Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te hoê haerea haehaa i te oroa Pasa hopea

Te hoê haerea haehaa i te oroa Pasa hopea

Pene 113

Te hoê haerea haehaa i te oroa Pasa hopea

IA AU i te mau faaueraa a Iesu, ua tae aˈena o Petero raua o Ioane i Ierusalema no te faaineine i te oroa Pasa. Ua tae maira o Iesu i muri aˈe i te ahiahi, ma te apeehia mai paha e te tahi atu na aposetolo e hoê ahuru. Te topa ra te mahana a pou mai ai o Iesu e to ˈna mau hoa mai nia mai i te Mouˈa i Oliveta. Te ite ra o Iesu i te oire na nia mai i teie mouˈa i te ao no te taime hopea hou oia e faatiahia mai ai.

Ua tae atura o Iesu e to ˈna mau hoa i te oire e ua haere tia ˈtura i te fare i reira ratou e faatupu ai i te oroa Pasa. Ua paiuma ˈtura ratou i te mau eˈa e tae roa ˈtu i te piha rahi teitei ra, i reira ua ineine te mau mea atoa ia nehenehe o ratou anaˈe e faatupu i te oroa Pasa. Ua tiai maite o Iesu i taua taime ra e ua na ô atura: “Hinaaro rahi roa to ˈu i te amu i teie nei pasa, o vau e outou atoa, a pohe atu ai au.”

Ia au i te peu i matauhia, e inu te feia e amui mai i te Pasa e maha aˈua uaina. I muri aˈe i to ˈna fariiraa i te toru o te aˈua ra, ua haamaitai aˈera Iesu i te Atua e ua na ô atura e: “A rave mai i teie a tufa na outou: e parau atu hoi au ia outou, E ore au e inu faahou i to roto i te vine e tae noa ˈtu i te basileia o te Atua ra.”

I te hoê taime i ropu i te amuraa maa, ua tia maira Iesu i nia, vaiiho atura i to ˈna ahu rapaeau, rave maira i te hoê tauera e faaî ihora i te hoê farii i te pape. Mai tei matarohia, e ara te fatu fare ia horoihia te avae o ta ˈna mau manihini. I ǒ nei râ, aita te fatu fare i reira, no reira na Iesu atura ïa i haapao e ia ravehia teie ohipa. E nehenehe hoi te hoê o ta ˈna mau aposetolo e rave i teie ohipa; teie râ, no te mea hoi e te vai ra te tahi manaˈo tataˈu i rotopu ia ratou, aita hoê i tia mai no te rave i te reira. I teie nei râ, ua huru ê roa ratou i to Iesu haamataraa i te horoi i to ratou avae.

Ia haere mai Iesu ia ˈna ra, ua patoi ihora o Petero e: “Eiaha roa oe e horoi i to ˈu avae.”

Ua parau atura Iesu e: “Ia ore au ia horoi ia oe ra, aita roa a oe faufaa ia ˈu nei.”

Ua pahono maira Petero e: “E te Fatu, eiaha maori tau avae anaˈe ra, o tau rima atoa e tau upoo atoa hoi.”

Ua pahono atura Iesu e: “O tei hopu ra, atira ïa, maori râ o ta ˈna avae anaˈe te horoi; o ta ˈna tino atoa ra ua mâ ïa; e ua mâ hoi outou, aita râ i hope.” Ua parau oia i te reira no te mea ua ite oia e te faaineine ra o Iuda i te hoo ia ˈna.

Ia oti aˈera ta ˈna horoiraa i te avae o na aposetolo e 12, oia atoa to te taata e hoo atu ia ˈna ra o Iuda, ua ahu faahou maira Iesu i to ˈna ahu e ua tarava faahou ihora i pihai iho i te amuraa maa ra. Ua ani atura oia: “Te ite nei outou i ta ˈu i rave iho ia outou nei? Te parau nei hoi outou ia ˈu e, O te Orometua, e te Fatu, e parau-tia ta outou: oia mau â hoi au nei. Ua horoi na hou au o te Orometua e te Fatu i to outou avae, e horoi atoa hoi outou i to outou iho avae e tia ˈi. Ua horoa ˈtu na hoi au i te haapaoraa na outou, o ta ˈu i rave iho ia outou nei, ia na reira atoa hoi outou. Amene, amene, e parau atu vau ia outou, Aore te tavini i hau i to ˈna ra fatu, e te aposetolo aore ïa i hau i tei tono ia ˈna. E ao to outou, e te feia i ite i teie nei mau parau, ia haapao outou i taua parau ra.”

Auê ïa haapiiraa faahiahia mau no nia i te taviniraa ma te haehaa e! Eita e tia i te mau aposetolo ia titau i te parahiraa matamua, ma te manaˈo e mea faufaa roa ratou e e tia ˈtura ia vetahi ê ia tavini noa mai ia ratou. E tia ia ratou ia pee i te hiˈoraa ta Iesu i vaiiho mai. E ere noa teie i te hoê peu matauhia no te horoiraa i te avae. No roto mai râ i te hinaaro e tavini atu ia vetahi ê ma te ore e hiˈo i te taata, e noa ˈtu e e ohipa haehaa e te au ore te tia ia ravehia. Mataio 26:20, 21; Mareko 14:17, 18; Luka 22:14-18; 7:44; Ioane 13:1-17.

▪ Eaha te vahi taa ê roa i to Iesu hiˈoraa ˈtu ia Ierusalema a tomo ai oia i roto i te oire no te faatupu i te oroa Pasa?

▪ I te taime a tupu ai te Pasa, eaha te aˈua ta Iesu i tufa ˈtu i na aposetolo e 12 i muri aˈe i to ˈna haamaitairaa i te reira?

▪ I to Iesu parahiraa mai i nia i te fenua nei, eaha te taviniraa taa ê tei matauhia i te rave no te mau manihini, e no te aha aita te reira i ravehia i te taime o te oroa Pasa i faatupuhia e Iesu e ta ˈna mau aposetolo?

▪ Eaha te tumu o Iesu i rave ai i teie ohipa haehaa, oia hoi te horoiraa i te avae o ta ˈna mau aposetolo?