa o te fenua faaeahia.

MAU TUHAA FENUA NATURA

3. Ma te faaohipa i te hohoˈa fenua “Mau tuhaa fenua natura o te Fenua Tǎpǔhia” e te paratarapha, a faahiti poto noa i te mau vahi e vai ra i roto i te mau tuhaa natura o te fenua i muri nei: (a) te mau vahi papu i te pae tooa o te râ o Ioridana, (b) te mau vahi mouˈa i te pae tooa o te râ o Ioridana, (c) te mau mouˈa e mau vahi papu teitei i te pae hitia o te râ o Ioridana.

3 E aratai to tatou tere i te Fenua Tǎpǔhia na roto i te mau tuhaa fenua natura i muri nei. E tauturu mai teie tabula ia faataa i te mau otia au noa o te mau tuhaa fenua e tauaparauhia, i nia i te hohoˈa fenua.

Tuhaa fenua

A. Pae miti o te Miti Rahi.—Ios. 15:12.

B. Mau vahi papu i te pae tooa o te râ o Ioridana

1. Vahi papu o Asera.—Tav. 5:17.

2. Tâpû fenua ǒaǒa i te pae miti o Dora.—Ios. 12:23.

3. Hiti vahi papu o Sarona.—Par. 1, 27:29; Sire 2:1.

4. Vahi papu o Philiseti.—Gen. 21:32; Exo. 13:17.

5. Peho no ropu mai hitia o te râ ˈtu e i tooa o te râ

a. Vahi papu o Megido (Esdrelon).—Par. 2, 35:22.

b. Peho o Iezereela.—Tav. 6:33.

C. Mau fenua mouˈa i te pae tooa o te râ o Ioridana

1. Mau aivi no Galilea.—Ios. 20:7; Isa. 9:1.

2. Mau aivi no Karemela.—Arii 1, 18:19, 20, 42.

3. Mau aivi no Samaria.—Ier. 31:5; Amo. 3:9.

4. Shéphéla.—Ios. 11:2; Tav. 1:9.

5. Fenua mouˈa o Iuda.—Ios. 11:21.

6. Medebara no Iuda (Iesimona).—Tav. 1:16; Sam. 1, 23:19.

7. Négueb.—Gen. 12:9; Num. 21:1.

8. Medebara no Parana.—Gen. 21:21; Num. 13:1-3.

D. Te Araba rahi (te Rift Valley).—Sam. 2, 2:29; Ier. 52:7.

1. Peho o Houlé

2. Tuhaa fenua e haaati i te miti no Galilea.—Mat. 14:34; Ioa. 6:1.

3. Mataeinaa o te Peho o Ioridana (Te Ghor).—Arii 1, 7:46; Par. 2, 4:17; Luka 3:3.

4. Miti Avaava (Pohe) (Miti o te Araba).—Num. 34:3; Deut. 4:49; Ios. 3:16.

5. Araba (i te pae apatoa o te Miti Avaava).—Deut. 2:8.

E. Mau mouˈa e mau vahi papu teitei i te pae hitia o te râ o Ioridana.—Ios. 13:9, 16, 17, 21; 20:8.

1. Fenua o Basana.—Par. 1, 5:11; Sal. 68:15.

2. Fenua o Gileada.—Ios. 22:9.

3. Fenua o Amona e o Moabi.—Ios. 13:25; Par. 1, 19:2; Deut. 1:5.

4. Vahi teitei o Edoma.—Num. 21:4; Tav. 11:18.

F. Mau mouˈa no Lebanona.—Ios. 13:5.

A. PAE MITI O TE MITI RAHI

4. Eaha te huru e te ahuaraˈi e o te pae miti?

4 Ia haamata tatou i to tatou tere mai te pae tooa o te râ mai, e ite na mua tatou i te pae miti o te Mediteranea ninamu maitai e te nehenehe mau. No te rahi o te one, o Iopa anaˈe te tapaeraa pahi natura i te pae apatoa o te mouˈa Karemela; i te pae apatoerau râ o Karemela, te vai ra tau tapaeraa pahi natura maitatai. Ua riro mai to Phoinikia, tei noho ra i taua vahi o te pae miti ra, ei ihitai tuiroo. Te anuvera haumârû faito au noa o te matahiti i te pae miti mahana maitai, 19 ïa teteri, noa ˈtu e mea veavea roa te tau veavea, ma te hoê anuvera faito au noa, ia ao, fatata e 34 teteri i Gaza.

B-1 VAHI PAPU O ASERA

5, 6. A faataa poto na i (a) te vahi papu o Asera, (b) te tâpû fenua ǒaǒa i te pae miti o Dora.

5 Mai te mouˈa Karemela mai teie vahi papu i te pae miti i te pae apatoerau e haere atu ai i te atearaa e 40 kilometera. Fatata 13 kilometera to ˈna vahi aano roa ˈˈe, e e tuhaa te reira o te fenua i faataahia na te opu o Asera. (Ios. 19:24-30) E vahi papu ǒaǒa tupu maitai tera vahi o tei horoa na i te maa no te airaa maa a te arii Solomona.—Gen. 49:20; Arii 1, 4:7, 16.

B-2 TÂPÛ FENUA ǑAǑA I TE PAE MITI O DORA

6 E piri atu teie tâpû fenua ǒaǒa i te anairaa o te Karemela i te atearaa e 32 kilometera. E 4 noa kilometera to ˈna aano. E tâpû fenua ǒaǒa i te pae miti teie i rotopu i te Karemela e te Mediteranea. I te pae apatoa, te vai ra te oire tapaeraa pahi o Dora, e i apatoa ˈtu â, e haamata te mau haapueraa one. E hotu na te maa maitatai i nia i te mau mouˈa i muri mai ia Dora no te mau oroa amuraa maa a Solomona. Ua faaipoipo hoê o te mau tamahine a Solomona i te tia no taua vahi ra.—Arii 1, 4:7, 11.

