Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Faahohonuraa numera 6—Te tuhaa Heleni Kerisetiano o te mau Papai Moˈa

Faahohonuraa numera 6—Te tuhaa Heleni Kerisetiano o te mau Papai Moˈa

Faahohonuraa i te mau Papai faauruahia e to ratou tupuraa mau

Faahohonuraa numera 6—Te tuhaa Heleni Kerisetiano o te mau Papai Moˈa

Te papairaa i te mau hohoˈa o te tuhaa Heleni o te mau Papai; to ˈna faataeraahia mai i teie mahana na roto i te reo Heleni e te tahi atu mau reo; te huru papu o te papai no teie tau.

1. Nafea te porotarama haapiiraa Kerisetiano i te avariraahia?

 E FEIA haapii e e feia poro na te ao atoa nei te mau Kerisetiano matamua i te ‘parau a Iehova’ i papaihia. Ua tâuˈa maitai ratou i ta Iesu i parau hou rii noa to ˈna maueraa: “E noaa râ to outou mana i te [varua moˈa] ia haere mai i nia iho ia outou: e ei ite hoi outou no ˈu i Ierusalema nei e Iudea atoa hoi e ati noa ˈˈe, e Samaria, e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua ra.” (Isa. 40:8; Ohi. 1:8; MN) Mai ta Iesu i tohu, ua noaa i na pǐpǐ matamua 120 te varua moˈa, ma to ˈna puai faaitoito. Tei te mahana Penetekose 33 T.T. ïa. I taua mahana ra, ua avari Petero i te porotarama haapiiraa apî na roto i te vauvauraa i te hoê faaiteraa taatoa, e ei faahopearaa, e rave rahi tei farii i te poroi, e fatata e 3 000 feia hau tei amuihia mai i te amuiraa Kerisetiano i haamau-apî-hia.—Ohi. 2:14-42.

2. Eaha te parau apî maitai i porohia i taua taime ra, e e faaiteraa teie ohipa pororaa no te aha?

2 Ma te turaihia e ohipa mai tei ore i itehia aˈenei i roto i te tahi atu pǔpǔ o te tuatapaparaa taatoa, ua haamata aˈera teie mau pǐpǐ a Iesu Mesia i te hoê porotarama haapiiraa tei taea roa i te pae hopea i te mau vahi atoa o te ao matauhia i taua tau ra. (Kol. 1:23) Oia mau, ua itoito roa te mau avae o teie mau ite pûpûhia no Iehova i te haereraa i tera e tera fare, i tera e tera oire, e poro “i te evanelia o te maitai ra.” (Roma 10:15) Te faaite ra teie parau apî maitai no nia i te tusia taraehara pûpûhia e te Mesia, te tiaturiraa o te tia-faahou-raa, e te Basileia o te Atua i tǎpǔhia. (Kor. 1, 15:1-3, 20-22, 50; Iak. 2:5) Aita i ravehia aˈenei te hoê faaiteraa mai teie no nia i te mau mea itea ore i mua i te huitaata. Ua riro te reira ei “ite-papu-raa i te mau mea aore hoi e itehia ra,” te hoê faaiteraa faaroo, i te feia e rave rahi tei farii i teie nei ia Iehova ei Fatu e ei Arii no ratou i nia i te niu o te tusia o Iesu.—Heb. 11:1, MN; Ohi. 4:24; Tim. 1, 1:14-17.

3. Eaha te huru o te mau tavini Kerisetiano no te senekele matamua T.T.?

3 E mau tavini a te Atua i haapiihia teie mau Kerisetiano, tane e vahine. Ua ite ratou i te taio e te papai. Ua haapiihia ratou i te mau Papai Moˈa. Ua ite ratou eaha te mau mea e tupu ra na te ao nei. Ua matau ratou i te ratere. Mai te mau vivi, aita ratou i vaiiho ia haafifihia to ratou haereraa i mua i roto i te haaparareraa i te parau apî maitai. (Ohi. 2:7-11, 41; Ioe. 2:7-11, 25) I taua senekele matamua T.T. ra, ua ohipa ratou i roto i te mau taata o te au rahi roa i te mau taata no teie tau apî.

