Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te horuhoru rahi i roto i te ô

Te horuhoru rahi i roto i te ô

Pene 117

Te horuhoru rahi i roto i te ô

FAAOTI aˈera Iesu i ta ˈna pure, e ua himene atura oia e ta ˈna na aposetolo haapao maitai e 11 i te mau himene ei arueraa ia Iehova. I to ratou pouraa mai mai nia mai i te piha teitei, ua haere atura ratou na roto i te toetoe o te po, e ua hoˈi atura na roto i te Peho no Kiderona no te tapae atu i Betania. I nia râ i to ratou eˈa, ua tapea ˈtura ratou i te hoê vahi auhia e ratou, oia hoi te ô i Getesemane. Tei pihai noa ˈtu teie ô i te Mouˈa i Oliveta ra. Mea pinepine to Iesu farereiraa i ta ˈna mau aposetolo i ǒ nei, i rotopu i te mau tumu olive ra.

Ua vaiiho atura oia e vau o ta ˈna mau pǐpǐ—peneiaˈe paha i pihai iho i te tomoraa o te ô—ma te parau atu e: “Ei ǒ nei na outou, e haere au i ǒ aˈera e pure.” Ua rave atura oia na pǐpǐ e toru e toe ra—o Petero, o Iakobo, e o Ioane—e ua haere atura na roto i te ô. Ua oto aˈera o Iesu e ua horuhoru roa ˈˈera. Ua parau atura oia ia ratou e: “Ua ati roa tau varua i te mauiui rahi pohe; e parahi i ǒ nei e ara tatou.”

Ua faaatea ê rii atu oia, e ua tipapa ihora oia i raro e to ˈna mata atoa i nia i te repo, ua pure ihora ma te aau mehara: “E tau Metua e, ia tia ra, e hopoi ê atu i teie nei aˈua, ia tupu râ to oe hinaaro, eiaha to ˈu.” Eaha ïa te auraa o ta ˈna parau? No te aha oia i “ati roa ˈi i te mauiui pohe”? Te tatarahapa ra anei oia i ta ˈna opuaraa e pohe e e pûpû i te hoo ra?

Aita roa ˈtu! Aita o Iesu e ani ra e ia ape oia i te pohe. Inaha, aita roa ˈtu oia i farii i te manaˈo ta Petero i faahiti atu na mua ˈtu, oia hoi te aperaa i te pohe tusia. Teie râ, ua horuhoru roa oia no te mea te mǎtaˈu ra oia ia hopoi to ˈna huru poheraa—oia hoi mai te hoê taata ohipa ino mau—i te roo ino i nia i te iˈoa o to ˈna Metua. Te taa ra ia ˈna i teie nei e i roto noa i tau hora, e riro oia i te patiahia i nia i te hoê pou mai te hoê taata ohipa ino roa—oia mau, mai te hoê taata faaino i te Atua! Na te reira hoi e haapeapea ra ia ˈna.

I muri aˈe i to ˈna pure-maoro-raa, ua hoˈi atura o Iesu i ta ˈna mau aposetolo e toru ra e inaha, ua varea ratou i te taoto. Ua na ô atura oia ia Petero e: “Aita aˈera e tia ia outou ia ara tatou i te hora iti hoê nei? E ara e e pure hoi, ia ore outou ia roohia e te ati.” Teie râ, ua ite oia e ua faaruru aˈenei ratou i te hepohepo rahi e ua maoro atoa, no reira oia i parau atu ai: “Ua tia hoi i te varua, e paruparu râ to te tino.”

Ua haere faahou atura o Iesu no te piti o te taime e ua ani atura oia i te Atua ia faaatea ê i “taua aˈua ra,” oia hoi te tuhaa ta te Atua i horoa mai na ˈna, aore ra to ˈna hinaaro ia ˈna. I to ˈna hoˈiraa ˈtu, ua ite aˈera oia i na feia e toru ra tei varea faahou i te taoto maoti hoi i te pure ia ore ratou ia roohia i te faahemaraa. I to Iesu paraparauraa ˈtu ia ratou, aita ratou i taa e nafea ia pahono atu.

I te pae hopea, no te toru o te taime, ua haere faahou o Iesu, i te atearaa e taorahia i te ofai ra, ua tuturi ihora e, ma te pii rahi e te oto atoa ra, ua pure atura oia: “E tau Metua, ia tia ia oe ra, e hopoi ê atu i teie nei aˈua.” Ua mauiui roa o Iesu no te roo ino e tuuhia ˈtu i nia i te iˈoa o to ˈna Metua na roto i to ˈna poheraa ei taata ohipa ino ra. Mea teimaha roa ia faaoromai i te mea e e parihia oia i te riroraa ei taata faaino—oia hoi tei haavahavaha i te Atua!

Teie râ, te na ô faahou ra o Iesu i te pure e: “Ia tupu râ to oe hinaaro, eiaha to ˈu.” Ma te auraro rahi, ua tuu o Iesu i te hinaaro o te Atua na nia ˈtu i to ˈna iho. I reira, ua fa maira te hoê melahi no te raˈi mai e ua haapaari aˈera ia ˈna na roto i te tahi mau parau faaitoito. E au ra e ua parau atu te melahi ia Iesu e te aroha maira to ˈna Metua ia ˈna.

Teie râ, e hopoia teimaha mau â tei nia i te mau tapono o Iesu! Tei nia hoi to ˈna iho ora mure ore e to te huitaata atoa nei i te faito. E hepohepo rahi mau â to ˈna. No reira, ua tamau noa ˈtura o Iesu i te pure hohonu roa ˈtu â, e ua riro roa mai nei to ˈna hou mai te mau topata toto ra e topa ˈtu i nia i te repo. “Noa ˈtu e mea varavara roa teie ohipa i te tupu,” o ta Te vea o te taatiraa o te mau taote marite ïa e parau ra, “e nehenehe te hou e riro mai ei toto . . . ia farerei-anaˈe-hia te tahi huru hepohepo rahi.”

I muri iho, ua hoˈi atura o Iesu no te toru o te taime i ta ˈna mau aposetolo ra, e inaha, ua varea faahou ratou i te taoto. Ua rohirohi roa ratou i to ratou otoraa. Ua parau atura oia: “E taoto noa ˈtu i tena, e ia aa maite, inaha ua fatata te hora e tuuhia ˈi te Tamaiti a te taata nei i te rima o te feia hara. A tia, mai haere tatou; inaha! ua fatata mai nei te haavare ia ˈu nei.”

Te parau noa râ oia, ua haafatata maira o Iuda Isakariota ia ˈna ma te apeehia mai e te hoê tiaa rahi taata e ta ratou mori, ta ratou lamepa e ta ratou mau mauhaa. Mataio 26:30, 36-47; 16:21-23; Mareko 14:26, 32-43; Luka 22:39-47; Ioane 18:1-3; Hebera 5:7.

▪ I muri aˈe i to ratou faarueraa i te piha teitei ra, ihea roa to Iesu aratairaa ˈtu i ta ˈna mau aposetolo, e eaha ta ˈna i rave i reira?

▪ A pure noa ˈi o Iesu, eaha ta te mau aposetolo e rave ra?

▪ No te aha o Iesu i horuhoru roa ˈi, e eaha te aniraa o ta ˈna i faatae atu i te Atua?

▪ I te mea e ua riro te hou o Iesu ei topata toto, eaha ïa ta te reira e faaite maira?