B-3 HITI VAHI PAPU O SARONA

7. (a) Nafea te Sarona i te faahitiraahia i roto i te parau tohu, e no te aha? (b) I te tau o te mau Hebera, ua faaohipahia teie vahi no te aha?

7 Ia hiˈohia te unauna rahi o to ˈna mau tiare, e tano mau ia faahitihia te Sarona i roto i te orama parau tohu a Isaia no nia i te fenua faanaho-faahou-hia o Iseraela. (Isa. 35:2) E fenua tupu maitai teie e te rarirari maitai. E vahi papu 16 e tae atu i te 19 kilometera i te aano, i te pae apatoa o te tâpû fenua ǒaǒa i te pae miti o Dora e 64 kilometera i te roa. I te tau o te mau Hebera, e tupu na te mau uru chêne i te pae apatoerau o Sarona. Ia oti te auhune, e arataihia te mau nǎnǎ rahi e faaamu i reira. I te tau o te arii Davida, i Sarona e faaamuhia ˈi te mau nǎnǎ a te arii. (Par. 1, 27:29) I teie mahana, e mau faaapu rarahi taporo to reira.

B-4 VAHI PAPU O PHILISETI

8. Teihea te vahi papu o Philiseti, e eaha to ˈna huru?

8 No teie tuhaa fenua, e 80 kilometera ïa te roa i te pae miti e e 24 kilometera e haere atu i roto. (Arii 1, 4:21) I te tahi taime e haere roa te mau haapueraa one o te pae miti i roto atu i te fenua i te faito e 6 kilometera. E ere teie vahi papu i te mea parahurahu roa, e 30 metera i te teitei te vahi haehaa roa ˈˈe e tae atu i te 200 metera te vahi teitei roa ˈˈe i muri mai ia Gaza i te pae apatoa. Mea maitai roa te repo; e ere râ i te mea ûa roa, e e nehenehe noa e paˈurâhia.

B-5 PEHO NO ROPU MAI HITIA O TE RÂ ˈTU E I TOOA O TE RÂ

9. (a) Eaha na tuhaa e piti o te peho no ropu mai hitia o te râ ˈtu e i tooa o te râ, e eaha to ˈna faufaaraa? (b) Ma te faaohipa i te “Mau tâpûraa o te Fenua Tǎpǔhia,” a faataa na i te huru fenua o teie vahi.

9 E piti tuhaa to te peho no ropu mai hitia o te râ ˈtu e i tooa o te râ, te vahi papu o Megido, aore ra Esdrelon, i tooa o te râ, e te peho o Iezereela i hitia o te râ. (Par. 2, 35:22; Tav. 6:33) E purumu ohie teie peho no ropu mai Ioridana mai, i roto i te Rift Valley, e tae atu i te pae miti Mediteranea, e ua riro mai ei purumu tapihooraa faufaa. E faararihia te vahi papu o Megido e te anavai Kisona, o te tahe atu na te eˈa ǒaǒa i rotopu i te mouˈa Karemela e te mau mouˈa no Galilea i roto i te vahi papu o Asera e mai reira i roto atu i te Mediteranea. E fatata roa teie anavai rii i te mǎrô i te tau veavea, i te tahi râ mau tau, e tahe ïa mai te tahora.—Tav. 5:21.

10. (a) A faataa na i te peho o Iezereela. (b) Ua taaihia teie vahi i teihea mau aamu Bibilia?

10 E haere atu te peho o Iezereela i apatoa hitia o te râ i Ioridana. E 3,2 kilometera te aano o teie peho ǒaǒa, te peho o Iezereela, e 19 kilometera i te roa. E haamata te teiteiraa i te faito e 90 metera, e e topa taue mai ai i raro i te faito 120 metera i raro aˈe i te faito o te miti i pihai iho ia Bete-seana. Mea tupu maitai roa te peho no ropu taatoa, o te tuhaa râ o Iezereela te hoê o te mau vahi ruperupe roa ˈˈe o te fenua taatoa. Teie te auraa o Iezereela, “E ueue te Atua i te huero.” (Hos. 2:22, MN) Te parau ra te mau Papai no te huru au mau e te haviti o teie mataeinaa. (Gen. 49:15) Ua tupu te mau aroraa faahiahia i rotopu ia Iseraela e te mau nunaa tapiri i Megido e i Iezereela, e ua aro atoa o Baraka, Gideona, te arii Saula, e o Iehu i reira.—Tav. 5:19-21; 7:12; Sam. 1, 29:1; 31:1, 7; Arii 2, 9:27.

C-1 MAU AIVI NO GALILEA

11, 12. (a) Eaha te faahiahiaraa o Galilea i roto i te taviniraa a Iesu, e vai ma no teie mataeinaa mai ratou? (b) A faaau na i te Galilea haehaa e te Galilea teitei.

11 Tei te tuhaa apatoa o te mau aivi no Galilea (e e ati aˈe te miti no Galilea) to Iesu raveraa i te rahiraa o ta ˈna ohipa pororaa i te iˈoa e te Basileia o te Atua. (Mat. 4:15-17; Mar. 3:7) No Galilea mai te rahiraa o te mau pǐpǐ a Iesu, e tae noa ˈtu ta ˈna na aposetolo haapao maitai 11. (Ohi. 2:7) Mea au roa teie mataeinaa, parauhia i te tahi taime Galilea haehaa, eita te mau aivi e hau atu i te 600 metera. Mai te tau toparaa rauere e tae atu i te tau uaaraa tiare, eita e erehia te ûa i nia i teie fenua haumârû, e no reira aita e vahi mǎrô. I te tau uaaraa tiare, e î roa te mau aivi i te tiare, e te mau faa atoa i te maa huero. Mea maitai roa te repo o te mau vahi papu teitei rii no te faaapu, e to te mau aivi no te faatupu i te mau tumu olive e te vine. Te mau oire tuiroo o te Bibilia, o Nazareta, Kana, e o Naina ïa. (Mat. 2:22, 23; Ioa. 2:1; Luka 7:11) No teie vahi te rahiraa o te mau tumu parau no te mau faahohoˈaraa a Iesu.—Mat. 6:25-32; 9:37, 38.