4. Ma te faauruahia e te arataihia e Iehova, eaha tei papaihia i te tau o te amuiraa Kerisetiano matamua?

4 Ei feia poro o te haere i mua o “te parau ora,” ua faaohipa maitai te mau Kerisetiano matamua i te mau otaro Bibilia atoa i noaa ia ratou. (Phil. 2:15, 16; Tim. 2, 4:13) Ua faaurua Iehova e maha i roto ia ratou, oia hoi o Mataio, Mareko, Luka, e o Ioane, no te papai i “te evanelia . . . o Iesu Mesia.” (Mar. 1:1; Mat. 1:1) Ua papai vetahi o ratou, mai ia Petero, Paulo, Ioane, Iakobo, e Iuda, i te mau rata ma te faauruahia. (Pet. 2, 3:15, 16) Ua riro mai vetahi atu â ei feia papai i te mau hohoˈa o teie mau faaiteraa faauruahia o tei operehia i roto i te mau amuiraa e rahi noa ˈtura ia faufaahia ratou. (Kol. 4:16) Hau atu â, ua rave ‘te mau aposetolo e te mau [matahiapo] i Ierusalema’ i te mau faaotiraa i te pae o te haapiiraa tumu ma te arataihia e te varua o te Atua, e ua papaihia te reira no a muri aˈe. Ua faatae atoa teie tino aratai i te mau rata haapiiraa na te mau amuiraa i te mau vahi atea. (Ohi. 5:29-32; 15:2, 6, 22-29; 16:4; MN) E no reira, ua faanaho ratou i ta ratou iho opereraa rata.

5. (a) Eaha te codex? (b) Ua faaohipa te mau Kerisetiano matamua i te codex i nia i teihea faito, e eaha to ˈna mau vahi faahiahia?

5 No te faaoioi i te opereraa i te mau Papai, e no te faaohie atoa i te taioraa, ua faaohipa oioi te mau Kerisetiano matamua i te mau parau papai codex ei monoraa i te mau otaro. E au rii te codex i te buka no teie tau, mea ohie ia huri i te mau api no te hiˈo i te mau irava, area te otaro ra, mea hohora roa ïa te taatoaraa. Hau atu â, e nehenehe e tahoê i te mau papai o te canon i roto i te codex, area to roto i te mau otaro ra, mea hoê hoê noa ïa. O te mau Kerisetiano matamua te feia i avari i te faaohiparaa i te codex. Peneiaˈe na ratou i feruri i te reira. Mea taere te feia papai e ere i te Kerisetiano i te fariiraa i te codex, te rahiraa râ o te mau papyrus Kerisetiano o te mau senekele 2 e te 3, e mau codex ïa. *

6. (a) Anafea ra te anotau o te reo Heleni classique, eaha to roto i te reira, e anafea ra te parareraa te reo Koinè, aore ra reo Heleni o te taatoaraa? (b) Nafea te reo Koinè i te parau-rahi-raahia e i nia i teihea faito?

6 Te Koinè (reo Heleni o te taatoaraa). Te anotau parauhia “classique” o te reo Heleni, mai te senekele 9 ïa H.T.T. e tae atu i te senekele 4 H.T.T. O te anotau teie o te mau reo iti Attique e Ionique. I taua anotau ra, i te senekele 5 e te 4 H.T.T. iho â râ, te tuiraa mai te roo o te feia papai darama, te mau rohipehe, te feia orero, tuatapapa, te mau philosopho e aivanaa Heleni e rave rahi, mai ia Homère, Hérodote, Socrate, Platon. Mai te area senekele 4 H.T.T. e tae atu i te area senekele 6 T.T., o te anotau ïa o tei parauhia te Koinè, te reo Heleni o te taatoaraa. Ua parare maitai te reira no te mau ohipa haruraa fenua iho â râ a Alexandre le Grand, no te mau vahi atoa hoi no Heleni te mau faehau o ta ˈna nuu. I paraparau na ratou i te mau reo iti Heleni rau, e ua anoi noa ˈtura te reira e ua noaa mai nei te hoê reo iti tei parare e tei matauhia e te taatoaraa, te Koinè. Maoti te haruraa o Alexandre ia Aiphiti e ia Asia e tae roa i Inidia, i parare ai te Koinè i roto i te mau nunaa e rave rahi, e ua riro atura ei reo o te mau nunaa atoa e ua vai noa mai te reira ehia senekele i te roaraa. Te mau taˈo Heleni o te Septante, o te Koinè matauhia ïa no Alesanederia, i Aiphiti, no te mau senekele 3 e te 2 H.T.T.

7. (a) Nafea te Bibilia e haapapu ai e ua faaohipahia te reo Koinè i te tau o Iesu e o ta ˈna mau aposetolo? (b) No te aha te reo Koinè e tano maitai ai no te haaparare i te Parau a te Atua?

7 I te tau o Iesu e o ta ˈna mau aposetolo, o te Koinè te reo o te mau nunaa atoa o te ao Roma. E haapapu te Bibilia iho i te reira. I to Iesu patǐtǐraahia i nia i te raau, mea titauhia ia papaihia te tapao i nia mai i to ˈna upoo eiaha noa na roto i te reo Hebera, te reo o te ati Iuda, na roto atoa râ i te reo Latino, te reo a te hau i taua fenua ra, e te reo Heleni e paraparauhia i roto i te mau aroâ o Ierusalema i nia i te hoê â faito e i Roma, i Alesanederia, aore ra i Ateno iho. (Ioa. 19:19, 20; Ohi. 6:1) Te faaite ra te Ohipa 9:29 e ua poro Paulo i te parau apî maitai i Ierusalema i te mau ati Iuda reo Heleni. I taua tau ra, e reo itoito, te oraora e te navai maitai te Koinè—te hoê reo ohie ia faaohipa e te tano no te opuaraa teitei a Iehova e faaite atu â i ta ˈna Parau.

