Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te iti ra o Ioane, te rahi atura o Iesu

Te iti ra o Ioane, te rahi atura o Iesu

Pene 18

Te iti ra o Ioane, te rahi atura o Iesu

I MURI aˈe i te oroa Pasa o te tau uaaraa tiare o te matahiti 30, ua faarue mai o Iesu e ta ˈna pǐpǐ i Ierusalema. Aita râ ratou i hoˈi atu i ǒ ratou i Galilea, ua haere aturâ ratou i Iudea i reira ratou e bapetizo ai i te taata. Hoê atura matahiti i teie nei to Ioane Bapetizo faatupuraa i teie ohipa, e tei pihai iho noa ta ˈna mau pǐpǐ ia ˈna.

I te parau mau, e ere na Iesu iho e bapetizo, na ta ˈna râ mau pǐpǐ, i raro aˈe i ta ˈna aratairaa. Hoê â auraa te bapetizoraa ta ratou e rave ra e ta Ioane, oia hoi te taipe no te tatarahaparaa te mau ati Iuda i to ratou auraro-ore-raa i te faufaa a te Ture a te Atua. Teie râ, i muri aˈe i to ˈna tia-faahou-raa, e faaue atu o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia bapetizo i te taata ia au i te hoê auraa taa ê. I teie mahana, ua riro te bapetizoraa kerisetiano ei tapao e faaite mai e te pûpû ra te hoê taata ia ˈna no tavini i te Atua ra o Iehova.

I te omuaraa o te taviniraa a Iesu, te haapii ra e te bapetizo ra raua Ioane i te feia tatarahapa, noa ˈtu e te rave ra raua i te ohipa i to raua aˈe pae. Ua pohehae râ te mau pǐpǐ a Ioane e ua amumau ihora ratou ia Iesu: “E Rabi, . . . inaha te bapetizo ra oia, e te haere maira te taata atoa ia ˈna ra.”

Maoti hoi i te pohehae, ua oaoa roa o Ioane i te manuïaraa o Iesu e ua hinaaro oia ia oaoa atoa ta ˈna mau pǐpǐ. Ua faahaamanaˈo atura oia ia ratou e: “O outou iho te ite ia ˈu, e ua parau atu vau e, E ere au i te Mesia, i tonohia mai râ vau e na mua ia ˈna.” Ua faaohipa ˈtura oia i te hoê parabole nehenehe mau: “O te tane ra te taata vahine, o te hoa râ o taua tane ra, o te tia i pihai iho i te faarooraa ia ˈna ra, e oaoa rahi to ˈna i te reo o taua tane ra; e teie nei, ua tia roa to ˈu oaoaoraa.”

Ua oaoa roa o Ioane, te hoa o te Tane, e ono avaˈe na mua ˈtu ia ˈna i faaite atu i ta ˈna mau pǐpǐ ia Iesu. Ua riro mai vetahi o ratou ei mau melo no te pǔpǔ o te vahine faaipoipo a te Mesia i nia i te raˈi, o te amui mai i te mau kerisetiano faatavaihia i te varua. Te hinaaro ra o Ioane ia pee atoa ˈtu teie mau pǐpǐ na ˈna ra ia Iesu, no te mea te tapao o ta ˈna e titau ra, o te faaineineraa ïa i te eˈa ia manuïa te taviniraa a te Mesia. Teie hoi ta Ioane Bapetizo e faataa ra: “E tupu oia i te rahiraa, e hoˈi râ vau i te itiraa.”

Teie ta te pǐpǐ apî a Iesu, o Ioane, tei riro na hoi ei pǐpǐ na Ioane Bapetizo na mua ˈtu, i papai no te faataa e nohea mai o Iesu e eaha To ˈna tiaraa faufaa roa no te faaora i te taata: “O tei haere mai mai nia mai ra, o te hau ïa; . . . Te here nei te Metua i te Tamaiti, e ua horoa mai i te mau mea atoa i tana rima. O tei faaroo i te Tamaiti ra e ora mure ore to ˈna; e o tei ore i faaroo i te Tamaiti ra, e ore oia e ite i te ora; te vai ra ïa te riri o te Atua i nia iho ia ˈna.”

Aita i maoro roa i muri aˈe i to Ioane Bapetizo parauraa no nia i te itiraa mai o ta ˈna iho ohipa, ua tapeahia ˈtura oia e te arii ra o Heroda. Ua rave hoi o Heroda ia Herodia, te vahine a ta ˈna taeae o Philipa, na ˈna, e i to Ioane faaite-tahaa-raa i ta ˈna ohipa tia ore, ua tuu atura o Heroda ia ˈna i roto i te fare tapearaa. I to Iesu faarooraa e ua tapeahia o Ioane, ua faarue maira oia ia Iudea e ta ˈna mau pǐpǐ no te haere atu i Galilea. Ioane 3:22–4:3; Ohipa 19:4; Mataio 28:19; Korinetia 2, 11:2; Mareko 1:14; 6:17-20.

▪ Eaha te auraa o te mau bapetizoraa i ravehia i raro aˈe i te aratairaa a Iesu hou to ˈna tia-faahou-raa? E i muri aˈe i to ˈna tia-faahou-raa?

▪ Mea nafea to Ioane faaiteraa e mea faufaa ore te amuamuraa a ta ˈna mau pǐpǐ?

▪ No te aha Ioane i tuuhia ˈi i roto i te fare tapearaa?