Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te haapiiraa o te aroha

Te haapiiraa o te aroha

Pene 40

Te haapiiraa o te aroha

TEI Naina noâ paha o Iesu e no faatia noa maira oia i te tamaiti a te hoê vahine ivi, aore ra tei roto paha oia i te tahi oire tapiri mai. Te hinaaro ra te hoê Pharisea o Simona te iˈoa e farerei roa ˈtu i te taata e faatupu ra i teie mau ohipa faahiahia mau. No reira oia e titau ai ia Iesu ia haere mai e tamaa i ǒ na.

Ma te ite e e ravea â teie no te poro i te feia o ta ˈna e farerei i reira, ua farii aˈera Iesu i taua titauraa ra, mai ta ˈna atoa i farii i te mau titauraa a te mau telona e a te feia rave hara. Teie râ, ia tomo atu o ˈna i roto i te fare o Simona, eita o Iesu e fariihia mai tei matauhia i te farii i te mau manihini.

E î roa te avae i taamu-noa-hia i te tiaa i te repo o te purumu e e ǎhu roa atoa, e e tapao matauhia no te farii maitai ia horohoroi i te avae o te mau manihini i te pape toetoe. Teie râ, ia tae atu Iesu, aita to ˈna avae i horoihia. Aita atoa o ˈna i apâhia, e peu farii maitai matauhia hoi te reira. E aita atoa te monoˈi i titauhia ei tapao no te farii maitai, i afaihia mai no te tavai i to ˈna upoo.

I te taime tamaaraa, tei nia hoi te mau manihini atoa i te amuraa maa, ua tomo maira te hoê vahine tei ore i titauhia i roto i te piha. Ua matauhia o ˈna mai te hoê vahine oraraa taiata. Eita e ore e ua faaroo o ˈna i te mau haapiiraa a Iesu, e oia atoa ta ˈna titauraa i ‘te feia atoa e teimaha ra ia haere mai ia ˈna ra ia tamǎrû oia ia ratou.’ No to ˈna putapû rahi i te mea o ta ˈna i ite e o ta ˈna i faaroo, ua haere maira oia ia Iesu ra.

Ua haere maira oia na muri ia Iesu i te amuraa maa ra, e tuturi aˈera i ta ˈna pae avae. A tahe noa ˈi to ˈna roimata i nia i to ˈna avae, ua tamǎrô aˈera oia i to ˈna rouru. Ua rave atoa ˈtura i te monoˈi o ta ˈna farii iti, e a apâ mǎrû noa ˈi i to ˈna avae, ua ninii ihora i te monoˈi i nia iho. Aita o Simona i mauruuru i te iteraa ˈtu i te reira. Ua na ô aˈera oia ia ˈna iho e: “Ahiri teie nei taata e peropheta, e ite ïa oia i teie nei vahine e rave mai ia ˈna nei, e to ˈna roo; e rave hara hoi oia.”

Ma te ite maitai i to ˈna manaˈo, ua na ô atura Iesu e: “E Simona, e maa parau iti ta ˈu ia oe na.”

“E parau noa mai oe, e te Orometua,” ta Simona ïa i pahono mai.

Ua na ô atura o Iesu: “Toopiti a te hoê taata tau amutarahu, e pae hanere moni veo i ta te hoê aore i hoo na, e pae hoi ahuru i ta te tahi. No te mea râ aita roa a raua faufaa e hoo na ai, faaore noa ˈtura oia i ta raua atoa tarahu. E tena na, e faaite mai oe, o teihea te rahi i te mauruuru ia ˈna i taua na taata ra?”

“Te manaˈo nei au, o tei faaorehia e ana te tarahu rahi ra,” o ta Simona ïa i parau ma te haumani rii paha no te huru faufaa ore roa paha o teie uiraa.

Ua parau atura Iesu ia ˈna: “E manaˈo tia to oe.” E ma te fariu atu i nia i taua vahine ra, ua parau atura oia ia Simona e: “Te hiˈo nei oe i teie nei vahine? I tomo mai nei au i roto i to fare nei, e aore oe i hopoi mai i te pape ei horoi i tau avae, ua faarari râ oia i tau avae i te roimata, e ua horoi i to ˈna iho io rouru. Aore oe i hôˈi mai ia ˈu, area teie nei vahine, aita aˈenei i faaea i te hôˈihôˈi i tau avae mai to ˈna tomoraa mai â. Aore oe i faatahinu mai i tau upoo i te monoˈi, area oia, ua faatavai ïa i tau avae i te mura.”

Inaha, ua horoa mai hoi taua vahine nei i te haapapuraa e te tatarahapa mau ra oia i to ˈna oraraa viivii no mutaa ihora. No reira Iesu i faaoti ai i te na ôraa ˈtu e: “E teie nei, e faaite atu vau ia oe, O ta ˈna nei hara rahi, ua faaorehia ïa; i rahi ai to ˈna mauruuru; area te taata hara iti i faaorehia ra, e iti ïa to ˈna mauruuru.”

Aita roa ˈtu o Iesu e farii ra aore ra e faatia noa ra i te ohipa taiata. Aita, te faaite maira râ taua ohipa i tupu ra i to ˈna aroha e to ˈna taaraa i te huru o te taata o te rave i te hapa i roto i to ratou oraraa teie râ, o te faaite e te tatarahapa ra ratou e e haere tia ˈtu ai i te Mesia ra no te imi i te tamǎrûraa. Ma te horoa ˈtu i te tamahanaharaa mau i taua vahine ra, ua na ô atura Iesu e: “Ua faaorehia ta oe hara. . . . Ua ora oe i to oe faaroo; ia ora na i te haerea.” Luka 7:36-50; Mataio 11:28-30.

▪ Mea nafea to Iesu fariiraahia e Simona?

▪ O vai tei haere atu ia Iesu ra, e no te aha?

▪ Eaha te parabole ta Iesu i horoa, e mea nafea to ˈna faaohiparaa i te reira?