12 I te tuhaa apatoerau, aore ra Galilea teitei, e tae roa te mau aivi i te teiteiraa 1 100 metera, o te niu ïa o te mau mouˈa no Lebanona. Mea moemoe te Galilea teitei, mea mataˈi roa e mea ûa roa. I te tau Bibilia, mea meumeu roa te mau uru raau i nia i te mau paeau tooa o te râ. Ua faataahia teie tuhaa fenua na te opu o Naphatali.—Ios. 20:7.

C-2 MAU AIVI NO KAREMELA

13. (a) Eaha mau na te Karemela? (b) Nafea te Bibilia e faahiti ai i te reira?

13 E tia noa mai te tupuai o te mouˈa Karemela ma te haviti i nia ˈˈe i te miti Mediteranea. I te mea mau, e anairaa aivi te Karemela, e 48 kilometera i te roa, e e 545 metera i te teitei i nia ˈˈe i te miti. E haamata oia mai te mau aivi no Samaria ˈtu e i te Mediteranea, e mea haviti faito ore to ˈna otue teitei, o te tupuai rahi roa ˈˈe hoi, i te pae hopea i apatoerau tooa o te râ. (Sire 7:5) Te auraa o te iˈoa Karemela, e “aua maa hotu” ïa e e tano maitai te reira i teie otue ruperupe, î i te mau vine tuiroo, te maa hotu e te tumu olive. E faaohipa te Isaia 35:2 i te reira mai te hoê taipe o te hanahana e te ruperupe o te fenua faanaho-faahou-hia o Iseraela: ‘E horoahia mai no ˈna te nehenehe o Karemela.’ I reira to Elia faatihaehaeraa i te mau tahuˈa a Baala e to “te auahi a Iehova” mairiraa mai ei haapapuraa i To ˈna rahi hau ê, e mai nia mai i te Karemela to Elia hutiraa i te ara-maite-raa i nia i te hoê ata iti tei riro mai ei ûa rahi e tei faahope semeio i te paˈurâ i Iseraela.—Arii 1, 18:17-46.

C-3 MAU AIVI NO SAMARIA

14. Teihea mau opu tei faaea na i nia i te mau aivi no Samaria, e e tano teie vahi no te faaapu i te aha?

14 Mea mouˈa aˈe te pae apatoa o teie tuhaa fenua, e tae roa i te 900 metera i te teitei i te pae hitia o te râ. (Sam. 1, 1:1) Mea rahi aˈe e mea papu aˈe te ûa i ǒ nei i ǒ i Iuda i apatoa. I faaeahia na teie vahi e te huaai o Epheraima, te tamaiti hopea a Iosepha. I te pae apatoerau, te tuhaa i horoahia na Manase, te matahiapo a Iosepha, te vai ra te mau peho e te mau vahi papu nainai haaatihia e te mau mouˈa. E ere te mau fenua mouˈa i te mea tupu maitai roa, noa ˈtu e te vai ra te mau vine e te mau faaapu olive, i tanuhia i nia i te mau vahi i haapapuhia i raro rii mai. (Ier. 31:5) Mea maitai roa râ te mau peho aano aˈe no te tanu i te maa huero e te mau huru faaapu atoa. Mea rahi te mau oire i teie vahi i te tau Bibilia. I te tau o te basileia apatoerau, ua haamau Manase e toru oire pu te tahi i muri i te tahi—o Sekema, Tireza, e o Samaria—e i muri aˈe, ua mairihia te tuhaa fenua taatoa o Samaria, ia au i te iˈoa o te oire pu.—Arii 1, 12:25; 15:33; 16:24.

15. (a) Nafea te haamaitairaa a Mose ia Iosepha i te tupuraa i nia i te tuhaa fenua o Samaria? (b) Nafea teie fenua i te haamaitai-faahou-raahia i te tau o Iesu?

15 Ua tupu mau â te haamaitairaa a Mose ia Iosepha i nia i teie fenua. “E ua na ô aˈera oia ia Iosepha ra, Ia haamaitaihia to ˈna fenua e Iehova, i te maitai ra i te hau no te raˈi mai, e . . . i te mau mea maitatai i paari i te mahana ra, e te maa maitatai o te mau marama ra; e te mau mea maitatai no te mau mouˈa [i hitia o te râ], e te mau mea maitatai o te mau aivi e tia i te vairaa e a muri noa ˈtura.” (Deut. 33:13-15; MN) Oia, e fenua au mau teie. Ua î roa te mau mouˈa i te uru raau, mea hotu maitai te mau peho, e ua rahi roa te mau oire ruperupe e te taatahia. (Arii 1, 12:25; Par. 2, 15:8) I muri aˈe roa, ua poro Iesu i te fenua o Samaria, e ta ˈna atoa mau pǐpǐ, e ua riro mai e rave rahi taata i te Kerisetianoraa i reira.—Ioa. 4:4-10; Ohi. 1:8; 8:1, 14.

C-4 SHÉPHÉLA

16. (a) Eaha te huru taa ê o te Shéphéla? (b) Eaha te faufaaraa o teie mataeinaa i te tau Bibilia?

