Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Faahohonuraa numera 4—Te Bibilia e to ˈna “canon”

Faahohonuraa numera 4—Te Bibilia e to ˈna “canon”

Faahohonuraa i te mau Papai faauruahia e to ratou tupuraa mau

Faahohonuraa numera 4—Te Bibilia e to ˈna “canon”

Te tumu o te taˈo “Bibilia”; te faataaraa teihea mau buka e tano i te vairaa i roto i te Haaputuraa buka a te Atua; faarueraa i te mau apokiripha.

1, 2. (a) Eaha te auraa matamua o te taˈo Heleni bi·bliʹa? (b) Nafea teie taˈo e te mau taˈo tapiri e faaohipahia ˈi i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano? (c) Nafea te taˈo ra “Bibilia” i te ôraa mai i roto i te reo Tahiti?

 NO TE mea e parau-noa-hia te mau Papai faauruahia te Bibilia, mea faufaa ia imi i te tumu e te auraa o te taˈo “Bibilia.” No roto mai te reira i te taˈo Heleni bi·bliʹa, oia hoi “mau buka iti.” E no roto mai teie nei parau i te taˈo biʹblos, o te au i te vahi i roto o te tumu papyrus no reira mai te “papie” papai i hamanihia i te tau tahito. (Ua mairi aˈera to Heleni i te tapaeraa pahi o Guébal i Phoinikia, o Byblos, no te mea mea na reira te papyrus e faataehia mai ai mai Aiphiti mai. Hiˈo Iosua 13:5, nota i raro i te api.) Ua parauhia ˈtura te mau papai rau i nia i teie huru taoˈa e e bi·bliʹa. Inaha, ua riro te bi·bliʹa ei mau huru papai, otaro, buka, parau mana, aore ra irava papaihia atoa e tae noa ˈtu ei haaputuraa buka iti.

2 Ma te maere, aita te taˈo iho “Bibilia” e itehia ra i roto i te mau Papai Moˈa huriraa reo Tahiti aore ra reo ê atu. Teie râ, i te senekele 2 H.T.T., e parauhia te tabula o te mau buka faauruahia o te mau Papai Hebera ta bi·bliʹa na roto i te reo Heleni. I roto i te Daniela 9:2, ua papai te peropheta e: “I ite ai au nei o Daniela i te mau buka . . . ” I ǒ nei, ua tuu te Septante i te taˈo biʹbloïs, huru otini o biʹblos. I roto i te Timoteo 2, 4:13, ua papai Paulo e: “E hopoi atoa mai ia haere mai oe ra, e te mau buka [Heleni, bi·bliʹa].” E itehia te mau taˈo Heleni bi·bliʹon e biʹblos hau atu i te 40 taime ia au i to raua huru tarame i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano e e pinepine i te hurihia ei “otaro” aore ra ei “buka.” I muri aˈe, ua faaohipahia Bi·bliʹa na roto i te reo Latino ia au i te huru otahi, e no roto i te reo Latino te taˈo reo Tahiti ra “Bibilia.”

3. Nafea te feia i papai i te Bibilia i te haapapuraa e o te Parau faauruahia tera a te Atua?

3 O te Parau a te Atua tera. Noa ˈtu e e rave rahi taata tei faauruahia no te papai i te reira e te vai ra ˈtu â tei ohipa i roto i te huriraa i te reo tumu ei mau reo papai no teie tau, ua riro te Bibilia, i roto i te mau auraa atoa, ei Parau a te Atua, ta ˈna iho faaiteraa faauruahia i te taata. Te reira te manaˈo o te feia papai faauruahia, mai tei ite-maitai-hia i te mea e ua faaohipa ratou i te mau parau mai teie “i haapaohia e Iehova ra” (Deut. 8:3), “te mau parau atoa a Iehova” (Ios. 24:27), “te mau parau i [faauehia] mai e Iehova” (Eze. 7:11; MN), “te ture a Iehova” (Sal. 19:7), “te parau a Iehova” (Isa. 38:4), ‘te mau mea i haapaohia e Iehova’ (Mat. 4:4), e ‘ta Iehova ra parau’ (Tes. 1, 4:15).

TE HAAPUTURAA BUKA A TE ATUA

4. Eaha to roto i te Bibilia, e na vai i faaoti i te reira?

4 Ta te taata e ite i teie mahana mai te Bibilia, o te hoê ïa haaputuraa o te mau papai tahito faauruahia e te Atua. Ua faanahohia e ua papaihia te reira i te roaraa hau atu i te 16 senekele. Te taatoaraa o teie haaputuraa papai, o ta Jérôme ïa i faataa ma te tano na roto i te reo Latino mai te Bibliotheca Divina, aore ra te Haaputuraa buka a te Atua. E tabula to teie haaputuraa buka, te hoê anairaa buka mana, o te mau buka anaˈe e au i to ˈna taa-ê-raa to roto. Tei rapae te mau buka atoa aore i haamanahia. Na te Atua ra o Iehova, te Haapao buka Rahi i haamau i te mau ture o te faataa teihea mau papai e tia ia ravehia. No reira e tabula taa maitai e 66 buka ta te Bibilia, mau ohipa anaˈe a te varua moˈa o te Atua.

