Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te tumu o te oaoaraa

Te tumu o te oaoaraa

Pene 75

Te tumu o te oaoaraa

I ROTO i ta ˈna taviniraa i Galilea, ua rave o Iesu i te mau semeio, e i teie nei, te na reira faahou nei oia i Iudea. Ei hiˈoraa, ua tiavaru oia mai roto atu i te hoê taata, i te hoê demoni o tei tapea ia ˈna ia paraparau. Ua hitimaue roa te mau nahoa taata, tera râ, ua farerei atoa o Iesu i te mau parau faahaparaa mai ta ˈna i farerei na i Galilea. Te parau ra hoi te taata e: “Te tiavaru nei oia i te demoni i te mana o te demoni rahi ra o Belezebuba.” Te hinaaro ra vetahi ia horoa â o Iesu i te tahi atu tapao no te haapapu e o vai mau na oia, e ua tamata ˈtura ratou i te râmâ ia ˈna na roto i te aniraa ˈtu i te hoê tapao no te raˈi mai.

Ma te ite hoi i to ratou manaˈo, ua pahono atura o Iesu i te feia faahapa ia ˈna i Iudea mai ta ˈna i pahono atoa ˈtu i te feia no Galilea. Ua faaite oia e e hiˈa te basileia o tei amahamaha i roto ia ˈna ihora. Ua ani atura oia: “E ia amaha Satani e rave ia ˈna ihora, eaha hoi to ˈna basileia e mau ai?” Te faaite ra oia i te tiaraa atâata roa o te feia e faahapa maira ia ˈna i te na ôraa ˈtu e: “Te tiavaru nei râ vau i te demoni i te rima o te Atua, ua roohia iho nei ïa outou i te basileia o te Atua ra.”

E tia i te feia e ite ra i te mau semeio a Iesu ia farii i te reira mai te feia i ite na i te semeio i ravehia e Mose tau senekele na mua ˈtu. Ua pii hoi ratou e: “O te rima teie no te Atua.” Na “te rima o te Atua” atoa i nanaˈo i na Ture Ahuru i nia i te pǎpǎ ofai. E maoti “te rima o te Atua”—oia hoi to ˈna varua moˈa aore ra puai ohipa—i nehenehe ai Iesu e tiavaru i te demoni e e faaora i te maˈi. No reira, ua roo-mau-hia teie feia faahapa i te Basileia o te Atua i te mea e tei rotopu mau o Iesu, te Arii maitihia o te Basileia, ia ratou.

I muri iho, ua horoa ˈtura o Iesu i te hoê parabole no te faaite e ua riro to ˈna mana no te tiavaru i te demoni ei haapapuraa e mea puai aˈe oia ia Satani, mai te hoê taata puai rahi atu â i haere mai e ua pau ia ˈna te hoê taata puai e tiai ra i to ˈna aorai ma te mauhaa atoa. Ua faahiti faahou o Iesu i te parabole o ta ˈna i horoa na i Galilea no nia i te varua faufau ra. Ua faarue teie varua i te hoê taata, teie râ, i te mea e aita teie taata i faaî ia ˈna i te mau mea maitatai ra, ua hoˈi faahou maira taua varua ra e e toohitu varua ino ra, e ua ino roa ˈtu â te hopea o taua taata ra i to ˈna huru matamua ra.

I to ˈna faarooraa ˈtu i teie mau haapiiraa, ua putapû roa te hoê vahine no roto i te tiaa taata ra, e ua pii atura e: “Ua maitai te opu i hopoi ia oe, e te û ta oe i ote ra.” I te mea e te hinaaro ra te mau vahine ati Iuda atoa e riro ei metua vahine no te hoê peropheta e no te Mesia iho â râ, te taa ra ïa ia tatou e no te aha teie vahine i faahiti ai i teie parau. Inaha, te manaˈo ra oia e e nehenehe mau â o Maria e oaoa i te riroraa ei metua vahine no Iesu.

Tera râ, ua faatitiaifaro oioi noa o Iesu i te manaˈo o taua vahine ra no nia i te tumu mau o te oaoaraa. Ua pahono atura oia e: “O tei faaroo â e ua haapao i te parau a te Atua, o ratou tei maitai.” Aita roa ˈtu o Iesu i faahiti e e tia ia horoahia i te hoê hanahana taa ê na to ˈna metua vahine, o Maria. Ua faaite râ oia e e noaa te oaoaraa mau ia tavini anaˈe i te Atua ma te haapao maitai, eiaha râ na roto i te mau taairaa taata aore ra te tahi mau ohipa e ravehia ra.

Mai ta ˈna i rave i Galilea, ua aˈo atoa ˈtu o Iesu i te feia no Iudea o tei ani i te hoê tapao no te raˈi mai. Ua na ô atura oia e aita ˈtu tapao e horoahia ˈtu maori râ te tapao a Iona. Ua riro o Iona ei tapao na roto i to ˈna faaearaa e toru mahana i roto i te opu o te iˈa e na roto i ta ˈna pororaa itoito, tei turai i te mau taata no Nineve ia tatarahapa. Ua parau atura o Iesu e: “E inaha, e rahi teie ia Iona.” Mai te reira atoa te arii vahine no Seba o tei faahiahia roa i te paari rahi o Solomona. Ua parau atoa ˈtura o Iesu e: “E inaha, e rahi teie ia Solomona.”

Te faataa ra Iesu e, ia tutuihia te hoê lamepa, eita ïa e tapoˈihia aore ra e tuuhia i raro aˈe i te ete, i nia iho râ i te vairaa, ia ite te taata i te maramarama. Te hinaaro ra paha o ˈna e parau e ua riro to ˈna haapiiraa e to ˈna raveraa i te semeio i mua i te feia etaeta e faaroo maira ia ˈna mai te hunaraa i te maramarama o te hoê lamepa. E ere te mata o teie huru feia hiˈopoa i te mea haehaa, aore ra aita i haamauhia i nia i te hoê anaˈe ohipa, no reira, aita ˈtura ta ˈna mau semeio i faatupu i te hopearaa i hinaarohia e ana ra.

Ua tiavaru Iesu i te hoê demoni e ua haaparaparau faahou i te hoê vava. Tera te mau mea e turai i te mau taata e mata haehaa to ratou, aore ra e hiˈo ra i te hoê anaˈe ohipa, ia arue i teie mau ohipa hanahana ra e ia poro i te parau apî maitai! E ere râ mai te reira te huru o te feia faahapa ia Iesu. No reira o Iesu i faaoti ai na roto i te parauraa e: “E tena na, e ara, ia ore ia riro te maramarama i roto ia oe na ei pouri. Ua ati paatoa hoi to tino i te maramarama, aore e vahi toe, e riro ïa i te ati i te maramarama mai te maramarama ura lamepa e anaana maira.” Luka 11:14-36; Exodo 8:18, 19; 31:18; Mataio 12:22, 28.

▪ Eaha te huru o te feia i ite ia Iesu i te faaoraraa i te hoê taata?

▪ Eaha “te rima o te Atua,” e mea nafea te feia e faaroo maira ia Iesu i te rooraahia i te Basileia o te Atua?

▪ Eaha te tumu o te oaoaraa mau?

▪ Nafea ia noaa i te hoê taata te hoê mata haehaa?