16 Noa ˈtu e o “Fenua haehaa” te auraa o te iˈoa Shéphéla, e vahi aivi mau teie o te raea i te teiteiraa e 450 metera i te pae apatoa e mea rahi te mau peho o te tarava mai hitia o te râ ˈtu e i tooa o te râ. (Par. 2, 26:10) E tia mai te reira e haere atu i te pae hitia o te râ o te vahi papu i te pae miti o Philiseti e e parauhia e fenua haehaa ia faaau-noa-hia i te mau aivi teitei aˈe o Iuda i hitia o te râ ˈtu â. (Ios. 12:8) E mau vine e e mau faaapu olive to nia i to ˈna mau aivi i teie nei, area i mutaa iho ra, e mau sukamino ïa. (Arii 1, 10:27) Mea rahi te mau oire i reira. I roto i te aamu Bibilia, i riro na taua vahi ra ei vahi parururaa i rotopu ia Iseraela e to Philiseti aore ra te mau nuu atoa e tomo mai i Iuda na te vahi papu i te pae miti mai.—Arii 2, 12:17; Oba. 19.

C-5 FENUA MOUˈA O IUDA

17. (a) Eaha ta te fenua mouˈa o Iuda e faatupu na i te tau Bibilia, e i teie mahana? (b) E vahi maitai Iuda no te aha?

17 E vahi mato teitei teie e 80 kilometera i te roa e e iti aˈe i te 32 kilometera i te aano, e raea i te teiteiraa e 600 e tae atu i te 1 000 kilometera i nia ˈˈe i te faito o te miti. I te tau Bibilia, mea tumu raau roa taua vahi ra, i te pae tooa o te râ iho â râ, ua î roa te mau aivi e te mau peho i te maa huero, te tumu olive, e te vine. O te hoê mataeinaa teie o tei horoa rahi na i te maa huero maitatai, te hinu, e te uaina na Iseraela. O te tuhaa e haaati ra ia Ierusalema iho â râ tei hahu-rahi-hia te mau uru raau mai te tau Bibilia mai â e i teie nei, e au ïa i te hoê vahi pohe. I te tau toetoe, e topa te hiona i te tahi taime i te mau vahi teitei aˈe i ropu, mai i Betelehema. I te tau tahito, e vahi tano roa Iuda no te patu i te mau oire e te mau pare etaeta, e i te mau tau arepurepu, e nehenehe te taata e horo i ǒ i taua mau mouˈa ra e imi i te haapuraa.—Par. 2, 27:4.

18. (a) Afea Ierusalema i te riroraa ei oire pu o Iseraela e Iuda? (b) Eaha te tahi mau mea faahiahia o te oire?

18 O Ierusalema, parau-atoa-hia Ziona no te iˈoa o to ˈna vahi etaeta, te hoê oire faahiahia i roto i te aamu o Iuda e o Iseraela. (Sal. 48:1, 2) I te omuaraa, o te oire Kanaana tera o Iebusi, e vai ra i te vahi teitei i rotopu i te peho o Hinoma e te peho o Kiderona. I muri aˈe i to Davida haruraa e faariroraa i te reira ei oire pu, ua faaaanohia ˈtu i te pae apatoerau tooa o te râ, e i te pae hopea, ua poˈi atoa te peho o Tyropœôn. Ia maoro rii, ua mairihia te peho o Hinoma o Gehena. No te mea ua rave te ati Iuda i te mau pûpûraa tusia haamori idolo i reira, ua faaotihia e e vahi viivii tera e ua faarirohia ei faarueraa pehu i reira atoa e hurihia ˈi te tino pohe o te feia ohipa ino. (Arii 2, 23:10; Ier. 7:31-33) No reira, ua riro mai te auahi o te gehena ei taipe no te haamouraa mure ore. (Mat. 10:28; Mar. 9:47, 48) No ǒ mai te maa pape rii a Ierusalema i Siloama, i te pae tooa o te râ i te peho o Kiderona, e na Hezekia i paruru i te reira na roto i te paturaa i te hoê patu i rapae mai ia vai noa te reira i roto mai i te oire.—Isa. 22:11; Par. 2, 32:2-5.

C-6 MEDEBARA NO IUDA (IESIMONA)

19. (a) No te aha e au maitai ai Iesimona i te auraa o to ˈna iˈoa? (b) Eaha te mau mea ta te Bibilia e faataa ra e ua tupu i teie vahi?

19 O Iesimona te iˈoa Bibilia o te medebara no Iuda. O “Medebara” to ˈna auraa. (Sam. 1, 23:19, nota i raro i te api) Ua tano mau â teie iˈoa! Tei te pae hitia o te râ teie medebara o te mau aivi ma te mau faafaa no Iuda, te tupu ore e te repo puˈa, e topa roa te teiteiraa i raro e 900 metera i nia i atearaa e 24 kilometera ia piri atu i te Miti Pohe, tei reira te mau mato tarere. Aita e oire e mea iti te mau oire rii i Iesimona. I taua medebara o Iuda ra to Davida horo-ê-raa mai mua ˈtu i te arii Saula, i rotopu i teie medebara e te Ioridana to Ioane Bapetizo pororaa, e i reira to Iesu haereraa e haapae i te maa e 40 mahana i te maoro. *Sam. 1, 23:14; Mat. 3:1; Luka 4:1.

C-7 NÉGUEB

20. A faataa na i te Négueb.

20 Tei te pae apatoa o te mau aivi no Iuda te Négueb, i reira to te mau patereareha Aberahama e Isaaka nohoraa ehia rahiraa matahiti. (Gen. 13:1-3; 24:62) E faahiti atoa te Bibilia i te pae apatoa o teie tuhaa fenua mai “te medebara ra ïa o Zina.” (Ios. 15:1) E haamata teie vahi e au i te medebara te Négueb i te mataeinaa o Bere-seba mai apatoerau atu e i Kadesa-barenea i apatoa. (Gen. 21:31; Num. 13:1-3, 26; 32:8) To muri mai i te mau mouˈa no Iuda te hoê anairaa aivi e tarava ra mai hitia o te râ ˈtu e i tooa o te râ e o te riro ei paruru natura no te taata e tere mai aore ra e tomo mai na apatoa mai. E haehaa noa ˈtu te mau aivi no te pae hitia o te râ o te Négueb e tae roa ˈtu i te hoê medebara parahurahu i tooa o te râ i te pae miti. I te tau veavea, e riro te fenua mai te medebara te tupu ore, taa ê atu i pihai iho i te tahi mau anavai. E noaa râ te pape ia ôhia te apoo pape. (Gen. 21:30, 31) Te tutava nei te Hau Iseraela i teie tau i te faarari e te faahotu i te Négueb. O “te pape i Aiphiti” te otia i te pae apatoa tooa o te râ o te Négueb e o te hoê tuhaa o te Fenua Tǎpǔhia.—Gen. 15:18.