TE PAPAI HELENI E TO ˈNA FAATAERAA MAI

8. No te aha tatou e faahohonu ai i te farii o te mau parau papai o te mau Papai Heleni?

8 I roto i to mua ˈtu faahohonuraa, ua haapii tatou e ua haapao Iehova i ta ˈna mau pape o te parau mau i roto i te hoê farii papai mana—te mau Papai Hebera faauruahia. Eaha râ ïa no te mau Papai a te mau aposetolo e a te tahi atu mau pǐpǐ a Iesu Mesia? Hoê â anei te haapao-maitai-raahia te reira no tatou? Oia mau, a hiˈo noa na i te farii rahi o te mau parau papai na roto i te reo Heleni, e te tahi atu mau reo. Mai tei faataa-aˈena-hia, e 27 buka to roto i teie tuhaa o te canon Bibilia. A hiˈo na nafea teie na buka e 27 i te faataeraahia mai, o te faaite ïa nafea te papai Heleni tumu i te haapaoraahia e tae roa mai i teie mahana.

9. (a) Ua papaihia te mau Papai Kerisetiano na roto i teihea reo? (b) Eaha te taa-ê-raa no nia i te Mataio?

9 Te pu o te mau parau papai Heleni. Ua papaihia na buka e 27 o te canon o te mau Papai Kerisetiano na roto i te reo Heleni o taua tau ra. Teie râ, e au ra e ua papai-na-mua-hia te buka a Mataio na roto i te reo Hebera o te Bibilia no te nunaa ati Iuda. Na Jérôme, taata huri Bibilia no te senekele 4, i parau i te reira, a haapapu ai e ua hurihia i muri iho na roto i te reo Heleni. * Na Mataio iho paha i rave i teie huriraa—i te mea e e taata toroa oia a te hau Roma, ei telona, eita e ore ua ite oia i te reo Hebera, Latino, e Heleni.—Mar. 2:14-17.

10. Nafea te mau papai Bibilia i te taeraa mai ia tatou nei?

10 Ua papai pauroa te tahi atu feia papai Bibilia Kerisetiano, o Mareko, Luka, Ioane, Paulo, Petero, Iakobo, e Iuda, i ta ratou mau parau na roto i te reo Koinè, te reo oraora o te taatoaraa o te taahia e te mau Kerisetiano e te rahiraa o te tahi atu mau nunaa i te senekele matamua. Na Ioane i papai i te hopea o te mau parau tumu i te area 98 T.T. O ta tatou i ite, aita hoê o na parau papai tumu e 27 na roto i te reo Koinè i tae roa mai i teie mahana. Mai teie râ pu matamua, ua noaa rahi mai te mau hohoˈa o te mau papai tumu, te mau hohoˈa o te mau hohoˈa, e te mau pǔpǔ hohoˈa, e ua oti mai te hoê farii rahi o te mau parau papai o te mau Papai Heleni Kerisetiano.

11. (a) Ehia rahiraa hohoˈa parau papai e vai ra i teie mahana? (b) Eaha te taa-ê-raa i rotopu i te reira e te mau buka classique i te pae o te rahiraa e te tahitoraa?

11 Te hoê farii e hau atu i te 13 000 parau papai. Te vai ra i teie mahana te hoê haapueraa rahi roa o te mau parau papai o na buka atoa e 27 o te canon. E tuhaa rahi te tahi no te mau Papai; area te tahi atu ra, e mau tâpû iti noa ïa. Ia au i te hoê numeraraa, te vai ra hau atu i te 5 000 parau papai na roto i te reo Heleni tumu. Oia atoa, e hau atu i te 8 000 te mau parau papai na roto i te tahi atu mau reo—o te hoê ïa taatoaraa hau atu i te 13 000 parau papai no te senekele 2 T.T. e tae atu i te senekele 16 T.T. E tauturu te reira ia faataa i te papai tumu mau. Te mea tahito roa ˈˈe o teie rahiraa parau papai, o te tâpû papyrus ïa o te Evanelia a Ioane i te Vairaa buka John Rylands i Manchester, i Beretane, parauhia te numera P52, no te afa matamua o te senekele 2, peneiaˈe i te area 125 T.T. * E 25 noa ïa matahiti tei mairi i rotopu i teie hohoˈa e te papai tumu. Ia feruri tatou e no te haapapu i te mau papai a te rahiraa o te feia papai buka classique, te vai ra tau noa parau papai, e ehia senekele i te atearaa i te mau papai tumu, te ite ra tatou i te rahi o te mau haapapuraa e ua noaa mai iho â te mau Papai Heleni Kerisetiano mana.

