Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A vai ineine noa!

A vai ineine noa!

Pene 78

A vai ineine noa!

I MURI aˈe i to ˈna faaararaa i te nahoa taata i nia i te miimii e to ˈna faaiteraa i ta ˈna mau pǐpǐ e eiaha ia tapitapi hau atu no te mau ohipa i te pae materia, teie ta Iesu i faaitoito atu: “Eiaha e mǎtaˈu, e tau nǎnǎ iti e; e mea hinaaro na to outou Metua i te horoa mai i te basileia no outou.” Te faaite ra ïa o Iesu e e numera iti roa (tei haapapuhia i muri iho e e 144 000) o te ô atu i roto i te Basileia o te raˈi ra. Te rahiraa o te feia o te fanaˈo i te ora mure ore, o te mau tavini ïa o te Basileia i nia i te fenua nei.

“Te basileia,” auê ïa ô faahiahia e! Ma te faaite e e tia i te mau pǐpǐ ia farii i taua ô ra, ua parau atura o Iesu ia ratou e: “E hoo i ta outou taoˈa, a horoa noa ˈtu ai.” Oia mau, e tia ia ratou ia faaohipa i ta ratou mau taoˈa no te maitai i te pae varua o vetahi ê e ia haaputu i te “taoˈa pau ore i te ao ra.”

I muri iho, ua faaitoito aˈera Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia vai ineine noa no to ˈna hoˈiraa mai. Ua parau atu oia e: “Ia tatuahia to outou tauupu, e ia vai amâ ta outou lamepa: e ia au outou i te feia i tiai i to ratou fatu i te hoˈiraa mai, mai te faaipoiporaa maira; ia haere maira oia e patoto maira, ia iriti ratou i te opani ia ˈna i reira ra. E ao to te reira mau tavini, i te roohiaraa mai e to ratou fatu te ara ra: oia mau ta ˈu e parau atu ia outou na, e riro oia i te tatua ia ˈna iho, a tuu atu ai ia ratou i te amuraa maa ra, a raverave ai i te maa na ratou.”

I roto i taua parabole ra, ua faaite te mau tavini e ua ineine ratou i te hoˈiraa mai to ratou fatu, na roto i te haapotoraa i to ratou ahu roa e to ratou taamuraa e te hatua, e oia atoa na roto i te tamau-noa-raa i te haapao i ta ratou ohipa i te po maoti te maramarama o ta ratou mau lamepa i î maitai i te mori. Ua faataa mai o Iesu e: ‘Ia tae mai te fatu i te piti o te araraa [mai te hora iva i te po e tae atu i te hora ahuru ma piti], e te toru hoi [mai te hora ahuru ma piti e tae atu i te area o te hora toru i te aahiata], roohia mai ratou e ua ineine, e ao to te reira mau tavini!’

E haamauruuru te fatu i ta ˈna mau tavini na roto i te hoê huru raveraa taa ê roa. E tuu atu oia ia ratou i te amuraa maa ra e e tavini oia ia ratou. E faariro oia ia ratou ei mau hoa haapao maitai, eiaha râ mai te mau tavini. Auê ïa haamauruururaa faahiahia mau e no to ratou tamau-noa-raa i te rave i te ohipa i te po taatoa a tiai noa ˈtu ai i to ˈna hoˈiraa mai! Ua faaoti aˈera Iesu i te na ôraa e: “Ia vai ineine â outou; no te mea ei te hora manaˈo-ore-hia e outou na e tae mai ai te Tamaiti a te taata nei.”

Ua ani atura o Petero e: “E te Fatu, i parau-tia mai anei oe i tena na parabole ia matou anaˈe nei, e i te taata atoa nei anei?”

Maoti i te pahono tahaa ˈtu i ta ˈna uiraa, ua horoa ˈtura o Iesu i te tahi atu parabole. Ua ani atura oia e: “O vai hoi te tiaau haavare ore e te haapao maitai, i ta te fatu e tuu i nia iho i to ˈna atoa ra mau tavini, ei tuu atu i ta ratou tufaa maa i te tufaraa mau ra? E ao to te reira tavini, to tei roohia mai e to ˈna ra fatu te na reira ra. Oia mau ta ˈu e parau atu ia outou nei, e faariro ïa oia ia ˈna ei mau i te mau taoˈa atoa na ˈna ra.”

O Iesu Mesia ïa te “fatu.” Te faahohoˈa ra te “tiaau” i te “nǎnǎ iti” o te mau pǐpǐ i roto i to ratou taatoaraa, e ‘te mau tavini atoa ra’ e tano ïa no teie noâ pǔpǔ e 144 000 e horoahia ˈtu te Basileia no te raˈi na ratou, teie râ te haapapu ra teie parau i te ohipa ta ratou tataitahi e rave. Te “taoˈa” tei horoahia ˈtu i roto i te rima o te tiaau haapao maitai ra, o te mau faufaa taoˈa rahi ïa a te fatu i nia i te fenua nei, oia atoa hoi te mau tavini o te Basileia no te fenua nei.

I roto â i ta ˈna parabole, te faahiti ra o Iesu e e riro e eita te mau melo atoa o teie tiaau, aore ra tavini, e tapea i to ratou haapao maitai. Ua faataa oia e: “Area te tavini e parau noa i roto ia ˈna iho e, E ore tau fatu e tae vave mai, papai ihora i te mau tavini tane, e te mau tavini vahine, amu ihora i te maa, e inu faataero ihora i te ava; e tae mai ïa te fatu o taua tavini ra i te mahana manaˈo-ore-hia e ana . . . , [e faautua ino mau â oia ia ˈna].”

Te faaite ra o Iesu e ua hopoi mai to ˈna taeraa mai i te auahi i nia i te mau ati Iuda, inaha ua farii vetahi e ua patoi vetahi i ta ˈna mau haapiiraa. Hau atu i te toru matahiti na mua ˈtu, ua bapetizohia Iesu i roto i te pape, teie râ, i teie nei te fatata maira to ˈna bapetizoraa i roto i te pohe, e mai ta ˈna e parau ra: “Aita to ˈu mauiui ia oti.”

I muri aˈe i to ˈna parauraa ˈtu i taua mau parau ra i ta ˈna mau pǐpǐ, ua fariu faahou atura o Iesu i te nahoa taata. Ua oto oia i to ratou patoi-etaeta-raa e farii i te haapapuraa no nia i to ˈna tiaraa e te auraa o te reira. Ua na ô atura oia: “Ia hiˈo outou i te ata i te tupuraa i to tooa o te râ ra, ua na ô ihora outou, E ûa i teie nei, e oia mau atura hoi. E ia farara mai te mataˈi ra e maraamu, ua na ô ihora outou, E riro i te toahu; e riro atura hoi i reira. E tera ra mau haavare e! te ite na outou i te hiˈo i te huru o te raˈi e te fenua; eaha ihora outou i ore i ite ai i te hiˈo i teie nei anotau?” Luka 12:32-59.

▪ Ehia melo i roto i te “nǎnǎ iti,” e eaha te horohia ˈtu na ratou?

▪ Mea nafea to Iesu haapapuraa i te faufaaraa ia vai ineine noa ta ˈna mau tavini?

▪ I roto i te parabole a Iesu, o vai te “fatu,” te “tiaau,” ‘te mau tavini atoa ra,’ e te “taoˈa”?