Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E tatamaˈi te mau pǐpǐ a piri noa mai ai te pohe o Iesu

E tatamaˈi te mau pǐpǐ a piri noa mai ai te pohe o Iesu

Pene 98

E tatamaˈi te mau pǐpǐ a piri noa mai ai te pohe o Iesu

TEI PIHAI iho o Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i te anavai Ioridana, i reira ratou e haere ai mai te tuhaa fenua no Perea e tae atu ai i Iudea. E rave rahi mau taata e ratere atoa ra na muri ia ratou no te haere atu i te Pasa o te matahiti 33 o to tatou nei tau, e tupu i roto i te hoê hebedoma.

Te haere ra o Iesu i mua i ta ˈna mau pǐpǐ, e ua maere roa ratou i to ˈna manaˈo papu. A haamanaˈo na e tau hebedoma na mua ˈtu, i te poheraa o Lazaro e a opua ˈi o Iesu e faarue ia Perea no te haere atu i Iudea, ua faaitoito o Toma i te tahi pae: “Mai haere atoa tatou ia pohe atoa ˈtu.” A haamanaˈo atoa e i muri aˈe i to Iesu faatia-faahou-raa mai ia Lazaro, ua faaineine te Sunederi i te tahi opuaraa no te taparahi ia Iesu. Eita iho â ïa e maerehia ia mehameha roa te mau pǐpǐ a tomo faahou ai ratou i Iudea.

No te faaineine ia ratou i te tamataraa e tupu a muri aˈe, ua rave ihora o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e 12 o ratou anaˈe e ua parau atura e: “Inaha, te haere nei tatou i Ierusalema, e e tuuhia te Tamaiti a te taata nei i te feia tahuˈa rarahi e te mau papai parau ra, e e faahapa mai ratou ia ˈna ia pohe, e tuu hoi ia ˈna i te Etene, ia tâhitohitohia oia, e ia papaihia, e ia faasataurohia hoi: e tia faahou mai râ oia ia tae i te rui toru ra.”

Te toruraa ïa o te taime i roto i te mau avaˈe hopea nei to Iesu parauraa ˈtu i ta ˈna mau pǐpǐ no nia i to ˈna pohe e to ˈna tia-faahou-raa. E noa ˈtu e te faaroo atura ratou ia ˈna, aita ratou i taa i ta ˈna parau. Peneiaˈe paha no te mea e te tiaturi ra ratou e e faatia-faahou-hia te basileia o Iseraela i nia i te fenua nei, e te tiai ra ratou e ia fanaˈo ratou i te hanahana e te teitei i roto i te basileia i nia i te fenua nei i pihai iho i te Mesia.

I rotopu i te mau ratere e haere ra i te oroa Pasa, te vai ra o Salome, te metua vahine o na aposetolo ra o Iakobo raua o Ioane. Ua mairi o Iesu ia raua i te iˈoa ra “te tamarii a te patiri ra,” eita e ore e no to raua huru peepee maitai. I te hoê taime, ua titau teie na taata toopiti nei i te hoê tiaraa teitei i roto i te Basileia o te Mesia, e ua faaite atu raua i to raua hinaaro i to raua metua vahine. Ua tapiri atura oia i pihai ia Iesu na nia i to raua iˈoa, ua piˈo ihora i mua ia ˈna, e ua faaite atura i ta ˈna aniraa.

“Eaha to oe hinaaro?” o ta Iesu ïa i ani atu.

Pahono atura oia: “Ia tae i to oe ra basileia, ia parahi te hoê o tau pue tamarii nei i to rima atau, e te hoê i to rima aui.”

Ua taa râ ia Iesu e nohea mai teie aniraa, no reira, ua parau atura oia ia Iakobo raua o Ioane e: “Aita orua i ite i ta orua i ani mai nei. E tia ia orua ia inu i te aˈua ta ˈu e fatata i te inu nei?”

“E tia ïa ia mâua,” o ta raua ïa i pahono atu. Noa ˈtu e no parau noa ˈtura o Iesu ia raua e e faaruru atu oia i te hamani-ino-raa puai e i te pae hopea, e taparahihia oia, aita raua e taa ra e te reira te auraa o te parau ra “aˈua” ta ˈna e fatata roa i te inu.

Noa ˈtu râ te reira, ua na ô atura Iesu e: “E inu mau â hoi orua i to ˈu ra aˈua . . . area te parahi i tau rima atau e tau rima aui, eita ïa e tia ia ˈu ia horoa, maori râ no te feia i haapaohia e tau Metua no ratou ra.”

I muri iho, ua ite aˈera na aposetolo hoê ahuru i te aniraa ta Iakobo e o Ioane i ani, e ua riri roa ˈˈera ratou. Peneiaˈe paha, o Iakobo e o Ioane te feia etaeta roa ˈˈe i roto i te tatamaˈiraa i tupu na i rotopu i te mau aposetolo no te faataa e o vai râ te mea teitei aˈe. Te faaite ra hoi teie aniraa ta raua e aita raua i faaohipa i te aˈoraa ta Iesu i horoa no nia i teie tumu parau. Ma te peapea mau, te puai noa râ to raua hinaaro i te parahiraa teitei.

No te faaafaro i teie aimârôraa e te inoino tei faatupuhia, ua pii atura Iesu i na aposetolo e 12. Ua aˈo atura ia ratou ma te here, i te na ôraa ˈtu e: “Ua ite outou e, te faahepo nei te hui mana o te Etene ia ratou, e te feia rarahi ra te mana ra ïa i nia iho ia ratou. Eita râ e tia ia na reira i roto ia outou; o te hinaaro râ i te faarahi i roto ia outou na, ia riro ïa oia ei tavini no outou e tia ˈi; e o te hinaaro ia hau oia i roto ia outou na, ei tavini haehaa oia no outou.”

Ua vaiiho mai o Iesu i te hiˈoraa te tia ia ratou ia haapao, mai ta ˈna i faataa ˈtu e: “Aita atoa hoi te Tamaiti a te taata nei i haere mai ia tavinihia to ˈna, ei tavini râ, e ia horoa i to ˈna ora ei hoo no te taata e rave rahi.” Aita noa o Iesu i tavini ia vetahi ê, e pohe atoa râ oia no te huitaata nei! Mea titauhia ia pee te mau pǐpǐ i te haerea o te Mesia na roto i te titauraa e tavini maoti hoi e ia tavinihia e te riroraa ei taata haehaa maoti hoi i te parahiraa i nia i te tiaraa teitei. Mataio 20:17-28; Mareko 3:17; 9:33-37; 10:32-45; Luka 18:31-34; Ioane 11:16.

▪ No te aha te mau pǐpǐ e mehameha roa ˈi i teie nei?

▪ Mea nafea to Iesu faaineineraa i ta ˈna mau pǐpǐ no te tamataraa o te tupu a muri aˈe?

▪ Eaha te aniraa i faataehia ˈtu ia Iesu ra, e eaha ˈtura te huru o te tahi atu mau aposetolo?

▪ Mea nafea to Iesu faaafaroraa i te fifi i rotopu i ta ˈna mau aposetolo?