12. Ua papaihia te mau parau papai matamua i nia i te aha?

12 Mau parau papai papyrus. Mai te mau hohoˈa matamua o te Septante, e papyrus te mau parau papai matamua o te mau Papai Heleni Kerisetiano, e ua faaohipa-noa-hia te reira no te mau parau papai Bibilia e tae roa i te senekele 4 T.T. E au ra e ua rave atoa te feia papai Bibilia i te papyrus ia papai ratou i te mau rata na te mau amuiraa Kerisetiano.

13. Eaha te itearaa papyrus faufaa i faaitehia i te matahiti 1931?

13 Mea rahi roa te mau parau papai papyrus i itehia mai i te tuhaa fenua o Fayoum, i Aiphiti. I te hopea o te senekele 19, tau papyrus Bibilia tei iritihia mai. Hoê o te mau itearaa parau papai faufaa roa ˈˈe no teie tau, o tei faaitehia ïa i te matahiti 1931. E mau tâpû codex 11, e mau tuhaa o na buka taa ê e 8 o te mau Papai Hebera faauruahia to roto e 15 buka o te mau Papai Heleni Kerisetiano, na roto anaˈe i te reo Heleni. No te senekele 2 e tae atu i te senekele 4 T.T. teie mau papyrus i te papairaahia. I teie nei, tei roto te rahiraa o teie mau tuhaa o te mau Papai Heleni Kerisetiano i itehia mai, i te mau haaputuraa Chester Beatty e ua tapaohia P45, P46, e P47, e tapao ïa te “P” no “Papyrus.”

14, 15. (a) Eaha te tahi mau parau papai papyrus faufaa o te mau Papai Heleni Kerisetiano i tabulahia i te api 313? (b) A faaite nafea te Traduction du monde nouveau i te faaohiparaa i teie mau parau papai. (c) Eaha ta te mau codex papyrus matamua e haapapu?

14 Ua faaitehia te mau papyrus no te tahi atu â haaputuraa faahiahia i Genève, i Helevetia, mai te matahiti 1956 e tae atu i te matahiti 1961. E parauhia te reira Papyrus Bodmer, e e mau papai o na Evanelia (P66 e P75) e piti to roto no te omuaraa o te senekele 3 T.T. Te faaite ra te tabula i roto i to mua ˈtu faahohonuraa i te tahi o te mau parau papai papyrus faufaa o te mau Papai Hebera e Heleni Kerisetiano. I roto i te anairaa hopea, te vai ra te mau irava o te Saintes Écritures—Traduction du monde nouveau ta te mau parau papai papyrus e haapapu ra e mea tano i te huriraahia, e ua faaitehia te reira i roto i te mau nota i raro i te api o teie mau irava.

15 Te haapapu ra te mau itearaa o teie mau papyrus e ua oti aˈena te canon Bibilia. I roto i te mau Papyrus Chester Beatty, te faaite ra e piti codex—hoê o te taai i te mau tuhaa o na Evanelia e maha e te Ohipa (P45) e te tahi o te haaputu e 9 o na rata 14 a Paulo (P46)—e ua haaputuhia te mau Papai Heleni Kerisetiano faauruahia ei buka i muri rii noa ˈˈe i te poheraa te mau aposetolo. E titauhia hoi te taime e parare rahi ai teie mau codex e tae roa ˈtu ai i Aiphiti, te itehia ra ïa e ua oti teie mau Papai i te haaputuhia mai tei matauhia i te senekele 2, te mea maoro roa ˈˈe. No reira, aita e feaaraa e i te hopea o te senekele 2, ua oti te canon o te mau Papai Heleni Kerisetiano, o te faahope ïa i te canon Bibilia taatoa.

16. (a) Eaha te parau papai oncial o te mau Papai Heleni Kerisetiano tei vai mai e tae roa mai i teie nei? (b) Ua faaohipahia te parau papai oncial i roto i te Traduction du monde nouveau i nia i teihea faito, e no te aha?