5. Eaha te canon Bibilia, e nohea mai taua parau ra?

5 E parau-pinepine-hia te tabula, aore ra anairaa buka fariihia ei Papai mau e te faauruahia, te canon Bibilia. I te omuaraa, aita anaˈe e tâpû raau, e ravehia te aeho (Hebera, qa·nehʹ) ei mauhaa faitoraa. Ua faaau te aposetolo Paulo i te taˈo Heleni ka·nonʹ i te hoê ‘haerea’ oia atoa i te “tuhaa fenua” i faitohia no ˈna. (Gal. 6:16, nota i raro i te api; Kor. 2, 10:13, MN) E parauhia ïa e buka e au i te canon, te mau buka parau mau e te faauruahia atoa e te tia ia faaohipahia ei faito i te pae o te faaroo, te haapiiraa tumu, e te haerea. Ia faaohipa tatou i te mau buka e ere i te mea “afaro” mai te hoê tapau faitoraa, eita ta tatou “paturaa” e riro ei parau mau, e eita e tia ia hiˈopoahia e te Fatu e Tiaau.

6. Eaha te tahi mau mea o te faataa e e au te hoê buka i te canon?

6 Faataaraa e au anei i te canon. Eaha te tahi o te mau faaiteraa a te Atua tei faataa e e au na buka e 66 o te Bibilia i te canon? Na mua roa, e tia i te mau parau ia taaihia i te mau ohipa a Iehova i te fenua nei, ia haafariu i te taata i nia i ta ˈna haamoriraa e ia faaitoito i te faatura rahi i to ˈna iˈoa e i ta ˈna ohipa e mau opuaraa no te fenua. E tia ia papu e mea faauruahia te papai, oia hoi, e na te varua moˈa i faatupu. (Pet. 2, 1:21) Eiaha te reira ia faaitoito i te mǎtaˈu maamaa aore ra i te haamoriraa i te mea poietehia, i te here râ e te taviniraa i te Atua. Eiaha roa ˈtu te hoê mea i roto i na papai taitahi ia faahuru ê i te au-maite-raa o te taatoaraa, ia haapapu râ te buka taitahi, maoti to ˈna autahoêraa e te tahi pueraa, e hoê noa to ˈna Fatu, oia hoi te Atua ra o Iehova. E hinaaro atoa tatou ia tano maitai te mau papai i roto i te mau mea iti haihai roa. Hau atu i teie mau mea faufaa, te vai ra ˈtu â te tahi mau faaiteraa o te faauruaraa, e e au atoa ïa i te canon, ia au i te huru o te tumu parau o te buka taitahi, e ua tauaparauhia te reira i roto i te omuaraa parau o te buka Bibilia taitahi. Te vai atoa ra te tahi mau tupuraa taa ê e au i te mau Papai Hebera e te tahi atu e au i te mau Papai Heleni Kerisetiano o te tauturu i te faataa i te canon Bibilia.

TE MAU PAPAI HEBERA

7. Nafea te canon Hebera i te oti-mǎrû-raa mai, e e tia i te tuhaa apî atoa ia au maite i te aha?

7 Eiaha e manaˈo e ua fariihia te mau Papai faauruahia i te taime noa i oti ai te canon Hebera i te senekele 5 H.T.T. Mai te omuaraa iho â to te Iseraela fariiraa i te mau papai a Mose tei arataihia e te varua o te Atua ei mea faauruahia e o te Atua te Fatu. I te otiraa na Buka e pae, o te reira te canon e tae roa i taua taime ra. E tia i te mau faaiteraa no muri mai, i faauruahia i te taata, no nia i te mau opuaraa a Iehova, ia tano e ia au maite i te mau faaueraa tumu no nia i te haamoriraa mau i haamauhia i roto i na Buka e pae. Ua ite mai tatou i te reira i to tatou faahohonuraa i te mau buka Bibilia e rave rau, ia taaihia iho â râ te reira i te tumu parau rahi o te Bibilia, te haamoˈaraa i te iˈoa o Iehova e te faatiaraa i to ˈna mana arii na roto i te Basileia o te Mesia, te Huero i Tǎpǔhia.

8. Eaha te haapapu e e au te hoê buka parau tohu o te Bibilia i te canon?

8 Mea rahi te mau parau tohu i roto iho â râ i te mau Papai Hebera. Na Iehova iho, na roto ia Mose, i horoa i te niu no te faataa e e parau mau anei te hoê parau tohu, no ǒ mai mau anei i te Atua ra aore ra eita, e ua tauturu te reira ia faataa e e au te hoê buka parau tohu i te canon. (Deut. 13:1-3; 18:20-22) Ia hiˈopoahia te mau buka parau tohu taitahi o te mau Papai Hebera ia au i te taatoaraa o te Bibilia e te tuatapaparaa a teie nei ao, mea papu roa e ua faahiti te feia papai i “te parau” i te iˈoa o Iehova, e ua “tupu taua parau ra,” te taatoaraa aore ra te tahi pae mai te peu e e parau no a muri aˈe, e ua aratai i te taata i te Atua ra. Ia tuati te parau tohu i teie mau titauraa, e parau mau ïa e te faauruahia.

9. Eaha te mea faufaa ia haamanaˈo ia faahohonu tatou i te canon Bibilia?

9 E haapapu te mau faahitiraa a Iesu e a te tahi atu feia faauruahia i papai i te mau Papai Heleni Kerisetiano e e au te rahiraa o te mau buka o te mau Papai Hebera i te canon, noa ˈtu e eita te reira e au i te taatoaraa, ei hiˈoraa, i te buka Esetera e te Koheleta. No te faahohonu i te parau o te auraa i te canon, e tia ïa ia haamanaˈo i te tahi atu mea faufaa roa o te au i te taatoaraa o te canon Bibilia. Mai ta Iehova i faaurua i te taata e papai i ta ˈna mau faaueraa ei haapiiraa, paturaa e faaitoitoraa ia ratou i roto i ta ˈna haamoriraa e ta ˈna taviniraa, e tia atoa ia aratai Iehova i te haaputuraa o te mau papai faauruahia e te haamauraa i te canon Bibilia. E na reira iho â oia ia papu maitai eaha to roto i ta ˈna Parau mau e eaha te ture o te haamoriraa mau e vai tamau noa. Oia mau, mea na reira noa tei poietehia i te fenua nei e nehenehe ai e tamau i te fanaˈo i te ‘fanau-faahou-raa maoti te parau a te Atua’ e e haapapu e ‘e tia i te parau a Iehova i te vairaa’ e a muri noa ˈtu.—Pet. 1, 1:23, 25.