C-8 MEDEBARA NO PARANA

21. Teihea te Parana, e eaha ta ˈna tuhaa i roto i te aamu Bibilia?

21 I te pae apatoa o te Négueb e piri roa i te medebara o Zina, o te medebara ïa o Parana. I to ratou faarueraa i Sinai, ua haere to Iseraela na teie medebara i te Fenua Tǎpǔhia, e mea na Parana ˈtu to Mose tonoraa i na feia hiˈo haere 12.—Num. 12:16–13:3.

D. TE ARABA RAHI (TE RIFT VALLEY)

22. Ma te faaohipa i te hohoˈa fenua i te api 272 e te mau tâpûraa fenua i te api 273, e teie paratarapha, a faataa poto na i te mau huru rahi o te Araba (te Rift Valley) e to ˈna taairaa e te mau tuhaa fenua tapiri.

22 O te peho rahi ra Rift Valley te hoê o te mau vahi maere roa ˈˈe i te fenua nei. I roto i te Bibilia, e parauhia te tuhaa e tâpû i te Fenua Tǎpǔhia mai apatoerau atu e i apatoa te “Araba.” (Ios. 18:18) I roto i te Samuela 2, 2:29 (MN), e faataahia teie tâpûraa i roto i te fenua mai te hoê faa hohonu. I te pae apatoerau, o te mouˈa Heremona ïa. (Ios. 12:1) Mai raro atu i te Heremona, e hohonu oioi noa ˈtu te Rift Valley e haere atu i apatoa i te vahi hohonu roa ˈˈe o te Miti Pohe, e 800 metera ïa i raro aˈe i te faito o te miti. Mai te otia apatoa o te Miti Pohe, e haere atu â te Araba i te teiteiraa hau atu i te 200 metera i nia ˈˈe i te faito o te miti i ropu i te Miti Pohe e te ooa o Aqaba. E faatitapou oioi atu ai oia i te pae o te pape mahanahana o te tuhaa hitia o te râ o te Miti Uteute. E faaite te hohoˈa fenua e au i teie faahohonuraa i te taairaa o te Rift Valley e te mau tuhaa tapiri.

D-1 PEHO O HOULÉ

23. I te tau Bibilia, ua taaihia te tuhaa fenua o Houlé i te aha?

23 Mai raro atu i te mouˈa Heremona, e hohonu oioi atu te Rift Valley i te faito e 490 metera i te pae o te tuhaa fenua o Houlé, fatata i te faito o te miti. Mea rarirari maitai teie mataeinaa e e vai ruperupe noa tae noa ˈtu i te mau avaˈe veavea roa. I ǒ nei to te ati Dana faaearaa i to ratou oire ra o Dana, tei riro na ei pu haamoriraa idolo mai te tau o te mau tavana e tae atu i te tau o na opu 10 o Iseraela. (Tav. 18:29-31; Arii 2, 10:29) I Kaisarea Philipi, te hoê oire i pihai iho i te vairaa tahito o Dana, to Iesu haapapuraa i ta ˈna mau pǐpǐ e o oia te Mesia, e e rave rahi te manaˈo e i nia i te mouˈa Heremona i pihai mai te tupuraa te faahuru-ê-raa e ono mahana i muri aˈe. Mai Houlé atu, e haere te Rift Valley i raro i te miti no Galilea, e 210 metera i raro aˈe i te faito o te miti.—Mat. 16:13-20; 17:1-9.

D-2 TUHAA FENUA E HAAATI I TE MITI NO GALILEA

24. (a) Nafea ˈtu â te Bibilia e faahiti ai i te miti no Galilea? (b) Mai te aha te huru o te mau vahi tapiri i te tau o Iesu?

24 Mea nehenehe roa te miti no Galilea e te mau vahi tapiri. * Mea anaanatae roa ˈtu â teie tuhaa fenua no te mau ohipa e rave rahi tei tupu i roto i te taviniraa a Iesu i ǒ nei. (Mat. 4:23) E parau-atoa-hia te miti te roto no Genesareta, aore ra no Kinerota, e te miti no Tiberia. (Luka 5:1; Ios. 13:27; Ioa. 21:1) E roto mau â teie, e hohoˈa mafatu to ˈna, e 21 kilometera i te roa e 11 kilometera to te vahi aano roa ˈˈe, e e haapueraa pape rahi teie no te fenua taatoa. Fatata oia i te ati roa i te mau aivi. Tei raro aˈe te roto fatata e 210 metera i te faito o te miti, mea haumârû ïa e te mahanahana te tau toetoe, e mea roa roa e te veavea te tau veavea. I te tau o Iesu, mea tere maitai te ohipa ravai i reira, e tei te pae roto te mau oire ruperupe o Korazina, Betesaida, Kaperenaumi, e Tiberia. E nehenehe teie roto mania e arepurepu taue mai i te vero. (Luka 8:23) Tei te pae apatoerau tooa o te râ o te roto te vahi papu iti poro toru o Genesareta. Mea maitai roa te repo e e tupu te mau huru maa huero atoa matauhia i te Fenua Tǎpǔhia. I te tau uaaraa tiare, e anaana mai te mau ǔ oraora ma te unauna faito ore i nia i te mau aivi na te fenua atoa o Iseraela. *