16 Mau parau papai vélin e iri puaa. Mai ta tatou i haapii mai i roto i to mua ˈtu faahohonuraa, ua haamata te faaohiparaa o te vélin o te vai maoro aˈe, te hoê papie rairai hamanihia i te iri pinia puaatoro, mamoe, aore ra puaaniho ei monoraa i te papyrus, no te mau parau papai mai te area senekele 4 T.T. e haere mai ai. Ua papaihia te tahi mau parau papai Bibilia faufaa roa e vai ra i teie mahana i nia i te vélin. Ua faahohonu aˈena tatou no nia i te mau parau papai vélin e iri puaa o te mau Papai Hebera. Te faaite ra te tabula i te api 314 i te tahi o te mau parau papai vélin e iri puaa faufaa o te mau Papai Heleni Kerisetiano e Hebera atoa. Ua papai-pauroa-hia to roto i te tabula o te mau Papai Heleni na roto i te mau leta rarahi parauhia oncial. Te faahiti ra te New Bible Dictionary e 274 parau papai oncial o te mau Papai Heleni Kerisetiano, no te senekele 4 T.T. e tae atu i te senekele 10 T.T. E te vai ra hau atu i te 5 000 parau papai leta taai, aore ra minuscule, na roto i te huru papai matauhia. * Ua papaihia te reira i nia atoa i te vélin, mai te senekele 9 T.T. e tae atu i te haamataraa o te neneiraa. No to ratou huru tahito e te tano, ua rave rahi te Tomite Huriraa a te Traduction du monde nouveau i te mau parau papai oncial no te huri i te papai Heleni ma te haapao maitai. Ua faaitehia te reira i roto i te tabula “Te tahi mau iri pinia puaatoro e iri puaa faufaa i papai-rima-hia.”

ANOTAU FAAHOHONURAA E HAAMAITAIRAA I TE PAPAI

17. (a) Eaha na tupuraa e piti tei aratai atu i te faahohonuraa ˈtu â i te papai Heleni o te Bibilia? (b) No teihea ohipa i tui ai te roo o Érasme? (c) Nafea te hoê buka faahiahia e faaineinehia ˈi?

17 Te papai a Érasme. I te roaraa o te Anotau no Ropu, a parau-rahi-hia ˈi te reo Latino e a faatere-vî-hia ˈi Europa Tooa o te râ e te Ekalesia Katolika Roma, mea maua roa te taata. Maoti râ te taoˈa apî ra oia te matini neneiraa ma te mau leta taa noa no te senekele 15 e te Reforomatio o te omuaraa o te senekele 16, ua rahi mai nei te tiamâraa, e ua hiti faahou mai nei te anaanatae i te reo Heleni. I roto i teie anotau, te Renaissance, to te aivanaa Holane tuiroo ra o Érasme neneiraa i te matamua o ta ˈna buka faahiahia reo Heleni o te “Faufaa Apî.” (E noaa teie huru buka faahiahia na roto i te faaau-maitai-raa i te tahi mau parau papai e te faaohiparaa i te mau taˈo e fariihia e te rahiraa ei mau taˈo tumu, e mea pinepine e mau nota to raro i te api no nia i te mau taa-ê-raa i roto i te tahi mau parau papai.) Ua neneihia teie buka matamua i Bâle, i Helevetia, i te matahiti 1516, hoê matahiti hou a haamata ˈi te Reforomatio i Helemani. Mea rahi te mau hape i roto i te buka matamua, ua vauvauhia mai râ te hoê papai i haamaitaihia i roto i to muri mai mau neneiraa no 1519, 1522, 1527, e 1535. Tau rii noa mau parau papai leta taai ta Érasme no te haaputu e te faaineine i ta ˈna buka faahiahia.

18. Eaha ta te papai a Érasme i tauturu ia ravehia, e o vai tei faaohipa maitai i te reira?

18 Ua riro mai te papai Heleni i haamaitaihia a Érasme ei niu no te mau huriraa maitai aˈe na roto i tau reo no Europa Tooa o te râ. Maoti te reira i oti mai ai te tahi mau huriraa hau aˈe i tei ravehia na mua ˈˈe mai roto mai i te Vulgate Latino. O Martin Luther no Helemani, te taata matamua i faaohipa i te papai a Érasme, ua oti mai ta ˈna huriraa reo Helemani o te mau Papai Heleni Kerisetiano i te matahiti 1522. Ma te farerei i te hamani-ino-raa rahi, ua faaoti o William Tyndale no Beretane i ta ˈna huriraa reo Beretane na nia i te papai a Érasme, a faaateahia ˈi oia i Europa i te matahiti 1525. Ua huri o Antonio Brucioli no Italia i te papai a Érasme na roto i to ˈna reo i te matahiti 1530. I te neneiraahia te papai Heleni a Érasme, ua haamata mai nei te hoê anotau faahohonuraa i te papai. Te fa o te faahohonuraa i te papai, o te faahoˈi-faahou-raa ïa i te papai Bibilia tumu.

19. Nafea te raveraahia e vahi i te Bibilia na roto i te mau pene e te mau irava, e eaha tei ravehia maoti te reira?

19 Vahiraa na roto i te mau pene e te mau irava. E taata nenei tuiroo o Robert Estienne, no Paris i te senekele 16. No te reira ohipa ta ˈna, ua itea aˈera ia ˈna e mea maitai aˈe e faaohipa i te faanahoraa na roto i te mau pene e te mau irava ia ohie te mau maimiraa, e ua na reira oia no ta ˈna neneiraa Heleni e Latino o te Faufaa Apî no 1551. Na te mau Massorète na mua i rave i te vahiraa i te mau Papai Hebera na roto i te mau irava, na te Bibilia Farani râ a Estienne no 1553 i avari i te vahiraa no teie nei o te Bibilia taatoa. Ua peehia te reira e te mau Bibilia reo Beretane no muri mai e ua nehenehe atura e nenei i te mau buka faahororaa Bibilia mai ta Alexandre Cruden no 1737 e na buka faahororaa hope roa e piti a te Authorized Version o te Bibilia Beretane—ta Robert Young, nenei-na-mua-hia i Édimbourg i te matahiti 1873, e ta James Strong, neneihia i New York i te matahiti 1894.

