Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Ua faaineine o Ioane i te eˈa

Ua faaineine o Ioane i te eˈa

Pene 11

Ua faaineine o Ioane i te eˈa

UA MAIRI 17 matahiti mai te mahana a uiui ai Iesu i te mau orometua i roto i te hiero. Tei te tau uaaraa tiare o te matahiti 29 tatou, e te paraparau nei te mau taata atoa no Ioane, te taeae fetii o Iesu, e poro ra na te tuhaa fenua atoa o Ioridana.

E taata mau Ioane no te rahi, i te hiˈoraa i rapaeau e i ta ˈna mau parau. E huruhuru kamela to ˈna ahu, e ua tatuahia to ˈna tauupu i te iri puaa. No te tamaa, e amu o ˈna i te akaride e te meli oviri. E eaha ïa ta ˈna poroi? “E tatarahapa outou; te fatata mai nei hoi te basileia o te [raˈi].”

Ua faaara tera parau i te feia e faaroo ra. E rave rahi tei faˈi e mea titauhia ia tatarahapa ratou, oia hoi ia taui ratou i to ratou haerea e ia faarue ratou i to ratou oraraa tahito mai te hoê oraraa tia ore. No reira, na te fenua taatoa e haaati ra ia Ioridana, e na Ierusalema roa mai, ua haere mai te mau tiaa rahi taata ia Ioane ra, e ua bapetizo aˈera oia ia ratou, ma te taumi roa ia ratou i roto i te pape no Ioridana. No te aha?

Ua bapetizo o Ioane i te taata ei faataiperaa, aore ra ei faaiteraa, e ua tatarahapa ratou ma te aau mehara no te mau hara o ta ratou i rave i nia i te faufaa o te Ture a te Atua. No reira, i te haereraa mai te tahi mau Pharisea e te mau Sadukea i Ioridana, ua faahapa o Ioane ia ratou. Ua parau atu oia e: “E te mau fanauˈa ehidena e! . . . A tuu mai na i te parau e au i te tatarahapa; eiaha e manaˈo i roto ia outou iho e, E metua to matou o Aberahama; e parau atu vau ia outou, e tia i te Atua ia faatupu i te tamarii na Aberahama no roto i teie nei mau ofai. Te vai nei hoi te opahi i te tumu raau i teie nei â, e te mau raau atoa aore i hotu mai i te huero maitai ra, e tâpûhia ïa e e hurihia i roto i te auahi.”

No te rahi o te taata e haapao ra ia Ioane, ua tono atura te mau ati Iuda i te mau tahuˈa e te mau ati Levi ia ˈna ra. Ua ani atura ratou: “O vai oe?”

“E ere au i te Mesia,” o ta Ioane ïa i faaite hua.

“O vai hoi?” o ta ratou i ani atu. “O Elia anei oe?”

“E ere au,” ta ˈna ïa i pahono mai.

“O taua peropheta ra anei oe?”

“E ere ïa.”

Ua onoono noa ˈtura ratou e: “O vai hoi oe? ei parauraa ˈtu na matou i te feia i tono mai ia matou nei: eaha ta oe parau ia oe iho?”

Ua faataa maira o Ioane: “O te reo vau o te hoê e pii haere i te medebara ra e, E faatitiaifaro i te eˈa o [Iehova], o tei parauhia mai e te peropheta ra o Isaia.”

“Eaha hoi oe i bapetizo ai,” o ta ratou ïa i ui atu, “e ere oe i te Mesia, e ere hoi Elia, e e ere hoi i taua peropheta ra?”

“I bapetizo vau i te pape,” o ta ˈna ïa i pahono mai. “Te tia nei râ te hoê i rotopu ia outou, aore outou i ite ia ˈna. Oia ïa, i muri iho oia ia ˈu i te haereraa mai.”

Te faaineine ra o Ioane i te eˈa ma te aratai i te taata ia faatupu i te huru mafatu maitai no te farii i te Mesia, o te riro ei Arii. Te parau ra o Ioane no nia Ia ˈna e: “Oia râ o te haere mai i muri iho ia ˈu nei, e mana rahi to ˈna i to ˈu, e ore au e au ia hopoi i to ˈna tamaa.” Ua parau atoa hoi o Ioane e: “O te haere mai i muri iho ia ˈu nei, ua riro ïa i mua ia ˈu, o mua â hoi oia ia ˈu.”

Inaha, ua riro te poroi a Ioane, ‘te fatata mai nei te basileia o te raˈi,’ ei faaiteraa i mua i te aro o te taata e ua fatata roa te taviniraa a te Arii i maitihia e Iehova ra, oia hoi o Iesu Mesia, i te haamata. Ioane 1:6-8, 15-28; Mataio 3:1-12; Luka 3:1-18; Ohipa 19:4.

▪ Eaha te huru o te taata ra o Ioane?

▪ No te aha Ioane e bapetizo ai i te taata?

▪ No te aha Ioane e nehenehe ai e parau e ua fatata mai te Basileia?