10. Anafea ra te haamauraahia te canon o te mau Papai Hebera?

10 Te haamauraa i te canon Hebera. Ia au i te tutuu ati Iuda, na Ezera i haamata i te haaputu e te tabula i te canon o te mau Papai Hebera, e na Nehemia i faaoti. Ua ineine maitai mau â Ezera no teie ohipa, o oia iho hoi te hoê o te feia papai Bibilia i faauruahia e e tahuˈa atoa hoi, e taata ite, e mea aravihi oia i te papai faahou i te mau parau moˈa ei taata a te hau. (Eze. 7:1-11) Aita e tumu no te feaa e, ia au i te tutuu, ua haamauhia te canon o te mau Papai Hebera i te pae hopea o te senekele 5 H.T.T.

11. Nafea te canon a te tutuu ati Iuda e tabula ˈi i te mau Papai Hebera?

11 I teie mahana, e taio tatou e 39 buka i roto i te mau Papai Hebera; e taio te canon a te tutuu ati Iuda e 24, noa ˈtu e hoê â mau buka to roto. Ma te tuu i te Ruta i roto i Te mau tavana e Te oto o Ieremia i roto i te Ieremia, ua taio te tahi feia mana e 22 buka, noa ˈtu e o taua noâ mau papai e au i te canon ra. * Ua tuea ïa te numera o te mau buka faauruahia i te numera o te mau leta Hebera. Teie te anairaa o na buka e 24 ia au i te canon a te tutuu ati Iuda:

 Te Ture (Na buka e pae)

  1. Genese

  2. Exodo

  3. Levitiko

  4. Numera

  5. Deuteronomi

 Te mau Peropheta

  6. Iosua

  7. Te mau tavana

  8. Samuela (Hoê e te Piti ei hoê noa buka)

  9. Te mau arii (Hoê e te Piti ei hoê noa buka)

 10. Isaia

 11. Ieremia

 12. Ezekiela

 13. Na peropheta 12 (Hosea, Ioela, Amosa, Obadia, Iona, Mika, Nahuma, Habakuka, Zephania, Hagai, Zekaria, e Malaki, ei hoê noa buka)

 Te mau Papai (Hagiographe)

 14. Salamo

 15. Maseli

 16. Ioba

 17. Te Sire a Solomona

 18. Ruta

 19. Te oto o Ieremia ra

 20. Koheleta

 21. Esetera

 22. Daniela

 23. Ezera (Tei roto Nehemia i te Ezera)

 24. Paraleipomeno (Hoê e te Piti ei hoê noa buka)

12. Eaha ˈtu â o te haapapu i te canon Hebera, e e hope te reira e te aha?

12 O teie te tabula, aore ra canon, i fariihia ei Papai faauruahia e te Mesia ra o Iesu e te amuiraa Kerisetiano matamua. No roto anaˈe i teie mau papai te mau faahitiraa a te feia faauruahia i papai i te mau Papai Heleni Kerisetiano, e na roto i te faaomuaraa i taua mau faahitiraa ra e te mau parau mai teie “oia hoi tei papaihia ra e,” ua haapapu ratou e e mau Parau a te Atua tera. (Roma 15:9) No nia i te mau Papai faauruahia i oti i te tau o ta ˈna taviniraa, e faahiti Iesu i te mau mea i papaihia i roto i “te ture a Mose e te mau [P]eropheta, e te mau [S]alamo.” (Luka 24:44; MN) I ǒ nei e faaohipahia te parau “Salamo,” ei buka matamua o te mau Hagiographe, no te taatoaraa o teie tuhaa. Te buka tuatapaparaa hopea i tuuhia i roto i te canon Hebera, o te Nehemia ïa. Mea arataihia te reira e te varua o te Atua, o te itehia ïa i te mea e o teie anaˈe te buka e faaite ra i te haamataraa no te numera i te parau tohu rahi a Daniela oia hoi “mai te tuuraa i te parau i te rave faahou e te patu ia Ierusalema” e tae roa i te faraa mai o te Mesia, e mairi ïa te hoê anotau e 69 hebedoma parau tohu. (Dan. 9:25; Neh. 2:1-8; 6:15) E horoa atoa te buka a Nehemia i te tupuraa o te buka parau tohu hopea, oia hoi te Malaki, i roto i te tuatapaparaa. Aita e feaaraa e tei roto Malaki i te canon o te mau Papai faauruahia, ua faahiti atoa hoi Iesu, te Tamaiti a te Atua, i te reira e rave rau taime. (Mat. 11:10, 14) Mea rahi te mau faahitiraa mai teie no roto mai i te rahiraa o te mau buka o te canon Hebera, no mua ˈtu anaˈe hoi i te Nehemia e te Malaki, aita râ te feia i papai i te mau Papai Heleni Kerisetiano i faahiti noa ˈˈe i te mau papai parau-noa-hia e mea faauruahia no muri mai i te tau o Nehemia e o Malaki e tae roa mai i te tau o te Mesia. E haapapu te reira i te manaˈo matau-noa-hia o te ati Iuda, e te tiaturiraa a te amuiraa Kerisetiano o te senekele matamua T.T., e ua hope te canon Hebera e te mau buka a Nehemia e a Malaki.

