Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te feia rave ohipa i roto i te ô vine

Te feia rave ohipa i roto i te ô vine

Pene 97

Te feia rave ohipa i roto i te ô vine

“TE mua râ e rave rahi ra, e riro ïa no muri; e to muri ra, e riro ïa no mua”, o ta Iesu ïa i parau iho nei. I teie nei, e faahohoˈa o Iesu i teie parau na roto i te faatiaraa i te hoê aamu. Ua haamata ihora oia i te na ôraa e: “E au hoi te basileia o te [raˈi] ra i te hoê taata fare, o tei haere i rapae au i te poipoi roa e tarahu i te rave ohipa i ta ˈna ra ô vine.”

Te faatia faahou ra o Iesu e: “E au aˈera ta ˈna parau [ta te taata fare] i te tahi pae rave ohipa e ia taihoê moni veo i te mahana hoê, ua tono atura oia ia ratou i roto i ta ˈna ra ô vine. E tae aˈera i te toru o te hora, haere faahou atura oia i rapae, ite atura i te hoê pae taata i te tia-noa-raa i te hooraa taoˈa ra; ua parau atura oia ia ratou, E haere atoa outou i roto i tau ô vine ra, e na ˈu e horoa ˈtu na outou i tei au ra. Haere atura ratou. Haere faahou atura oia i rapae i te hora ono e te iva, ua na reira faahou atura. E tae aˈera hoi i te ahuru ma hoê o te hora ra, haere faahou atura oia i rapae, itea ˈtura te tahi pae taata i te tia-noa-raa, e ua parau atura ia ratou, Eaha outou i tia ohipa ore noa ˈi i ǒ nei e mairi noa ˈtu teie nei mahana? Ua na ô maira ratou, No te mea aore e taata i tarahu mai ia matou. Ua parau atura oia ia ratou, E haere atoa outou i tau ô vine ra.”

Te taata fare, aore ra te fatu o te ô vine, o te Atua ra o Iehova ïa, e te ô vine ra, o te nunaa Iseraela ïa. Te feia rave ohipa i roto i te ô vine, o te mau taata ïa o tei fariihia i roto i te faufaa a te Ture; o te mau ati Iuda iho â râ o tei ora na i te anotau o te mau aposetolo. E faaau-noa-hia te moni ohipa e te feia rave ohipa i te mahana taatoa. Te moni ohipa ra, hoê ïa moni veo i te mahana hoê. I te mea “te toru o te hora” ra, o te hora 9 i te poipoi ra, te feia i piihia i te toru, te ono, te iva e te ahuru ma hoê o te hora ohipa, ua rave ïa ratou i te ohipa e 9, e 6, e 3 e 1 hora.

Te feia i rave i te ohipa e 12-hora, aore ra te mahana taatoa, o te mau raatira ati Iuda ïa o tei tamau noa i te ohipa i roto i te taviniraa faaroo. E ere ratou mai te mau pǐpǐ a Iesu, o tei rave i roto i te rahiraa o to ratou oraraa, i te ohipa ravaai aore ra te tahi atu mau ohipa e ere i te pae faaroo. I te tau auhune o te matahiti 29 o to tatou nei tau, ua tono atura te “taata fare” ia Iesu Mesia no te haaputuputu i teie mau taata ei mau pǐpǐ na ˈna. No reira, riro mai nei ratou ei feia “no muri”, aore ra te feia rave ohipa i te ô vine ra no te 11 o te hora.