20. Eaha te Textus Receptus, e ua riro mai te reira ei niu no te aha?

20 Textus Receptus. Tau taime atoa to Estienne neneiraa i te “Faufaa Apî” reo Heleni. Ua niu-rahi-hia te reira i nia i te papai a Érasme, ma te mau faatitiaifaroraa ia au i te Polyglotte a Complute no 1522 e 15 parau papai leta taai no te mau senekele no mua ˈtu noa ra. Ua riro mai te toru o te neneiraa a Estienne o te papai Heleni no 1550 ei Textus Receptus (“papai i noaa mai” na roto i te reo Latino), te niu no te tahi atu mau huriraa reo Beretane no te senekele 16 e tae noa ˈtu te King James Version no 1611.

21. Eaha te mau papai haamaitaihia i neneihia mai te senekele 18 mai, e nafea te reira i te faaohiparaahia?

21 Mau papai Heleni haamaitaihia. I muri aˈe, ua nenei mai te tahi feia ite i te reo Heleni i te mau papai i haamaitaihia o tei haere noa ˈtu i te rahiraa. Mea faahiahia tei neneihia e J. J. Griesbach, ua noaa hoi ia ˈna te mau hanere parau papai Heleni e vai ra i te hopea o te senekele 18. Ua neneihia te papai Heleni taatoa maitai roa ˈˈe a Griesbach i te area 1796-1806. Ua riro ta ˈna buka faahiahia ei niu no te huriraa reo Beretane a Sharpe no 1840 e o te reira te papai Heleni i neneihia i roto i te huriraa The Emphatic Diaglott, neneiraa matamua taatoa no 1864. Ua oti atoa mai te tahi atu mau papai maitai roa ia Konstantin von Tischendorf (1872) e ia Hermann von Soden (1910), ua riro hoi ta teie ei niu no te huriraa reo Beretane a Moffatt no 1913.

22. (a) Teihea papai Heleni tei fariihia e te rahiraa? (b) Ua faaohipahia te reira ei niu no teihea mau huriraa reo Beretane?

22 Papai a Westcott e Hort. Te hoê papai faahiahia reo Heleni tei fariihia e te rahiraa, o ta te mau aivanaa ïa no te fare haapiiraa tuatoru no Cambridge o B. F. Westcott e o F. J. A. Hort i nenei i te matahiti 1881. Ua hiˈo te British Revision Committee i te mau hohoˈa o te papai Heleni a Westcott e Hort, e mau melo hoi raua no taua tomite ra, no ta ratou faatitiaifaroraa o te “Faufaa Apî” no 1881. O taua papai faahiahia ra te niu no te huriraa o te mau Papai Heleni Kerisetiano na roto i te reo Beretane i roto i te Traduction du monde nouveau. Na reira atoa no te mau huriraa reo Beretane i muri nei: The Emphasised Bible, te American Standard Version, An American Translation (Smith-Goodspeed), e te Revised Standard Version. * Ua rave atoa te huriraa hopea nei i te papai a Nestle.

23. Eaha ˈtu â te mau papai i faaohipahia no te Traduction du monde nouveau?

23 Ua rave atoa te Tomite Huriraa a te Traduction du monde nouveau i te papai Heleni a Nestle (te 18raa o te neneiraa, 1948) no te faaauraa. Ua hiˈo atoa te tomite i tei neneihia e te mau aivanaa Jésuite Katolika o José M. Bover (1943) e o Augustin Merk (1948). O te papai a te mau United Bible Societies no 1975 e a Nestle-Aland no 1979 tei hiˈohia no te faaapî i te mau nota i raro i te api o te neneiraa ma te mau faahororaa no 1984. *

24. Ua faahoro atoa te Traduction du monde nouveau i roto i teihea mau huriraa tahito? Eaha te tahi mau hiˈoraa?

24 Mau huriraa tahito mai roto mai i te reo Heleni. Taa ê atu i te mau parau papai Heleni, e nehenehe atoa e faahohonu i te mau parau papai e rave rahi o te mau Papai Heleni Kerisetiano na roto i te tahi atu â mau reo. Te vai ra hau atu i te 50 tâpû parau papai o te mau huriraa na roto i te reo Latino Tahito e te mau tausani parau papai o te Vulgate Latino a Jérôme. Ua faaohipa te Tomite Huriraa a te Traduction du monde nouveau i te reira, e i te mau huriraa Copte, Aramenia, e Syriaque atoa. *