TE MAU BUKA APOKIRIPHA O TE MAU PAPAI HEBERA

13. (a) Eaha te mau buka apokiripha? (b) Nafea to ratou fariiraahia i roto i te canon Katolika Roma?

13 Eaha te mau buka apokiripha? O te mau papai ïa ta te tahi pae i tuu i roto i te tahi mau Bibilia e tei patoihia râ e te tahi atu no te mea aita e haapapuraa e mea faauruahia e te Atua. E faataa te taˈo Heleni ra a·poʹkry·phos i te mau mea i “hunahia.” (Mar. 4:22; Luka 8:17; Kol. 2:3) E au te parau ra i te mau buka mea papu ore na vai i papai e aore ra e parau mau anei aore ra i te mau buka, noa ˈtu e ua manaˈohia e mea huru faufaa rii ia taiohia, aita e haapapuraa e mea faauruahia e te Atua. E tuuhia na taua mau buka ra i te hiti e eita e taiohia i mua i te taata, no reira mai te manaˈo e ua “hunahia.” I te Apooraa no Carthage, i te matahiti 397 T.T., ua pûpûhia e tuu e hitu o te mau buka apokiripha i roto i te mau Papai Hebera, e te mau parau hau atoa i roto i na buka o te canon te Esetera e te Daniela. Ia tae roa râ i te matahiti 1546, i te Apooraa no Trente, to te Ekalesia Katolika Roma haapapu-roa-raa e ua fariihia teie mau buka hau i roto i ta ˈna tabula o te mau buka Bibilia. Teie mau buka hau, o te Tobia ïa, te Iudita, te mau parau hau o te Esetera, te Paari, te Ekalesetiatiko, te Baruka, e toru parau hau o te Daniela, 1 Makabaio, e 2 Makabaio.

14. (a) Eaha te faufaaraa o te 1 Makabaio? (b) Teihea feia mana tei ore roa i faahiti aˈenei i te mau papai apokiripha, e no te aha?

14 Te vai ra te parau faahiahia i te pae tuatapaparaa i roto i te 1 Makabaio, noa ˈtu e e ere roa ˈtu i te hoê buka faauruahia. Te faatia ra te reira i te tutavaraa a te ati Iuda e titau i te tiamâraa i te senekele 2 H.T.T. ma te arataihia e te utuafare autahuˈa a Makabaio. Ua î te toea o te mau buka apokiripha i te aai e te mǎtaˈu maamaa e te parau hape. Aita roa ˈtu Iesu e te feia i papai i te mau Papai Heleni Kerisetiano i faahiti noa ˈˈe i te reira.

15, 16. Nafea to Josèphe e to Jérôme faataaraa i te mau buka e au i te canon?

15 I roto i ta ˈna buka Contre Apion (I, 38-41), ua faahiti te taata tuatapapa ati Iuda o Flavius Josèphe, no te senekele matamua T.T., i te mau buka atoa i fariihia e te mau Hebera ei mea moˈa. Ua papai oia e: “Aita ta matou ehia rahiraa buka au ore e te patoi te tahi i te tahi. Ta matou buka, tei tiaturihia ma te tia, e piti ahuru ma piti noa ïa [o te tuea e na buka e 39 ta tatou i teie mahana, mai tei faaitehia i roto i te paratarapha 11], e tei roto te aamu o te mau tau atoa. I roto i te reira, e pae na buka a Mose, tei roto te mau ture e te tuatapaparaa matau-noa-hia mai te poieteraa o te taata e tae roa i te poheraa o te taata horoa ture. . . . Mai te poheraa o Mose e tae roa ia Aretehasaseta, tei mono ia Xerxès ei arii no Peresia, ua papai te mau peropheta no muri mai ia Mose i te tuatapaparaa o te mau tupuraa o to ratou iho tau i roto hoê ahuru ma toru buka. E mau himene na te Atua e e mau faaueraa tumu no te haerea i roto i te oraraa taata to roto i te toea e maha buka.” Te faaite ra ïa Josèphe e ua haamauhia te canon o te mau Papai Hebera mea maoro hou te senekele matamua T.T.

16 Mea huru papu atoa te manaˈo o te aivanaa Bibilia o Jérôme, tei faaoti i te huriraa Bibilia Vulgate Latino i te area 405 T.T., no nia i te mau buka apokiripha. I muri aˈe i to ˈna tabularaa i te mau buka faauruahia, ma te taio e 22, mai ia Josèphe, i na buka faauruahia e 39 o te mau Papai Hebera, ua papai oia i roto i ta ˈna omuaraa i na buka a Samuela e Te mau arii i roto i te Vulgate e: “Inaha, e piti ahuru ma piti buka . . . E nehenehe teie omuaraa i te mau buka e faaohipahia, mai te hoê haamataraa etaeta, no te mau buka atoa ta matou e huri mai te reo Hebera na roto atu i te reo Latino; ia ite tatou e, te mau mea atoa e hau atu i teie pueraa, ia tuuhia ïa i roto i te mea apokiripha.”

TE MAU PAPAI HELENI KERISETIANO

17. Te faahua ra te Ekalesia Katolika Roma e tei ia ratou teihea hopoia, na vai mau râ e faataa teihea buka e au i te canon Bibilia?

