Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te mau pǐpǐ matamua a Iesu

Te mau pǐpǐ matamua a Iesu

Pene 14

Te mau pǐpǐ matamua a Iesu

I MURI aˈe e 40 mahana i roto i te medebara, ua hoˈi atura o Iesu ia Ioane ra, tei bapetizo ia ˈna. I to ˈna haafatataraa ˈtu, ua faaite aˈera o Ioane ia ˈna e ua na ô atura i te feia i reira: “A hiˈo na i te Arenio a te Atua, o tei hopoi ê atu i te hara o te ao. Oia teie ta ˈu i parau ra e, Te haere mai nei te hoê taata i muri iho ia ˈu nei, e ua riro oia i mua ia ˈu.” Noa ˈtu â ïa e mea paari aˈe o Ioane i to ˈna taeae fetii ia Iesu, ua ite o Ioane e ua vai ê na mai o Iesu na mua ˈtu ia ˈna ei taata varua i nia i te raˈi.

Tau hebedoma na mua ˈtu, i to Iesu haereraa mai ia bapetizohia oia, e au ra e aita i papu maitai ia Ioane e o Iesu te Mesia. “Area vau, aita vau i ite ia ˈna,” o ta Ioane ïa e faˈi ra, “ia itea râ oia i to Iseraela, i haere mai ai au a bapetizo ai i te pape nei.”

Te faataa râ o Ioane i te feia e faaroo maira i te ohipa i tupu i te taime a bapetizo ai oia ia Iesu: “Hiˈo atura vau i te [v]arua i te pouraa mai mai te raˈi mai, mai te uupa ra, e ua faaea ihora i nia iho ia ˈna. Eita ra vau e ite ia ˈna, auaa tei tono mai ia ˈu e bapetizo i te pape nei i parau mai ia ˈu e, O ta oe e hiˈo i te [v]arua i te pouraa mai, e te faaearaa i nia iho ia ˈna ra, oia ïa, o tei bapetizo ïa ma te [v]arua [moˈa]. Ite atura hoi au, e teie ta ˈu parau, o te Tamaiti ïa oia na te Atua.”

Te mahana i muri iho, te tia ra Ioane e e piti o ta ˈna mau pǐpǐ. I reirâ, a haafatata mai ai o Iesu, ua na ô aˈera oia e: “A hiˈo na te Arenio a te Atua!” I taua parau ra, ua pee aˈera na pǐpǐ toopiti a Ioane Bapetizo na muri ia Iesu. O Anederea te hoê, area te tahi ra, o te taata ïa i tapao mai i taua mau ohipa i tupu ra, oia hoi tei pii-atoa-hia o Ioane. Ia au i te mau faaiteraa i horoahia mai, e taeae fetii atoa taua Ioane nei no Iesu, e au ra e e tamaiti oia na Salome, te tuahine o Maria.

Ia ˈna i fariu mai e a ite atu ai ia Anederea raua o Ioane e na muri maira ia ˈna, ua ani atura o Iesu e: “Eaha ta orua e imi nei?”

“E Rabi,” o ta raua ïa i ani atu, “e tia oe ihea?”

“A haere mai, a hiˈo,” o ta Iesu ïa i pahono mai.

Tei te hora maha i te ahiahi, e ua faaea o Anederea raua o Ioane i pihai iho ia Iesu i te toea o taua mahana ra. I muri aˈe, no to ˈna anaanatae rahi, ua horo atura o Anederea e imi i to ˈna taeae, o Petero te iˈoa. Teie ta ˈna i parau atu ia ˈna: “Ua itea ia mâua te Mesia.” E ua aratai maira oia ia Petero ia Iesu ra. Peneiaˈe paha, ua itea atoa mai ia Ioane i to ˈna taeae o Iakobo i taua taime ra e ua aratai mai ia ˈna ia Iesu ra; teie râ, e tia ia parauhia e aita o Ioane e faahiti ra i te parau no nia ia ˈna i roto i ta ˈna evanelia.

I te mahana i muri iho, ua farerei o Iesu ia Philipa, no Betesaida mai, te oire no reira atoa mai o Anederea raua o Petero. Ua titau atura oia ia ˈna e: “A pee mai ia ˈu.”

Ua farerei atura o Philipa ia Nataniela, tei pii-atoa-hia o Baretelemia, e ua parau atura: “Ua itea ia matou ta Mose i papai i roto i te ture ra, e ta te mau peropheta ra, o Iesu Nazareta, e tamaiti na Iosepha.” Aita râ o Nataniela i tiaturi mau. “E maitai anei to Nazareta mai?” ta ˈna ïa i ani atu.

“A haere mai, a hiˈo,” ta Philipa ïa i faaitoito atu ia ˈna. Ia tae mai raua i pihai iho ia Iesu, ua parau atura Iesu no nia ia Nataniela: “A hiˈo na i te ati Iseraela mau, aore roa e haavare o roto ia ˈna ra.”

“Eaha oe i ite ai ia ˈu?” o ta Nataniela ïa i ani.

“Hiˈo atura vau ia oe i raro aˈe i te suke ra, hou Philipa i parau atu ai ia oe ra,” o ta Iesu ïa i pahono atu.

Ua maere roa o Nataniela. Ua na ô atura: “E Rabi [oia hoi Metua], o te tamaiti oe a te Atua, o te Arii oe o Iseraela.”

“No te mea i parau atu vau ia oe na e, Te hiˈo atura vau ia oe i raro aˈe i te suke ra, i faaroo ai oe?” o ta Iesu ïa i ani. “E iti tena i ta oe e ite atu â.” Ua tǎpǔ maira oia i muri iho e: “Amene, amene, e parau atu vau ia outou, Teie outou a ite i te raˈi i te vetearaahia, e te mau melahi a te Atua i te haereraa ˈtu i nia, e te pouraa mai i nia iho i te Tamaiti a te taata nei.”

I muri noa ˈˈe i te reira, ua faarue maira o Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ apî roa i te Peho no Ioridana e ua haere atura i Galilea. Ioane 1:29-51.

▪ O vai ma te mau pǐpǐ matamua a Iesu?

▪ Mea nafea to Petero, e peneiaˈe paha to Iakobo atoa, farereiraa ia Iesu?

▪ Eaha te mea i tiaturi ai o Nataniela e o Iesu te Tamaiti a te Atua?