25. Eaha te faufaaraa taa ê o te mau huriraa reo Hebera tei faahitihia e te Traduction du monde nouveau?

25 Mai te senekele 14 mai, ua ravehia te mau huriraa o te mau Papai Heleni na roto atu i te reo Hebera. Mea faahiahia te reira no te mea te vai ra tei faahoˈi i te iˈoa o te Atua i roto i te mau Papai Kerisetiano. Ua rave te Traduction du monde nouveau i te mau faahororaa e rave rahi i roto i teie mau huriraa reo Hebera ma te tapao “J” e te hoê numera. No te mau haamaramaramaraa hau, a hiˈo i te Introduction a te huriraa Les Saintes Écritures—Traduction du monde nouveau—avec notes et références, mau api 10-11, e te Appendice 1D, “Le nom divin dans les Écritures grecques chrétiennes.”

TE MAU TAA-Ê-RAA RII O TE PAPAI E TO RATOU AURAA

26. Nafea te mau taa-ê-raa rii e te mau pǔpǔ parau papai i te faraa mai?

26 I roto i te hau atu i te 13 000 parau papai o te mau Papai Heleni Kerisetiano, te vai ra te mau taa-ê-raa rii e rave rahi. I roto noa i na 5 000 parau papai na roto i te reo Heleni, te itehia ra e rave rahi o te reira. E taa maitai ia tatou e i roto i te mau hohoˈa atoa o te mau parau papai matamua, te vai ra iho â te mau hape a te feia papai. Ia faataehia te hoê o teie mau parau papai i te hoê vahi, e riro mai te mau hape e papai-tamau-hia i roto i te mau hohoˈa ei tapao o te mau parau papai no taua vahi ra. Mea na reira te noaaraa mai te mau pǔpǔ parau papai hoê â te huru. Eita anei e tia ia haapeapea no teie mau tausani hape a te feia papai? Aita anei te reira e faaite ra e aita i haapao-maitai-hia te faataeraa mai o te papai? Aita roa ˈtu!

27. Eaha te haapapuraa e mea tano mau â te papai Heleni?

27 Ua papai o F. J. A. Hort, tei apiti i roto i te neneiraa o te papai a Westcott e Hort e: “E manuïa mai te rahiraa o te mau taˈo o te Faufaa Apî i roto i te hiˈopoa-hohonu-raa i te mau taa-ê-raa, no te mea aita iho â e taa-ê-raa e mea hinaaro-noa-hia ia papai-faahou-hia. . . . Ia tuuhia te mau taa-ê-raa rii . . . i te hiti, i to matou manaˈoraa, aita i hau rahi atu i te hoê i nia i te tausani te mau taˈo papu ore o te Faufaa Apî.” *

28, 29. (a) Eaha ta tatou e nehenehe e manaˈo no nia i te faufaa o te papai Heleni haamaitaihia? (b) Eaha te parau mana e vai ra no nia i teie tumu parau?

28 Faufaaraa o te papai i tae mai. I muri aˈe i teie mau senekele roa faataeraa mai i te mau papai, eaha ïa te nehenehe e manaˈo no nia i to ratou tano-maitai-raa? E mau tausani parau papai o te nehenehe e faaauhia, e ere râ te reira anaˈe, maoti te mau itearaa i te mau parau papai Bibilia tahito aˈe no te mau ahuru matahiti i mairi, e tae roa te papai Heleni i te area 125 T.T., e piti ahuru noa ˈˈe matahiti i muri aˈe i te poheraa o te aposetolo Ioane i te area 100 T.T. E haapapuraa teie mau parau papai e e parau mau te papai Heleni i haamaitaihia e vai ra ia tatou nei. A tapao na i te manaˈo o te taata faatere e taata haapao i te British Museum, Sir Frederic Kenyon, no nia i teie tumu parau:

29 “Mea iti roa te atearaa i rotopu i te taime matamua i papaihia ˈi te mau parau e te mau papai tahito roa ˈˈe e vai ra ia tatou nei, mai te huru ra e aita, e ua ore roa te mau tumu e toe noa râ e feaa ˈi e hoê â te mau Papai i tae mai ia tatou nei i tei papaihia. E nehenehe e parauhia e ua papu maitai e e parau mau e mea tano te mau buka o te Faufaa Apî. Mea ê râ hoi te tanoraa o te taatoaraa, mea ê te papuraa o te mau parau rii atoa.” *

30. No te aha tatou e tiaturi ai e te horoa maira te Traduction du monde nouveau i te ‘parau a Iehova’ tano maitai na to ˈna feia taio?