17 E faahua te Ekalesia Katolika Roma e tei ia ˈna te faaotiraa eaha te buka e tuu i roto i te canon Bibilia, a faahiti ai i te Apooraa no Carthage (397 T.T.), i reira te hoê tabula o te mau buka i te faataaraahia. E ere roa ˈtu râ mai te reira, no te mea ua oti aˈena te canon, e tae noa ˈtu te tabula o te mau buka o te mau Papai Heleni Kerisetiano, i te haamauhia i taua taime ra, eiaha maoti te faaotiraa a te hoê apooraa, maoti râ te aratairaa a te varua moˈa o te Atua—tauâ varua ra tei faaurua na mua i te papairaa o taua mau buka ra. E haapapuraa noa te faaiteraa a te feia tabula aita i faauruahia no muri mai, i te canon Bibilia, ta te varua o te Atua i faatia.

18. Eaha te mau manaˈo faufaa roa ta tatou e nehenehe e huti mai na roto i te tumu parau tarenihia e faaite ra i te mau tabula matamua o te mau Papai Heleni Kerisetiano?

18 Te haapapuraa a te mau tabula matamua. Ia hiˈohia te tumu parau tarenihia i pihai mai, te itehia ra e e tuea roa te mau tabula e rave rahi o te mau Papai Kerisetiano no te senekele maha, i tapaohia na mua ˈˈe i te apooraa i faahitihia i nia nei, e ta tatou nei canon, e i roto i te tahi, o te apokalupo noa ïa te ere ra. Hou te hopea o te senekele 2, ua fariihia na Evanelia e maha, te Ohipa e 12 o na rata a te aposetolo Paulo, e te taatoaraa. Te tahi noa o te mau papai poto aˈe te feaahia i te tahi mau vahi. Peneiaˈe no te mea aita taua mau papai ra i haaparare-rahi-hia i te taime matamua no te hoê aore ra te tahi tumu e no reira, ua maoro rii ïa a fariihia ˈi ei mea au i te canon.

19. (a) Eaha te parau mana faahiahia i itehia mai i Italia, e no anafea ra oia? (b) Nafea te reira e faataa ˈi i te canon e fariihia ra i taua tau ra?

19 Hoê o te mau tabula matamua faahiahia roa ˈˈe, o ta L. A. Muratori ïa i ite mai i roto i te Vairaa buka a Ambroise, i Milan, i Italia, e ta ˈna i nenei i te matahiti 1740. Noa ˈtu e aita te haamataraa, te faaite ra to ˈna faahitiraa i te Luka mai te toru o te Evanelia e ua faahiti na mua oia i te Mataio e te Mareko. No te afaraa hopea o te senekele 2 T.T. te Canon de Muratori, e mea na roto i te reo Latino. E parau mana faahiahia roa tera, mai tei faaitehia e teie huriraa o te hoê tuhaa: “Te buka toru o te Evanelia, o ta Luka ïa. Ua papai Luka, te taote matau-maitai-hia, i te reira i to ˈna iho iˈoa . . . Te buka maha o te Evanelia, o ta Ioane ïa, hoê o te mau pǐpǐ. . . . Inaha, aita ïa e huru-ê-raa no te faaroo o te feia tiaturi, noa ˈtu e ua maitihia e ua faatiahia te mau tupuraa taa ê i roto i te mau buka taitahi o te mau Evanelia, no te mea i roto i te taatoaraa [o te mau buka], ma te arataihia e te hoê Varua, ua parauhia te mau mea atoa no nia i to ˈna fanauraa, to ˈna mauiui, to ˈna tia-faahou-raa, to ˈna aparauraa e ta ˈna mau pǐpǐ, e to ˈna na taeraa mai e piti, te matamua na roto i te faahaamaraa e te tâhitohito, tei tupu aˈena, e te piti ma te hanahana o te mana arii, to muâ ïa. E ere ïa i te mea maere ia haamatara maitai Ioane i teie mau mea i roto i ta ˈna mau episetole, a na ô ai e: ‘Ta matou i ite i to matou mata, i faaroo i to matou tariˈa, e i tapea i to matou rima, ua papai matou i taua mau mea ra.’ Te faˈi ra ïa oia e aita noa oia i riro ei ite mata, ei taata faaroo atoa râ e ei taata faatia i te mau mea faahiahia no nia i te Fatu, ia au i te tau i tupu ai. Hau atu â, ua papaihia te mau ohipa a te mau aposetolo atoa i roto i te hoê buka. Ua papai Luka i te reira [mai te reira] no te taata maitai roa ra o Teophilo . . . Area te mau episetole a Paulo ra, na te reira iho â e faaite i tei taa ia ˈna eaha tei papaihia, nohea mai e no te aha i haponohia ˈi. Na mua roa, ua papai oia i te hoê rata roa i to Korinetia no te tapea i te amahamaharaa o te hairesi, i muri iho i to Galatia [no te patoi] i te peritomeraa, e i to Roma no nia i te nanairaa o te mau Papai, a faaite atoa ˈi e o te Mesia te tumu parau rahi o te reira—mea faufaa ia faahohonu tatou i te mau Papai atoa, inaha ua pee te aposetolo here ra o Paulo iho i te hiˈoraa o to mua ia ˈna o Ioane, e ua papai i na ekalesia e hitu ma te faahiti roa i to ratou iˈoa ia au i teie nanairaa: to Korinetia (na mua), to Ephesia (te piti), to Philipi (te toru), to Kolosa (te maha), to Galatia (te pae), to Tesalonia (te ono), to Roma (te hitu). Noa ˈtu e ua papai oia e piti taime i to Korinetia no te aˈo ia ratou e i to Tesalonia e, hoê noa ekalesia na te fenua atoa nei, ua haapapuhia ïa [? e teie na papai e hitu]; e i roto i te Apokalupo, noa ˈtu e te papai ra Ioane i na ekalesia e hitu, te paraparau ra oia i te taatoaraa. Ua [papai râ oia] no to ˈna here e to ˈna aroha i te hoê episetole ia Philemona, hoê ia Tito, e piti ia Timoteo; e mea moˈa [te reira] e te tura roa na te Ekalesia. . . . Hau atu â, te vai ra te hoê episetole a Iuda e e piti ma te iˈoa o Ioane i nia iho . . . E farii noa matou i te mau apokalupo a Ioane e a Petero, no nia i teie [te hopea nei] aita vetahi o matou e hinaaro ra ia taiohia i roto i te ekalesia.”—The New Schaff-Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge, 1956, buka VIII, api 56.

