Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te tono nei Iesu i na pǐpǐ e 70

Te tono nei Iesu i na pǐpǐ e 70

Pene 72

Te tono nei Iesu i na pǐpǐ e 70

TEI te anotau auhune tatou o te matahiti 32, e toru matahiti tia i muri aˈe i te bapetizoraahia o Iesu. Ua haapao iho nei te Mesia e ta ˈna atoa mau pǐpǐ i te oroa o te patiaraa tiahapa i Ierusalema, e, i muri aˈe, ua faaea noa ratou i te reira mau vahi. Teie râ, i te roaraa o na avae hopea e ono o ta ˈna taviniraa, e mea pinepine o Iesu i te itehia i Iudea aore ra i te tahi aˈe pae no Ioridana i roto i te tuhaa fenua no Perea, tuhaa fenua o ta ˈna i haere atoa ˈtu.

E mea papu e, i muri aˈe i te oroa Pasa o te matahiti 30, ua poro Iesu e vau avae te maoro i Iudea. I muri aˈe râ i to te mau ati Iuda tamataraa i te taparahi ia ˈna i roto i taua tuhaa fenua ra, i te oroa Pasa o te matahiti 31, hoê ïa matahiti e te afa to Iesu haapiiraa ˈtu i roto noa i te tuhaa fenua no Galilea. I taua anotau ra, ua haamau oia i te hoê amuiraa rahi o te feia poro aravihi maitai, aita hoi e vai ra na mua ˈtu. I teie nei râ, ua opua oia e rave i te hoê pororaa hopea e te tuutuu ore i Iudea.

Ua haamata ihora Iesu i taua ohipa ra na roto i te maitiraa e 70 pǐpǐ o ta ˈna i tono toopiti atu. Ia numerahia te taatoaraa, e 35 ïa pǔpǔ taata poro i te Basileia o tei haere tia ˈtu na roto i te tuhaa fenua. Ua haere atu ratou na mua ia Iesu i te mau oire e te mau vahi atoa ta ˈna i opua e haere atu, ma te apeehia ˈtu paha e ta ˈna atoa mau aposetolo.

Ma te ore e faahepo atu i na pǐpǐ e 70 ia haere na roto i te mau sunago, ua faaue oia ia ratou ia tomo atu i roto i te mau fare tataitahi, e ua parau atoa ˈtu oia ia ratou e: “E te fare ta outou e tomo ra, e mata na i te parau atu, Ei hau to teie nei utuafare. E tei reira te hoê tamaiti no te hau, e vai â taua hau ra i nia iho ia ˈna.” Eaha ïa te parau ta ratou e faaite atu? Ua parau faahou maira Iesu e: “E parau atu hoi ia ratou, Te fatata maira te basileia o te Atua ia outou nei.” Teie te taioraa i itehia i roto i te Tuatapaparaa Parau a Matthew Henry (beretane), no nia i te ohipa pororaa a te mau pǐpǐ e 70: “Mai to ratou atoa Aratai, i te mau vahi atoa ta ratou e haere atu, ua poro ratou i tera fare e i tera fare.”

Hoê â aˈoraa ta Iesu i horoa i na pǐpǐ e 70 e i na aposetolo 12, hoê matahiti na mua ˈtu, hou oia i tono ai ia ratou no te poro haere i Galilea. Teie râ, aita o Iesu i faaara noa ia ratou i te patoiraa ta ratou e faaruru atu i reira, ma te faaineine ia ratou ia faaite atu i te taata i te hoê poroi, ua horoa atoa ˈtu râ oia ia ratou i te mana no te faaora i te mau maˈi. E ia tae mai Iesu i muri noa ˈˈe ia ratou, e rave rahi ïa feia o te tiai maite ra i te Fatu na ˈna teie mau pǐpǐ e mana to ratou no te rave i taua mau ohipa faahiahia mau ra.

E taime poto roa hoi te taime i faaohipahia no te pororaa a te mau pǐpǐ e 70 e no te ohipa atoa i ravehia e Iesu. E ua fatata ˈtura i te taime e ua hoˈi maira na 35 pǔpǔ taata poro ia Iesu ra, e ua parau maira ratou ma te oaoa e: “E te Fatu, ua vi atoa te mau demoni ia matou i to iˈoa na.” E mea papu e ua horuhoru te aau o Iesu i te faarooraa o ˈna i te mau parau oaoa mau ta ratou i faahoˈi mai, e ua pahono atura oia ia ratou e: “Ua ite au ia Satani i te mairiraa, mai te uira no nia i te raˈi ra. E inaha, E haamana ˈtu vau ia outou, ia taahi noa ˈtu i te ophi, e te pata.”

Ua ite o Iesu e, i muri aˈe i te tupuraa o te Basileia o te Atua, i te tau hopea, e hurihia o Satani e ta ˈna mau demoni mai nia mai i te raˈi ra. I teie râ taime, ua riro ïa te ohipa i ravehia e te taata nei no te tiavaruraa i te mau demoni ite-ore-hia, ei haapapuraa e e tupu mau â taua ohipa ra; no reira ˈtura, i te hiˈoraa o Iesu, ua riro te huriraahia o Satani mai te raˈi mai, mai te hoê ohipa o te tupu papu mau. E, e auraa taipe te mana i horoahia i na pǐpǐ e 70 no te taahi i te ophi e te pata. Te parau faahou nei râ Iesu e: “Eiaha râ e oaoa i te mea ua vi te mau varua ino ia outou; e oaoa râ i to outou iˈoa i papaihia i nia i te raˈi ra.”

Oaoa ˈtura o Iesu e ua faahanahana ˈtura oia i to ˈna Metua i mua i te taata i te faaohiparaa i taua mau taata haehaa ra na roto i teie ravea faahiahia mau ra. Ua fariu atura oia i ta ˈna mau pǐpǐ ra, parau atura ia ratou e: “E ao to te mata i hiˈo i te mau mea ta outou e hiˈo nei: e faaite atu hoi au ia outou, e rave rahi te peropheta e te hui arii i hinaaro i te hiˈo i te mau mea ta outou e hiˈo nei, e aore aˈenei i hiˈo; e i hinaaro hoi i te faaroo i te mau parau ta outou e faaroo nei, e aore aˈenei i faaroo.” Luka 10:1-24; Mataio 10:1-42; Apokalupo 12:7-12.

▪ I hea o Iesu i te pororaa i na matahiti matamua e toru o ta ˈna taviniraa, e eaha te tuhaa fenua i terehia e ana i na avae hopea e ono?

▪ I hea to Iesu tonoraa ˈtu i na pǐpǐ e 70?

▪ No te aha Iesu i parau ai e ua ite oia ia Satani i te mairiraa mai mai te raˈi mai?

▪ Eaha te auraa o te parau ra e e taahi na pǐpǐ e 70 i te ophi e te pata?