30 No nia i te manaˈo hopea o te “papuraa o te mau parau rii atoa,” te haamaramarama ra te parau a te aivanaa ra o Hort i faahitihia i roto i te paratarapha 27 i te reira. O te ohipa a te feia haamaitai i te papai te faatitiaifaroraa i te mau parau rii, e ua rave maitai ratou i te reira. No reira te papai Heleni i haamaitaihia a Westcott e Hort i fariihia ˈi e te rahiraa ei mea maitai roa. E nehenehe ïa te mau Papai Heleni Kerisetiano o te Traduction du monde nouveau, i niuhia hoi i nia i teie papai Heleni maitai roa, e horoa i te ‘parau a Iehova’ tano maitai na te feia taio, no te mea ua haapaohia te reira ma te faahiahia i roto i te farii Heleni o te mau parau papai.—Pet. 1, 1:24, 25.

31. (a) Eaha ta te mau itearaa no teie tau e faaite ra no nia i te mau Papai Heleni? (b) Nafea te tabula i te api 309 e faaite ai i te papai i faaohipa-rahi-hia no te mau Papai Heleni Kerisetiano o te Traduction du monde nouveau, e eaha te tahi mau papai faufaa iti aˈe tei faaohipahia?

31 Mea faahiahia atoa teie manaˈo o Sir Frederic Kenyon no roto i ta ˈna buka Our Bible and the Ancient Manuscripts, 1962, i te api 249: “E tia noa ia ite tatou e ua haapapuhia e mea tano te taatoaraa o te Faufaa Apî maoti te mau itearaa no teie tau o tei faaiti rahi roa i te atearaa i rotopu i te mau papai tumu e te mau parau papai tahito roa ˈˈe e vai ra, e aita te mau taa-ê-raa rii, noa ˈtu te faahiahia, i taui i te mau haapiiraa tumu o te faaroo Kerisetiano.” Mai tei faaitehia i te api 309 i roto i te tabula, “Mau papai i faaohipahia no te New World Translation—Mau Papai Heleni Kerisetiano,” ua ravehia te mau parau mana atoa i taaihia no te horoa mai i te hoê huriraa tano na roto i te reo Beretane. E paturu te mau nota faufaa i teie huriraa tano. Ua faaohipa te Tomite Huriraa a te Traduction du monde nouveau i te mau itearaa maitai roa ˈˈe a te mau aivanaa Bibilia i te roaraa o te mau senekele no te hamani mai i ta ratou huriraa maitai roa. E nehenehe mau â tatou e tiaturi i teie mahana e te vai mau ra “te hiroa parau [ora]” i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano ta tatou e fanaˈo ra i teie nei, ia au i tei papaihia e te mau pǐpǐ faauruahia a Iesu Mesia. Ia ati maite noa tatou i teie mau parau faufaa ma te faaroo e te here!—Tim. 2, 1:13; MN.

32. No te aha i faahohonu-roa-hia ˈi te mau parau papai e te papai o te Parau Moˈa, e eaha te faahopearaa maitai i noaa mai?

32 Ua faahohonu teie pene parau e to mua ˈtu i te mau parau papai e i te papai o te mau Parau Moˈa. No te aha te reira i faahohonu-roa-hia ˈi? Te hinaarohia ra e faaite maitai e hoê â iho â te mau Papai Hebera e Heleni e te parau mau tumu ta Iehova i faaurua i te mau taata haapao maitai e papai. Mea faauruahia taua mau papai tumu ra. Aita te feia papai i te hohoˈa i faauruahia noa ˈtu to ratou aravihi. (Sal. 45:1; Pet. 2, 1:20, 21; 3:16) Ua titauhia ïa ia titia i te farii rahi o te mau hohoˈa parau papai no te faataa maitai e ma te hape ore i te mau pape viivii ore o te parau mau mai tei tahe mai i te omuaraa mai ǒ mai i te Pu Rahi ra o Iehova. Ia aruehia oia no te ô faahiahia mau oia ta ˈna Parau, te Bibilia i faauruahia, e te poroi haumârû a te Basileia e tahe mai roto mai i to ˈna mau api!

[Nota i raro i te api]

^ Étude perspicace des Écritures, buka 2, mau api 148-149.

^ Hiˈo i te api 176, paratarapha 6.

^ Étude perspicace des Écritures, buka 1, api 323; New Bible Dictionary, piti o te neneiraa, 1986, a J. D. Douglas, api 1187.

^ New Bible Dictionary, piti o te neneiraa, api 1187.

^ Hiˈo i te tabula “Te tahi mau huriraa Bibilia faufaa na roto i na reo rahi e hitu,” i te api 322.

^ The Kingdom Interlinear Translation of the Greek Scriptures, 1985, mau api 8-9.

^ Hiˈo i te mau nota i raro i te api o te Luka 24:40; Ioane 5:4; Ohipa 19:23; 27:37; e Apokalupo 3:16.

^ The New Testament in the Original Greek, 1974, buka I, api 561.

^ The Bible and Archaeology, 1940, mau api 288-289.

[Uiraa haapiiraa]