20. (a) Nafea e faataahia ˈi te mea e aita hoê o te mau rata a Ioane e hoê a Petero? (b) Nafea teie tabula e fatata roa ˈi i te tuea e ta tatou tabula no teie tau?

20 Te itehia ra i te hopea o te Canon de Muratori e te faahitihia ra e piti noa episetole a Ioane. Teie râ, no nia i teie manaˈo, te na ô ra te buka ite rahi i faahitihia i nia nei, i te api 55, e teie na episetole a Ioane, “o te piti e te toru noa, te parau noa ra hoi te taata papai e o ‘te matahiapo’ oia. No te mea ua tauaparau aˈena oia no nia i te matamua, noa ˈtu e mea hape noa, e te maha o te Evanelia e ua faaite i to ˈna tiaturi papu e na Ioane te reira, ua manaˈo te taata papai i ǒ nei e e au ia ˈna ia taotia noa i nia i na rata poto aˈe.” No nia i te oreraa e faahiti noa ˈˈe i te episetole matamua a Petero, te na ô râ taua buka ra e: “Te mea papu roa ˈˈe, oia hoi ua moe tau taˈo, peneiaˈe hoê reni i reira te parauraahia e ua tae mai te Petero Hoê e te Apokalupo a Ioane.” No reira, ia au i te Canon de Muratori, te faaoti ra teie buka, i te api 56, e: “I roto i te Faufaa Apî, te vai ra e maha Evanelia, te Ohipa, na episetole hoê ahuru ma toru a Paulo, te Apokalupo a Ioane, peneiaˈe ta ˈna na episetole e toru, te Iuda, e peneiaˈe te Petero Hoê, aita râ te patoiraa i te tahi atu papai a Petero i faaorehia ˈtura.”

21. (a) Eaha te faufaaraa o te mau parau a Origène no nia i te mau papai faauruahia? (b) Eaha ta te feia papai no muri mai i haapapu?

21 Ua farii Origène, no te area 230 T.T., i na buka Hebera e Iakobo aita to roto i te Canon de Muratori i roto i te mau Papai faauruahia. Na roto i te faaiteraa e te feaa ra te tahi pae e e au taua na buka ra i te canon, te faaite atoa ra te reira e i taua taime ra, te fariihia ra e e au te rahiraa o te mau Papai Heleni i te canon, mea iti roa te feaa ra no nia i te tahi o te mau episetole matau-ore-aˈe-hia. I muri aˈe, ua haapapu Athanase, Jérôme, e Augustin i te mau faaotiraa a te mau anairaa no mua ˈtu na roto i te faataaraa e e au tauâ na buka e 27 ra ta tatou i ite i teie nei, i te canon. *

22, 23. (a) Nafea te mau anairaa o te mau tabula o te tumu parau tarenihia i te faaineineraahia? (b) No te aha e au ra e aita e tabula mai teie no mua ˈˈe i te Canon de Muratori?

22 Te rahiraa o te mau tabula o te tumu parau tarenihia, e mau anairaa taa ê ïa o te faaite teihea mau buka tei fariihia ei mea au i te canon. Ua faaotihia ta Irénée, ta Clément no Alesanederia, ta Tertullien, e ta Origène na nia i te mau faahitiraa ta ratou i rave, o te faaite i to ratou manaˈo no nia i te mau papai ta ratou e faahiti ra. Ua haapapu-atoa-hia te reira i muri aˈe e te mau papai a Eusèbe, hoê o te feia tuatapapa o te mau senekele matamua. Teie râ, e ere no te mea e aita teie feia papai i faahiti i te tahi mau papai o te canon, aita ïa te reira i au i te canon. No te mea noa aita ratou i faaohipa i te reira i roto i ta ratou mau papai tei ta ratou maitiraa anei aore ra tei te tumu parau e tauaparauhia ra. No te aha râ e ore ai e itea mai ia tatou te mau anairaa tahito aˈe i te Canon de Muratori?

23 Ia tae roa i te tau o te feia faahapa mai ia Marcion, i ropu i te senekele 2 T.T., i hiti ai te uiraa teihea mau buka Kerisetiano e tia ia fariihia. Ua haamau Marcion i ta ˈna iho canon no te faatano atu i ta ˈna mau haapiiraa tumu, a rave ai i te tahi noa o te mau rata a te aposetolo Paulo e te Evanelia a Luka i faahuru-ê-hia. Ua turai te reira, tae noa ˈtu te pueraa buka apokiripha e parare ra na te ao i taua tau ra, i te feia e haamau ra i te mau tabula ia faataa teihea mau buka ta ratou e farii ei mea au i te canon.

24. (a) Eaha te huru o te mau buka apokiripha o te “Faufaa Apî”? (b) Eaha ta te mau aivanaa Bibilia e parau no nia i te reira?