D-3 MATAEINAA O TE PEHO O IORIDANA (TE GHOR)

25. Eaha te mau huru rahi o te peho o Ioridana?

25 E parau-atoa-hia teie peho e au i te faa hohonu “te Araba.” (Deut. 3:17, MN) E faahiti te mau Arabia i te reira mai te Ghor, oia hoi “Poopoo.” E haamata te peho i te miti no Galilea e mea huru aano oia—19 kilometera i te aano i te tahi mau vahi. E tahe te anavai Ioridana e 46 metera i raro mai i te vahi papu, e e tipuupuu oia i nia i te hoê roaraa e 320 kilometera no te hoê atearaa 105 kilometera e tae atu i te Miti Pohe. * E 27 toparaa pape te faahaere mai ia ˈna i raro 180 metera ia tapae oia i te Miti Pohe. Ua î te hiti anavai haehaa o te Ioridana i te uru aihere e te uru raau haehaa, te tamaris iho â râ, te laurier tarona, e te mau saule, i reira te mau liona e to ratou mau fanauˈa e tapuni ai i te tau Bibilia ra. E parauhia taua vahi ra Zôr i teie mahana e e îhia te hoê pae i te vaipue i te tau uaaraa tiare. (Ier. 49:19) I nia mai i teie vahi ǒaǒa e au i te uru aihere, te vai ra te Qattara, te hoê fenua ano e te maa ore ma te mau vahi iti papu teitei e te mau vahi opa o te aratai mǎrû atu i te mau vahi papu o te Ghor iho. Mea faaapu-maitai-hia te mau vahi papu no te pae apatoerau o te Ghor, aore ra Araba. Te parauhia ra e i te pae apatoa atoa, piri atu i te Miti Pohe, ua faahotu na te vahi papu teitei o te Araba, te hoê vahi mǎrô roa i teie nei, i te mau huru date atoa i te hoê tau, e te tahi atoa ˈtu â mau hotu no te pae rua ma. O Ieriko te oire tuiroo roa ˈˈe i taua tau ra e i teie nei â i te peho o Ioridana.—Ios. 6:2, 20; Mar. 10:46.

D-4 MITI AVAAVA (POHE)

26. (a) Eaha te tahi mau mea taa ê no nia i te Miti Pohe? (b) Eaha te faaiteraa putapû ta teie vahi e horoa maira no nia i te mau haavaraa a Iehova?

26 O te hoê teie o te mau pape taa ê roa ˈˈe o te fenua nei. E tano ia parauhia oia e mea pohe, aita hoi e iˈa e ora i roto i te miti e mea iti roa te aihere na te hiti. E parau te Bibilia e te Miti Avaava, aore ra te Miti no Araba, no te mea tei roto oia i te Rift Valley o te Araba. (Gen. 14:3; Ios. 12:3) E 75 kilometera te roa o teie miti mai apatoerau atu e i apatoa e 15 kilometera i te aano. Tei raro aˈe oia i te faito o te miti Mediteranea e 400 metera, o te vahi haehaa roa ˈˈe ïa o te fenua. I te pae apatoerau, e raea i te hohonuraa e 400 metera. I na hiti e piti, e haaatihia te miti e te mau aivi tupu ore e te tarere. Noa ˈtu e e hopoi mai te anavai Ioridana i te pape toetoe, eita te reira e matara i rapae, taa ê atu na roto i te riroraa ei ata pape, e na reira hoi i te taeraa mai iho â te pape. E 25 % taoˈa paari tahe to roto i teie pape, e miti te rahiraa, e pohe te iˈa i te reira e mea mauiui no te mata taata. E pinepine te mau ratere o te mataitai i te mau vahi piri i te Miti Pohe i te maere no to ˈna huru moemoe e te ano. E vahi pohe mau teie. Noa ˈtu e “e vahi maitai, e te pape e ati noa ˈˈe . . . mai te ô a Iehova ra,” te tuhaa fenua taatoa, e “vahi ano” te fenua e haaati ra i te Miti Pohe fatata e 4 000 matahiti i teie nei, ei faaiteraa putapû e aita te mau haavaraa a Iehova i nia ia Sodoma e Gomora i taui.—Gen. 13:10; 19:27-29; Zeph. 2:9.

D-5 ARABA (I TE PAE APATOA O TE MITI AVAAVA)

27. Eaha te huru fenua o te Araba apatoa, e na vai te reira i faatere na i te tau tahito?

27 E haere atu â teie tuhaa hopea o te Rift Valley i apatoa i te atearaa 160 kilometera. E fatata roa teie vahi i te medebara. Mea varavara te ûa, e e tupai puai roa ino te mahana. E parau atoa te Bibilia i teie vahi “te Araba.” (Deut. 2:8; MN) Fatata i ropu, e raea i te vahi teitei roa ˈˈe e 200 metera i nia ˈˈe i te faito o te miti e e haere â te Araba i apatoa i te ooa o Aqaba, te tuhaa hitia o te râ o te Miti Uteute. I ǒ nei, i te tapaeraa pahi o Ezioni-gebera, to Solomona tarairaa i te pueraa pahi. (Arii 1, 9:26) No te rahiraa o te tau o te mau arii no Iuda, tei raro aˈe teie tuhaa o te Araba i te faatereraa a te basileia o Edoma.

E. MAU MOUˈA E MAU VAHI PAPU TEITEI I TE PAE HITIA O TE RÂ O IORIDANA

28. Eaha te faufaaraa o te mau fenua o Basana e Gileada i te pae faaapu, e eaha te taairaa o teie mau vahi e te aamu Bibilia?

