Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te aˈoraa ia Mareta e te haapiiraa no nia i te pure

Te aˈoraa ia Mareta e te haapiiraa no nia i te pure

Pene 74

Te aˈoraa ia Mareta e te haapiiraa no nia i te pure

A OHIPA noa ˈi Iesu i roto i ta ˈna taviniraa i Iudea, ua tomo atura oia i roto i te oire no Betania. I reira o Mareta, o Maria e o Lazaro, to raua taeae, e noho ai. Peneiaˈe, ua farerei ê na o Iesu ia ratou tootoru ra i roto i ta ˈna taviniraa e ua riro oia ei hoa piri roa no ratou. Atira noa ˈtu ra, i teie nei, te haere nei Iesu i te fare o Mareta o tei farii mai ia ˈna.

Ua hinaaro mau na o Mareta e horoa na Iesu i te mea maitai roa ˈˈe e vai ra ia ˈna. Oia nei, auê te hanahana rahi e ia farii i te Mesia i tǎpǔhia ra i to ˈna iho utuafare! Ua opua ihora o Mareta e faaineine i te hoê maa au maitai e te tahi atu â mau mea rii ia maitai e ia au hoi te faaearaa o Iesu.

I te tahi aˈe pae, te parahi noa ra o Maria, te tuahine o Mareta, i te pae avae o Iesu no te faaroo ia ˈna. I muri aˈe i te tahi taime, ua haafatata maira o Mareta e ua parau maira ia Iesu e: “E te Fatu, eita oe e haapao mai, e ua faarue mai tau [tuahine] ia ˈu, o vau anaˈe teie rave noa ˈi? e parau atu oe ia ˈna e rave atoa mai.”

Aita râ o Iesu i hinaaro noa ˈˈe e parau atu i te hoê parau ia Maria. Tera râ, ua aˈo atu oia ia Mareta no to ˈna haapeapea rahi i te mau mea materia. Ua aˈo rii mǎrû noa ˈtura oia e: “E Mareta e, e Mareta, ua ahoaho oe, e te peapea na oe ia oe iho i te mau mea e rave rahi: hoê roa râ mea tia.” Te parau nei Iesu e e ere i te mea faufaa ia haamauˈa noa i te taime no te faaineine e rave rahi huru maa. E ravai noa te tahi aore ra te hoê anaˈe.

E mau manaˈo maitai anaˈe to Mareta; ua hinaaro oia e faaite i te hoê huru farii maitai. Tera râ, na roto i to ˈna peapea no nia i te mau mea no te pae tino nei, ua erehia oia i te ravea ia haapiihia oia e te Tamaiti a te Atua iho! Ua faaoti aˈera o Iesu e: “E ua rave iho nei Maria i taua mea tia ra, e ore roa hoi ta ˈna e riro ê.”

I te tahi atu taime i muri aˈe, ua ani maira te hoê pǐpǐ ia Iesu e: “E te Fatu, a haapii mai ia matou i te pure, mai ia Ioane i haapii atoa i ta ˈna ra mau pǐpǐ.” Hoê matahiti e te afa na mua ˈˈe, e mea papu e, aita taua pǐpǐ ra i reira i te taime a faaite ai Iesu e mea nafea ia pure i roto i ta ˈna Aˈoraa i nia i te Mouˈa ra. Te haapapu faahou râ ïa o Iesu i ta ˈna mau aˈoraa, e i muri aˈe, ua horoa ˈtura oia i te hoê parabole no te haapapu i te faufaa ia tamau maite noa i roto i te pure.

Ua hamata ihora oia i te parau e: “E taua to te hoê taata i ǒ outou na, a haere atu ai oia ia ˈna ra i te tuiraa po, a parau atu ai ia ˈna e, E hoa ino, ho mai na i e toru pane; ua tapae mai nei te tahi hoa o ˈu ia ˈu nei, i to ˈna haerea, e aita a ˈu ia tuu atu i mua i te aro; e ia parau mai oia i roto ra, ia na ô mai â, Eiaha e haapeapea mai ia ˈu, ua mau te opani, tei nia vau i te roi e tau mau tamarii atoa, eita vau e tia i nia e hopoi atu i te pane na oe. E faaite atu vau ia outou, Ia mârô ra taua taata ra, aore noâ oia i te tia i nia e horoa ˈtu i te maa i te mea e taua oia no ˈna, e tia râ oia i te mârô, a horoa ˈtu ai i ta ˈna i hinaaro ra.”

Na roto i taua faaauraa ra, aita o Iesu e hinaaro ra e parau e eita te Atua ra o Iehova, mai te hoa i roto i te aamu, e farii i te pahono i te aniraa e faataehia ˈtura ia ˈna ra. Eita roa, ua haapapu râ oia e ahiri e e farii te hoê hoa anaanatae ore i te omuaraa, i te pahono atu i muri aˈe i te mau aniraa tuutuu ore a vetahi, eaha ïa e ore ai e tia i to tatou Metua i te raˈi ra o tei here ia tatou ia na reira atoa! Ua tamau noa ˈtura Iesu i te parau e: “E parau atu hoi au ia outou, E ani, e noaa ïa ia outou; e imi, e ite ïa outou; e patoto, e iritihia ïa te opani ia outou. O te feia atoa hoi i ani ra, te noaa ra ïa; e o tei imi ra, te ite ra ïa; e e tei patoto ra, te iritihia ra ïa te opani ia ˈna.”

I muri aˈe, ua rave atura o Iesu i te hiˈoraa o te mau metua tane taata hara e te tia ore: “O vai ïa metua i ǒ outou nei . . . e ia ani mai [ta ˈna tamaiti] i te iˈa, e hopoi atu anei i te ophi eiaha te iˈa, ia ˈna? E ia ani mai hoi i te huero moa, e hopoi atu anei i te pata? E tena na, te ite na outou i te horoa i te mea maitai na ta outou tamarii, ino noa ˈi outou na, e rahi atu ïa to outou Metua i te ao ra i te horoa i te [v]arua [moˈa] i te feia i ani atu ia ˈna ra.” Te horoa nei Iesu i ǒ nei i te hoê faaitoitoraa nehenehe mau ia tamau maite noa i roto i te pure. Luka 10:38–11:13.

▪ No te aha o Mareta e rave ai i te mau faaineineraa rahi no Iesu?

▪ Te aha ra o Maria, e no te aha o Iesu e haamauruuru ai ia ˈna eiaha râ ia Mareta?

▪ Na te aha i turai ia Iesu ia horoa faahou i ta ˈna mau aˈoraa no nia i te pure?

▪ Mea nafea to Iesu faahohoˈaraa i te faufaaraa ia tamau maite noa i roto i te pure?