Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Faaineineraa i mua i te hamani-ino-raa

Faaineineraa i mua i te hamani-ino-raa

Pene 50

Faaineineraa i mua i te hamani-ino-raa

I MURI aˈe i to ˈna aˈoraa ˈtu i ta ˈna mau aposetolo no nia i te mau ravea no te ohipa pororaa, ua parau ihora Iesu ia ratou ia ara i te mau enemi. Ua parau aˈera oia e: “Inaha! te tono nei au ia outou mai te mamoe i rotopu i te mau luko ra . . . E ara râ ia outou i te taata; e tuu hoi ratou ia outou i te sunederi ra, e e papai hoi ia outou i roto i to ratou mau sunago; e no ˈu nei e hopoihia ˈi outou i te aro o te mau tavana e te hui arii.”

Noa ˈtu te mau hamani-ino-raa rahi ta ta ˈna mau pǐpǐ e faaruru atu, ua tǎpǔ o Iesu i teie parau mahanahana mau: “Ia tuu râ ratou ia outou, eiaha e taiâ i te huru o ta outou e parau atu, e faaitehia mai outou i te parau i taua hora ra. E ere hua hoi o outou tei parau o te [v]arua râ o to outou Metua ra tei parau i roto ia outou na.”

E ua parau faahou aˈera o Iesu e: “Ei reira te tuaana e tuu atu ai i te taeae ia pohe, e te metua i te tamaiti; e e tia mai hoi te mau tamarii e haapohe i to ratou mau metua.” E oia atoa: “E ririhia outou e te taata atoa no to ˈu nei iˈoa; o te taata râ e tapea maite e tae noa ˈtu i te hopea, o te ora ïa.”

E faufaa rahi to te pororaa. No reira Iesu i onoono ai i nia i te faufaaraa ia ara maitai ia tiamâ noa ratou no te faaoti roa i te ohipa. Ua na ô atura oia e: “Ia hamani ino mai râ ratou ia outou i te tahi oire, a maue ê atu i te tahi; e parau mau hoi ta ˈu e parau atu ia outou nei, e ore e ati te mau oire o Iseraela nei ia outou, e tae mai ai te Tamaiti a te taata nei.”

Parau mau, ua horoa Iesu i teie faaueraa, teie faaararaa e teie faaitoitoraa i ta ˈna mau aposetolo e 12, teie râ, e tano atoa te reira no te feia o te apiti atu i roto i te ohipa pororaa i roto i te ao atoa nei i muri aˈe i to ˈna poheraa e to ˈna tia-faahou-raa. Te itehia ra te reira i to ˈna parauraa e ‘e ririhia’ ta ˈna mau pǐpǐ ‘e te taata atoa,’ eiaha noa râ e te mau ati Iseraela o tei faauehia i te mau aposetolo ia poro. Taa ê atu, aita te mau aposetolo i tuuhia i mua i te aro o te mau tavana e te mau hui arii i te tau a tono ai Iesu ia ratou i taua taime pororaa poto ra. Hau atu, i taua taime ra, aita te feia faaroo i haapohehia e to ratou fetii.

No reira, ia parau oia e eita ta ˈna mau pǐpǐ e hope i ta ratou pororaa taatoa hou “e tae mai ai te Tamaiti a te taata nei,” te faaite maira ïa Iesu ia tatou na roto i te hoê parau tohu e e ore e ati i ta ˈna mau pǐpǐ ia haere na te mau fenua atoa no te poro i te Basileia o te Atua i haamauhia, na mua ˈˈe te Arii i faahanahanahia ra o Iesu Mesia, e tae mai ai ei tia no te faatupu i te mau haavaraa a Iehova i Aramagedo.

Ma te tamau â i ta ˈna mau faaueraa no nia i te pororaa, ua parau aˈera o Iesu e: “Aita te pǐpǐ i hau i ta ˈna orometua, aita hoi te tavini i hau i to ˈna ra fatu.” E tia ïa i te mau pǐpǐ a Iesu ia tiai e ia roohia ratou i te hoê â taparahiraa e te hamani-ino-raa atoa o ta ˈna i faaoromai no to ˈna pororaa i te Basileia o te Atua. Ua horoa râ oia i teie aˈoraa: “Eiaha e mǎtaˈu i tei taparahi mai i te tino nei, eita râ te [nephe] e pohe ia ratou; e mǎtaˈu râ outou ia ˈna i te tia ia ˈna ia rave pohe roa i te tino e te [nephe] atoa i gehena.”

Ua horoa Iesu i te hiˈoraa i roto i teie tuhaa. Ma te itoito, ua faaruru oia i te pohe maoti i te taiva i Tei tapea i te mana atoa, oia hoi o te Atua ra o Iehova. E, o Iehova te nehenehe e haamou i te ‘nephe’ (maori râ i ǒ nei, te tiaturiraa e ora faahou mai ei nephe ora a muri aˈe) aore ra e faatia faahou mai i te hoê taata ia fanaˈo oia i te ora mure ore. E Metua no te raˈi aroha e te hamani maitai mau â o Iehova!

I muri iho, ua faaitoito aˈera Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ na roto i te hoê parabole e haapapu ra i te here o Iehova no te poihere ia ratou. Ua ani aˈera oia: “E ere anei taipiti manu rii ia hoo i te moni veo hoê nei? e ore râ te hoê o taua na manu rii ra e moe i to outou Metua ia mairi i raro i te repo. Eiaha ˈtu â ïa, ua hope atoa ra te rouru o to outou upoo na i te taiohia. Eiaha maori outou e mǎtaˈu, e maitai rahi hoi to outou i to te manu e ia rahi noa ˈtu.”

E faaamahamaha te poroi o te Basileia ta Iesu i faaue i ta ˈna mau pǐpǐ ia poro, i te mau utuafare no te mea e riro te tahi pae i te farii i te poroi area vetahi ra, eita ïa. Ua faataa ihora oia e: “Eiaha e manaˈo e i haere mai au e hopoi mai i te hau i te fenua nei, aore au i hopoi mai i te hau, i te ˈoˈe râ.” No reira, e titauhia te itoito rahi i te taata o te farii i te parau mau a te Bibilia i roto i te hoê utuafare. Ua parau o Iesu e: “O tei rahi to ˈna hinaaro i tana metua tane e tana metua vahine, iti ia ˈu, aita oia i au ia ˈu, e o tei rahi to ˈna hinaaro i te tamaiti e te tamahine, iti ia ˈu aita oia i au ia ˈu.”

Ua faaoti aˈera Iesu i ta ˈna mau aˈoraa ma te faataa e te feia e farii i ta ˈna mau pǐpǐ, te farii atoa ra ïa ratou ia ˈna. “E o te horoa i te hoê aˈua pape toetoe na te hoê o teie nei mau taata rii, no te mea e pǐpǐ oia na ˈu, e parau mau ta ˈu e parau atu ia outou nei, e ore roa oia e ere i te utua.” Mataio 10:16-42.

▪ Eaha te mau faaararaa ta Iesu i horoa ˈtu i ta ˈna mau pǐpǐ?

▪ Eaha te faaitoitoraa e te tamahanahanaraa ta ˈna i horoa ˈtu no ratou?

▪ No te aha te mau haapiiraa a Iesu e tano atoa ˈi no te mau kerisetiano o teie nei tau?

▪ I roto i teihea tuhaa e parauhia ˈi e aita te pǐpǐ a Iesu i hau i to ˈna orometua?