24 Te mau papai apokiripha. Te haapapu ra te mau mea i roto mai i te taa-ê-raa rahi i rotopu i te mau Papai Kerisetiano faauruahia e te mau buka apokiripha aore ra e ere i te mea faauruahia. Mea faufaa ore roa ˈˈe te mau papai apokiripha e mea pinepine e au i te aai, e au i ta te tamarii e mea tano ore. * A tapao na i te mau parau a te tahi mau aivanaa Bibilia no nia i teie mau buka e ore e au i te canon:

 “Eiaha e uiuihia na vai i tuu i te reira i rapae i te Faufaa Apî: na te reira iho â i tuu ia ratou iho i rapae.”—M. R. James, The Apocryphal New Testament, mau api xi, xii.

 “Ia faaau noa tatou i ta tatou mau buka o te Faufaa Apî ei taatoaraa e te tahi atu mau buka mai tera, e ite mai tatou e mea hohonu mau â te abuso e faataa ê ra ia ratou. E pinepine i te parauhia e e riro te mau evanelia e ore e au i te canon, ei haapapuraa maitai roa ˈˈe no tei au i te canon.”—G. Milligan, The New Testament Documents, api 228.

 “Aita roa ˈtu hoê aˈe buka i tae mai ia tatou ra no te tau matamua o te Ekalesia taa ê atu i te Faufaa Apî e nehenehe e tuuhia i roto i te Canon.”—K. Aland, The Problem of the New Testament Canon, api 24.

25. Eaha te mea no nia i te feia iho i papai i te mau Papai Heleni Kerisetiano o te haapapu e mea faauruahia teie mau papai?

25 Te feia papai faauruahia. Teie te tahi manaˈo faahiahia mau. E taairaa piri roa to te feia atoa i papai i te mau Papai Heleni Kerisetiano e te tino aratai matamua o te amuiraa Kerisetiano, tei roto hoi te mau aposetolo i maitihia e Iesu iho. Tei roto Mataio, Ioane, e Petero i na aposetolo matamua 12, area o Paulo ra, ua maitihia ïa oia ei aposetolo i muri aˈe, aita râ oia i taiohia i roto i te tino 12. * Noa ˈtu e aita o Paulo i te taime taa ê a niniihia ˈi te varua i te mahana Penetekose, tei reira o Mataio, Ioane, e Petero, e o Iakobo e Iuda atoa e peneiaˈe o Mareko. (Ohi. 1:13, 14) E taio taa ê Petero i te mau rata a Paulo i roto i “te mau parau â i papaihia ra.” (Pet. 2, 3:15, 16) E hoa rave ohipa e ratereraa piri roa Mareko e o Luka no Paulo e no Petero. (Ohi. 12:25; Pet. 1, 5:13; Kol. 4:14; Tim. 2, 4:11) Ua faaaravihi-semeio-anaˈe-hia teie feia papai e te varua moˈa, na roto anei i te niniiraa taa ê i te mahana Penetekose e i te faatauiraahia Paulo (Ohi. 9:17, 18) aore ra, mai te raveraahia no Luka, na roto i te tuuraa te mau aposetolo i te rima. (Ohi. 8:14-17) Ua oti pauroa te mau Papai Heleni Kerisetiano i te papaihia i te tau a ohipa noa ˈi te mau ô a te varua.

26. (a) Eaha ta tatou e farii mai te Parau a te Atua, e no te aha? (b) Nafea tatou e faaite ai i te mauruuru no te Bibilia?

26 Maoti te faaroo i te Atua Mana Hope, tei faaurua e tei haapao i ta ˈna Parau, e tiaturi tatou e na ˈna i aratai i te haaputuraa i to te reira mau tuhaa rau. No reira e farii tatou ma te tiaturi i na buka e 27 o te mau Papai Heleni Kerisetiano oia atoa na buka e 39 o te mau Papai Hebera ei hoê Bibilia, a te hoê Fatu, o te Atua ra o Iehova. Ua riro ta ˈna Parau i roto i na buka e 66 ei aratai na tatou, e e haapapu to ˈna au-maite-raa taatoa e to ˈna huru faito noa e mea maitai roa oia. Ia aruehia te Atua ra o Iehova, te Atua Poiete o teie buka aita e faaauraa! E nehenehe oia e faaineine roa ia tatou e e aratai i to tatou avae i nia i te eˈa o te ora. E faaohipa anaˈe ia ˈna i te mau taime atoa.

[Nota i raro i te api]

^ Encyclopaedia Judaica, 1973, buka 4, mau anairaa 826, 827.

^ The Books and the Parchments, 1963, a F. F. Bruce, api 112.

^ Étude perspicace des Écritures, buka 1, mau api 134-138.

^ Étude perspicace des Écritures, buka 1, mau api 142-143.

[Uiraa haapiiraa]

[Tapura i te api 303]

Mau tabula rahi matamua o te mau Papai Heleni Kerisetiano

Fa - Farii-maite-hia ei au i te mau Papai e i te canon

Fe - Feaa te tahi pae

FeFa - Feaa te tahi pae, e farii râ te taata haaputu ei au i te

mau Papai e i te canon

? - Papu ore te feia tuatapapa i te auraa o te papai aore ra i

te manaˈo no nia i te buka i faahitihia

- Aita anaˈe e tapao, aita ïa te buka i faaohipahia aore ra

i faahitihia e taua taata mana ra

Iˈoa e Vahi

Canon de Irénée, Clément no Tertullien,

Muratori, Asia Iti Alesanederia Afirika

Italia Apatoerau

Taio mahana

tapiri T.T. 170 180 190 207

Mataio Fa Fa Fa Fa

Mareko Fa Fa Fa Fa

Luka Fa Fa Fa Fa

Ioane Fa Fa Fa Fa

Ohipa Fa Fa Fa Fa

Roma Fa Fa Fa Fa

Korinetia 1 Fa Fa Fa Fa

Korinetia 2 Fa Fa Fa Fa

Galatia Fa Fa Fa Fa

Ephesia Fa Fa Fa Fa

Philipi Fa Fa Fa Fa

Kolosa Fa Fa Fa Fa

Tesalonia 1 Fa Fa Fa Fa

Tesalonia 2 Fa Fa Fa Fa

Timoteo 1 Fa Fa Fa Fa

Timoteo 2 Fa Fa Fa Fa

Tito Fa Fa Fa Fa

Philemona Fa Fa

Hebera Fe FeFa FeFa

Iakobo ?