28 E teitei oioi mai “te tahi pae Ioridana, i te pae i te hitia o te râ ra,” mai te Rift Valley atu e e riro mai ei mau vahi papu teitei. (Ios. 18:7; 13:9-12; 20:8) I te pae apatoerau, te vai ra te fenua o Basana (E-1), tei horoahia e te afaraa o Gileada, na te opu o Manase. (Ios. 13:29-31) E fenua faaamuraa animala e faaapuraa, te hoê vahi papu teitei tupu maitai e 600 metera i te teitei au noa. (Sal. 22:12; Ezek. 39:18; Isa. 2:13; Zek. 11:2) I te tau o Iesu, e hoo teie fenua i te maa huero e rave rahi i to rapaeau, e i teie mahana e fenua faaapu ruperupe ïa. I te pae apatoa, o te fenua ïa o Gileada (E-2), ua horoahia te afaraa apatoa na te opu o Gada. (Ios. 13:24, 25) E fenua mouˈa teie, e raea 1 000 metera i te teitei, faararihia e te ûa rahi i te tau toetoe e te hupe rahi i te tau veavea, e fenua faaamuraa animala atoa e te matau-maitai-hia no ta ˈna zuri. I teie mahana, ua tui to ˈna roo no ta ˈna vine maitai. (Num. 32:1; Gen. 37:25; Ier. 46:11) I te fenua o Gileada to Davida horo-ê-raa mai mua ˈtu ia Abasaloma, e i te pae tooa o te râ, ua poro atu Iesu i “te fenua ra o Dekapoli.”—Sam. 2, 17:26-29; Mar. 7:31.

29. I te pae hitia o te râ o Ioridana, eaha te mau fenua e vai ra i apatoa, e eaha to ratou taa-ê-raa?

29 Tei te apatoa noa ˈtu o Gileada “te fenua o te tamarii a Amona” (E-3), e ua horoahia te afaraa o te reira na te opu o Gada. (Ios. 13:24, 25; Tav. 11:12-28) E ere teie vahi teitei i te mea parurahu roa, e e tano maitai no te faaamu i te mamoe. (Ezek. 25:5) I apatoa ˈtu â, o “te fenua ra o Moabi” ïa. (Deut. 1:5) E feia faaamu mamoe rahi to Moabi, i teie nei â mahana o te faaamuraa mamoe te ohipa rahi roa ˈˈe o taua vahi ra. (Arii 2, 3:4) I te pae apatoa hitia o te râ o te Miti Pohe, te vai ra te vahi teitei o Edoma (E-4). Te vai noa râ te mau huˈahuˈa o te mau oire tapihooraa, mai ia Pétra, i teie mahana.—Gen. 36:19-21; Oba. 1-4.

30. Eaha to pihai iho i te mau vahi papu teitei i hitia o te râ?

30 I te pae hitia o te râ o teie mau aivi e vahi teitei, te vai ra te hoê medebara rahi î i te mato o te tâpû i te purumu i ropu i te Fenua Tǎpǔhia e te Mesopotamia, e o te faahepo i te mau anairaa pereoo ia faatioi na apatoerau roa. I apatoa, e tuati teie medebara e te mau haapueraa one o te medebara rahi no Arabia.

F. MAU MOUˈA NO LEBANONA

31. (a) Eaha te mau tuhaa o te mau mouˈa no Lebanona? (b) Eaha te mau huru o te Lebanona e vai noa maira mai i te tau Bibilia?

31 E ite-maitai-hia te mau mouˈa no Lebanona i te Fenua Tǎpǔhia. Te vai mau ra e piti anairaa mouˈa turua. E haere roa te niu o te anairaa mouˈa no Lebanona i Galilea teitei. I te mau vahi e rave rahi, e faatitapou teie mau aivi i te pae miti. E raea i te tupuai teitei roa ˈˈe o teie anairaa e 3 000 metera i nia ˈˈe i te faito o te miti. Te tupuai teitei roa ˈˈe o te anairaa mouˈa turua i ǒ mai i Lebanona, o te mouˈa Heremona ïa, e 2 814 metera i nia ˈˈe i te faito o te miti. Ia tahe to ˈna hiona, e horoa mai te reira i te rahiraa o te pape o te Ioridana, e i te hopea o te tau tiare, ia tae mai te paˈurâ, e horoa mai ïa i te hupe. (Sal. 133:3) Mea matau-taa-ê-hia te mau mouˈa no Lebanona no te mau arezi rarahi, te raau i ravehia no te patu i te hiero a Solomona. (Arii 1, 5:6-10) Mea iti roa te mau uru arezi e toe ra i teie mahana, mea rahi râ te mau vine, te mau uru olive, e te mau faaapu maa hotu, na raro i te mau mouˈa mai i te tau Bibilia ra iho â.—Hos. 14:5-7.

32. Nafea to Mose faataa-maitai-raa i te Fenua Tǎpǔhia?

32 A faaoti ai tatou i to tatou tere i te Fenua Tǎpǔhia a Iehova, i rotopu i te medebara riaria i hitia o te râ e te Miti Rahi, e feruri tatou i te hanahana o teie fenua i te tau o Iseraela. Oia mau, ‘e fenua maitai rahi roa e tahe pape noa te û e te meli.’ (Num. 14:7, 8; 13:23) Ua faahiti Mose i te reira mai teie: “Ia tae oe i to Atua ra ia Iehova i te fenua maitai ra; i te fenua pape tahe, e te pape pihaa, e te pape roto ra no uta i te peho, e no roto i te mouˈa i te pihaaraa mai: i te fenua sitona, e te kerite, e te vine, e te suke, e te remuna; i te fenua hinu olive, e te meli; i te fenua e amu noa ˈi oe i te maa ma te oˈe ore, e aore e mea e toe ia oe; i te fenua e auri te ofai ra, e e noaa ia oe te veo i to ˈna mouˈa ia ô: ia amu oe i te maa ra e ia fiu, e haamaitai oe i to Atua ra ia Iehova i reira, i taua fenua maitai ra ta ˈna i horoa mai no oe ra.” (Deut. 8:7-10) Ia haamaitai atoa te feia atoa e here ia Iehova no ta ˈna opuaraa e faariro i te fenua nei ei paradaiso hanahana, ia au i te hohoˈa o te Fenua Tǎpǔhia i tahito ra.—Sal. 104:10-24.