Ua hope te mahana raveraa ohipa taipe i te poheraa o Iesu, e ua tae mai atura te taime no te aufau i te feia rave ohipa. Ua haapaohia te hoê huru aufauraa matau-ore-hia, oia hoi te feia hopea te aufau-na-mua-hia: “E rui ihora, ua parau atura te taata ô vine ra i te tiaau no ˈna, A parau atu na i te mau rave ohipa ra, e hopoi atu i ta ratou utua; e na te hopea na e tae noa ˈtu i te matamehai ra. E tae maira tei tarahuhia i te hora ahuru ma hoê ra, noaa ihora ta ratou taihoê moni veo i te taata hoê ra. Ia tae mai râ tei tarahuhia i te matamehai ra, manaˈo ihora ratou e rahi ta ratou e noaa, taihoê atoa râ a ratou moni veo i noaa i te taata hoê. E tei te raveraa ra, ua omumu ihora ratou i te taata fare ra, na ô maira, Hoê roa râ hora a teie feia i te ohiparaa, e ua faafaito oe ia ratou ia matou nei, i tei faaoromai i te rohirohi e te veavea o te mahana. Ua parau atura râ oia i te hoê o ratou, E hoa, aita i hapa ta ˈu parau ia oe: aore tâua i faaau i te parau e ia hoê aˈe a oe moni veo? A rave i ta oe, a haere. O to ˈu ïa hinaaro, mai ta oe atoa na ia hopoi atu na te faahopea nei. Eiaha vau e haapao i to ˈu hinaaro i ta ˈu iho nei? Te ino na to oe mata i to ˈu nei maitai?” Ei parau faaotiraa, ua faahiti faahou Iesu i te hoê manaˈo o ta ˈna i horoa na mua ˈtu oia hoi: “Oia ïa, e riro te hopea ei matamehai, e te matamehai ei hopea.”

Ua tupu te horoaraahia te moni veo ra, eiaha i te poheraa o Iesu, i te Penetekose râ o te matahiti 33 o to tatou nei tau, i to Iesu, “te tiaau”, niniiraa i te varua moˈa i nia i ta ˈna mau pǐpǐ. Ua riro teie mau pǐpǐ mai te feia “hopea” ra, aore ra te feia rave ohipa o te 11 o te hora. Aita te moni veo e faahohoˈa ra i te ǒ o te varua moˈa iho. Te moni veo, o te hoê ïa mea ta te mau pǐpǐ e faaohipa i ǒ nei i nia i te fenua nei. O te hoê ïa mea e faahohoˈa ra i to ratou ora, to ratou ora mure ore. O te haamaitairaa e riro ei Iseraela i te pae varua, tei faatavaihia no te poro i te Basileia o te Atua.

Ua ite atura te feia matamua i tarahuhia e ua aufauhia te mau pǐpǐ a Iesu, e ua ite atoa ia ratou i te faaohiparaa i te moni veo taipe. Teie râ, te hinaaro nei ratou hau atu â i te varua moˈa e te mau faufaa o te Basileia i taaihia i te reira. Ua itehia ratou i te amuamuraa e te patoiraa na roto i te hamani-ino-raa i te mau pǐpǐ a te Mesia, te feia rave ohipa “hopea” i roto i te ô vine.

Teie tupuraa i te senekele hoê ra, te reira noa anei te tupuraa o te parabole a Iesu? Aita, na nia i to ratou mau tiaraa e ta ratou mau hopoia, ua riro te mau upoo faatere haapaoraa a te amuiraa faaroo kerisetiano i teie senekele e 20, ei feia tei tarahuhia no te rave i te ohipa i te ‘omuaraa’ ra i roto i te ô vine taipe a te Atua. I to ratou hiˈoraa, ua riro te feia poro tei pûpû ia ratou e tei amui atu i te Watch Tower Bible and Tract Society ei feia “hopea” o tei fanaˈo i te hopoia mau i roto i te taviniraa a te Atua. Teie râ, na teie mau taata, ta te mau upoo faatere haapaoraa e haavahavaha nei, i fanaˈo i te moni veo—oia hoi te hanahanaraa e tavini ei mau tia faatavaihia no te Basileia o te Atua i te raˈi ra. Mataio 19:30–20:16.

▪ Te faahohoˈa ra te ô vine i te aha? O vai mau na te faahohoˈahia ra e te fatu o te ô vine e te feia tei rave i te ohipa i roto e 12 hora e 1 hora?

▪ Afea râ te mahana ohipa taipe i te hoperaa, e ua aufauhia te moni i teihea taime?

▪ Te faahohoˈa ra te aufauraa i te moni veo i te aha?