Petero 1 Fa? Fa Fa Fa

Petero 2 Fe? Fa

Ioane 1 Fa Fa FeFa Fa

Ioane 2 Fa Fa FeFa

Ioane 3 Fa?

Iuda Fa FeFa Fa

Apokalupo Fa Fa Fa Fa

Iˈoa e Vahi

Origène, Eusèbe, Cyrille no Liste de

Alesanederia Paletetina Ierusalema Cheltenham,

Afirika Apatoerau

Taio mahana

tapiri T.T. 230 320 348 365

Mataio Fa Fa Fa Fa

Mareko Fa Fa Fa Fa

Luka Fa Fa Fa Fa

Ioane Fa Fa Fa Fa

Ohipa Fa Fa Fa Fa

Roma Fa Fa Fa Fa

Korinetia 1 Fa Fa Fa Fa

Korinetia 2 Fa Fa Fa Fa

Galatia Fa Fa Fa Fa

Ephesia Fa Fa Fa Fa

Philipi Fa Fa Fa Fa

Kolosa Fa Fa Fa Fa

Tesalonia 1 Fa Fa Fa Fa

Tesalonia 2 Fa Fa Fa Fa

Timoteo 1 Fa Fa Fa Fa

Timoteo 2 Fa Fa Fa Fa

Tito Fa Fa Fa Fa

Philemona Fa Fa Fa Fa

Hebera FeFa FeFa Fa

Iakobo FeFa FeFa Fa

Petero 1 Fa Fa Fa Fa

Petero 2 FeFa FeFa Fa Fe

Ioane 1 Fa Fa Fa Fa

Ioane 2 FeFa FeFa Fa Fe

Ioane 3 FeFa FeFa Fa Fe

Iuda FeFa FeFa Fa

Apokalupo Fa FeFa Fa

Iˈoa e Vahi

Athanase, Épiphane, Grégoire Amphilocius,

Alesanederia Paletetina de Nazianze, Asia Iti

Asia Iti

Taio mahana

tapiri T.T. 367 368 370 370

Mataio Fa Fa Fa Fa

Mareko Fa Fa Fa Fa

Luka Fa Fa Fa Fa

Ioane Fa Fa Fa Fa

Ohipa Fa Fa Fa Fa

Roma Fa Fa Fa Fa

Korinetia 1 Fa Fa Fa Fa

Korinetia 2 Fa Fa Fa Fa

Galatia Fa Fa Fa Fa

Ephesia Fa Fa Fa Fa

Philipi Fa Fa Fa Fa

Kolosa Fa Fa Fa Fa

Tesalonia 1 Fa Fa Fa Fa

Tesalonia 2 Fa Fa Fa Fa

Timoteo 1 Fa Fa Fa Fa

Timoteo 2 Fa Fa Fa Fa

Tito Fa Fa Fa Fa

Philemona Fa Fa Fa Fa

Hebera Fa Fa Fa FeFa

Iakobo Fa Fa Fa Fa

Petero 1 Fa Fa Fa Fa

Petero 2 Fa Fa Fa Fe

Ioane 1 Fa Fa Fa Fa

Ioane 2 Fa Fa Fa Fe

Ioane 3 Fa Fa Fa Fe

Iuda Fa Fa Fa Fe

Apokalupo Fa FeFa Fe

Iˈoa e Vahi

Philastre, Jérôme, Augustin, Toru o te

Italia Italia Afirika Apooraa no

Apatoerau Carthage, Afirika

Apatoerau

Taio mahana

tapiri T.T. 383 394 397 397

Mataio Fa Fa Fa Fa

Mareko Fa Fa Fa Fa

Luka Fa Fa Fa Fa

Ioane Fa Fa Fa Fa

Ohipa Fa Fa Fa Fa

Roma Fa Fa Fa Fa

Korinetia 1 Fa Fa Fa Fa

Korinetia 2 Fa Fa Fa Fa

Galatia Fa Fa Fa Fa

Ephesia Fa Fa Fa Fa

Philipi Fa Fa Fa Fa

Kolosa Fa Fa Fa Fa

Tesalonia 1 Fa Fa Fa Fa

Tesalonia 2 Fa Fa Fa Fa

Timoteo 1 Fa Fa Fa Fa

Timoteo 2 Fa Fa Fa Fa

Tito Fa Fa Fa Fa

Philemona Fa Fa Fa Fa

Hebera FeFa FeFa Fa Fa

Iakobo Fa FeFa Fa Fa

Petero 1 Fa Fa Fa Fa

Petero 2 Fa FeFa Fa Fa

Ioane 1 Fa Fa Fa Fa

Ioane 2 Fa FeFa Fa Fa

Ioane 3 Fa FeFa Fa Fa

Iuda Fa FeFa Fa Fa

Apokalupo FeFa FeFa Fa Fa