[Nota i raro i te api]

^ Étude perspicace des Écritures, buka 1, mau api 332-333.

^ Étude perspicace des Écritures, buka 1, api 335.

^ Étude perspicace des Écritures, buka 1, api 336.

^ Étude perspicace des Écritures, buka 2, mau api 737-740.

^ Étude perspicace des Écritures, buka 1, api 334.

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa fenua i te api 272]

(Hiˈo i te papai)

MAU TUHAA FENUA NATURA o te FENUA TǍPǓHIA

(e mau fenua tapiri)

KM 0 20 40 60 80

(No te mau tâpûraa V—V, W—W, X—X, Y—Y, and Z—Z, a hiˈo i to mua ˈtu api)

TATARARAA

MITI MEDITERANEA

A Pae miti o te Miti Rahi

Iopa

B-1 Vahi papu o Asera

B-2 Tâpû fenua ǒaǒa i te pae miti o Dora

Dora

B-3 Hiti vahi papu o Sarona

B-4 Vahi papu o Philiseti

Asadoda

Asekelona

Ekerona

Gata

Gaza

B-5 Peho no ropu mai hitia o te râ ˈtu e i tooa o te râ

(Vahi papu o Megido, Peho o Iezereela)

Bete-sana

C-1 Mau aivi no Galilea

Kana

Naina

Nazareta

Turia

C-2 Mau aivi no Karemela

C-3 Mau aivi no Samaria

Betela

Ieriko

Samaria

Tireza

Sekema

C-4 Shéphéla

Lakisa

C-5 Fenua mouˈa o Iuda

Betelehema

Geba

Heberona

Ierusalema

C-6 Medebara no Iuda (Iesimona)

C-7 Négueb

Bere-seba

Kadesa-barenea

Anavai o Aiphiti

C-8 Medebara no Parana

D-1 Peho o Houlé

Dana

Kaisarea Philipi

D-2 Tuhaa fenua e haaati i te miti no Galilea

Betesaida

Kaperenaumi

Korazina

Miti no Galilea

Tiberia

D-3 Mataeinaa o te Peho o Ioridana (Te Ghor)

Anavai Ioridana

D-4 Miti Avaava (Pohe) (Miti o te Araba)

Miti Avaava

D-5 Araba (i te pae apatoa o te Miti Avaava)

Ezioni-gebera

Miti Uteute

E-1 Fenua o Basana

Damaseko

Ederei

E-2 Fenua o Gileada

Raba

Ramota-gileada

Pape o Iaboka

E-3 Fenua o Amona e o Moabi

Hesebona

Kira-haraseta

Medeba

Pape o Aranona

Pape o Zereda

E-4 Vahi teitei o Edoma

Pétra

F Mau mouˈa no Lebanona

Sidona

Mouˈa no Lebanona

Mouˈa Heremona

[Hohoˈa fenua i te api 273]

(Hiˈo i te papai)

MAU TÂPÛRAA O TE FENUA TǍPǓHIA

(No te faataa i te vahi, hiˈo i te hohoˈa fenua i te tahi atu api)

Te teiteiraa, fatata ïa e tataiahuru te hoê faito

Tâpûraa mai tooa o te râ ˈtu e i hitia o te râ na Epheraima ˈtu (V—V)

Miti Mediteranea

B-3 Hiti vahi papu o Sarona

C-3 Mau aivi no Samaria

D-3 Araba aore ra Peho o Ioridana (Te Ghor)

Qattara

Zor

E-2 Fenua o Gileada

KM 0 8 16

E mau METERA te mau numera i te pae aui

+900

+600

+300

0 (Faito o te miti)

−300

−600

Tâpûraa mai tooa o te râ ˈtu e i hitia o te râ na Iuda ˈtu (W—W)

Miti Mediteranea

B-4 Haapueraa one

Vahi papu o Philiseti

C-4 Shéphéla

C-5 Fenua mouˈa o Iuda

Ierusalema

C-6 Medebara no Iuda

D-4 Rift Valley

E-3 Fenua o Amona e o Moabi

KM 0 8 16

E mau METERA te mau numera i te pae aui

+900

+600

+300

0 (Faito o te miti)

−300

−600

Tâpûraa mai tooa o te râ ˈtu e i hitia o te râ na Iuda ˈtu (X—X)

Miti Mediteranea

B-4 Haapueraa one

Vahi papu o Philiseti

C-4 Shéphéla

C-5 Fenua mouˈa o Iuda

C-6 Medebara no Iuda

D-4 Rift Valley

Miti Avaava

E-3 Fenua o Amona e o Moabi

KM 0 8 16

E mau METERA te mau numera i te pae aui

+900

+600

+300

0 (Faito o te miti)

−300

−600

−900

Tâpûraa mai apatoa ˈtu e i apatoerau na te mau mouˈa ˈtu Pae tooa o te râ o te Ioridana (Y—Y)

C-7 Négueb

C-5 Fenua mouˈa o Iuda

C-3 Mau aivi no Samaria

B-5 Peho o Iezereela

C-1 Mau aivi no Galilea

F

KM 0 8 16 32

E mau METERA te mau numera i te pae aui

+900

+600

+300

0 (Faito o te miti)

Tâpûraa mai apatoa ˈtu e i apatoerau na te Araba ˈtu aore ra Rift Valley (Z—Z)

D-5

D-4 Miti Avaava

D-3 Araba aore ra Peho o Ioridana (Te Ghor)

D-2 Miti no Galilea

D-1 Peho o Houlé

F

KM 0 8 16 32

E mau METERA te mau numera i te pae aui

+900

+600

+300

0 (Faito o te miti)

−300

−600

−900