Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te tumu parau no nia i te metua

Te tumu parau no nia i te metua

Pene 69

Te tumu parau no nia i te metua

A TUPU ai te oroa o te patiaraa tiahapa, te vaha rahi nei te mau raatira ati Iuda e o Iesu iho. Te faˈi nei Iesu e: “Ua ite au e, e tamarii outou na Aberahama, te titau mai nei râ outou ia ˈu e taparahi, no te mea aore o ta ˈu parau e vairaa i roto ia outou na. Te parau nei au i te parau ta ˈu i ite i to ˈu ra Metua; e te haapao na hoi outou i ta outou i ite i to outou ra metua.”

Te faataa nei o Iesu e mea taa ê to ratou metua, noa ˈtu â ïa e aita oia e faaite ra i te iˈoa, i to ˈna iho metua. Ma te taa ore i te manaˈo o Iesu, ua parau maira te mau raatira ati Iuda ia ˈna e: “O Aberahama to matou metua.” I to ratou feruriraa, hoê â ïa to ratou faaroo e to Aberahama, oia hoi te taua o te Atua.

Teie râ, ua faamaheiatu Iesu ia ratou e teie nei pahonoraa: “Ahiri outou e tamarii na Aberahama ra, e haapao ïa outou i ta Aberahama ra parau.” Oia mau, e rave te hoê tamarii maitai i ta to ˈna metua ra ohipa. Ua parau atura Iesu e: “I tena na râ, te titau mai nei outou ia ˈu e taparahi, te taata i faaite atu ia outou i te parau mau i ta ˈu i ite i te Atua ra. Aore Aberahama i na reira.” E ua parau faahou atura Iesu e: “Te haapao na outou i te parau a to outou ra metua.”

Aitâ ratou i taa ˈtura e no vai mau te mau parau ta Iesu e faahiti ra. Te tamau noa nei â ratou i te parau e e tamarii ratou na Aberahama: “E ere matou i ta te faaturi i fanau.” No reira ˈtura, ma te haapapu e e feia haamori mau ratou mai ia Aberahama, ua na ô maira ratou ia ˈna e: “Hoê â o matou metua o te Atua.”

E Metua mau anei râ te Atua no ratou? Ua parau maira Iesu e: “Ahiri o te Atua to outou metua ra, e hinaaro mai ïa outou ia ˈu, no reira hoi au nei, mai reira mai au i te Atua ra, aore hoi au i haere noa mai, na ˈna hoi au i tono mai nei. Eaha outou i ore i ite ai i ta ˈu parau?”

Ua tamau noa o Iesu i te faaite i taua mau raatiraa haapaoraa ra i te mau faahopearaa ta ratou e farerei ia faarue ratou ia ˈna. I teie nei râ, te parau nei oia ia ratou ma te ore e imi i te haavare: “O te diabolo to outou na metua, i faatia ˈi â outou i te hinaaro o to outou metua ra.” Eaha ïa huru metua te Diabolo? Ua faaite mai Iesu e e taparahi taata oia e ua parau faahou maira ia ratou e: “E taparahi taata oia mai te matamua mai â.” E ua faaoti aˈera oia ma te parau e: “No te Atua oia ra, e haapao ïa i ta te Atua ra parau, aore outou i haapao i ta ˈna parau, no te mea e ere outou i to te Atua.”

Ua riri hoi te mau ati Iuda i te faahaparaa a Iesu, ua parau maira ratou e: “E ere anei i te parau-tia ta matou e parau nei e no Samaria oe, e e demoni to oe?” E ravehia te parau ra “Samaria” no te faaino e no te faahapa no te mea e eita te nunaa no Samaria e auhia e te ati Iuda.

Aita Iesu i haapao atu i taua faainoraa teiaha mau ra, ua pahono oia ia ratou e: “Aita o ˈu demoni, te haamaitai nei râ vau i tau Metua, e te faaino nei hoi outou ia ˈu.” Ua parau tamau oia ia ratou na roto i te faaiteraa ˈtu i te hoê parau maere mau: “O te haapao i ta ˈu ra parau, e ore roa ïa e ite i te pohe.” Oia nei, aita o Iesu e parau ra e eita roa te mau taata i apee ia ˈna e ite i te pohe. Ua hinaaro râ o Iesu e parau e eita ratou e ite noa ˈˈe i te haamouraa mure ore, aore ra “te piti o te pohe,” te pohe aita e tia-faahou-raa.

Tera râ, ua rave te mau ati Iuda i te mau parau atoa a Iesu ia au i te auraa mau. E ua parau faahou atura ratou ia ˈna e: “Ua ite atura matou e, e demoni mau to oe; ua pohe hoi Aberahama e te mau peropheta ra, e te parau mai na oe e, O te haapao i ta ˈu ra parau, e ore roa ïa e ite i te pohe. E rahi anei oe ia Aberahama i to matou metua i pohe ra? e te mau peropheta atoa hoi ua pohe, o vai oe na i to oe iho manaˈoraa?”

I te roaraa o taua aimârôraa ra e mea papu mau e ua hinaaro o Iesu e faaite i taua mau taata ra e o ˈna mau te Mesia i tǎpǔhia. Maoti râ i te pahono tahaa ˈtu i ta ratou uiraa e o vai mau na o ˈna, ua faataa ˈtura o ˈna e: “I haamaitai au ia ˈu ihora, e haamaitairaa faufaa ore ïa ta ˈu; o tau Metua tei haamaitai mai ia ˈu, o ta outou i parau na e, e Atua no outou. Aita râ outou i ite ia ˈna; ua ite râ vau ia ˈna; ahiri au e na ô na e, Aore au i ite ia ˈna, ua riro vau ei haavare mai ia outou atoa na.”

I muri aˈe, ua faahiti faahou atura oia no Aberahama te tavini haapao maitai ra, ua parau aˈera oia e: “I popou na hoi to outou metua o Aberahama i to ˈu nei anotau ia ite oia, e ite atura hoi oia e oaoa ˈtura hoi.” Oia mau, na roto i to ˈna faaroo rahi, ua oaoa rahi aˈena o Aberahama no te taeraa mai o te Mesia i tǎpǔhia. Ma te ore e tiaturi, ua parau maira te mau ati Iuda ia Iesu e: “Aore â hoi oe i tae i te pae o te ahururaa i to oe matahiti, e ua ite hoi oe ia Aberahama?”

Ua pahono atura Iesu e: “Amene, amene, e parau atu vau ia outou, Aita Aberahama i fanau, te vai nei au.” Oia mau, te aparau nei Iesu no nia i to ˈna oraraa i nia i te raˈi, mai te hoê varua puai mau i nia i te raˈi.

Riri roa ˈˈera ratou i to Iesu parauraa e i vai na hoi o ˈna aitâ Aberahama i fanauhia mai, ua rave ihora ratou i te ofai no te taora ˈtu i nia ia ˈna. Ua tapuni râ oia e ua haere mai i rapae i te hiero ma te fifi ore. Ioane 8:37-59; Apokalupo 3:14; 21:8.

▪ Mea nafea to Iesu faaiteraa e e ere hoê â metua to ˈna e to to ˈna mau enemi?

▪ No te aha te mau ati Iuda i parau ai ia Iesu e e taata no Samaria oia?

▪ I roto i teihea auraa Iesu i parau ai e eita roa ta ˈna mau pǐpǐ e ite i te pohe?