Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Ua faaoti o Iesu i te mau mea atoa ta te Atua i ani mai

Ua faaoti o Iesu i te mau mea atoa ta te Atua i ani mai

Pene 133

Ua faaoti o Iesu i te mau mea atoa ta te Atua i ani mai

AUÊ ïa te oaoa e ia haamou roa te Arii Aito o Iesu Mesia ra ia Satani e ta ˈna ao tia ore ra! I reira ïa te Faatereraa Hoê tausani Matahiti hau mau e haamata ˈi!

I raro aˈe i te mana o Iesu e ta ˈna mau arii tei tahoê ia ˈna, e tamâ te feia i ora mai i Aramagedo i te mau toetoea o te tamaˈi parau-tia ra. E fanau e e haapii atoa te feia i ora mai i nia i te fenua nei i te tamarii no te hoê tau, e e apiti atoa mai ratou i roto i te ohipa au mau ra o te faariroraa i te fenua ei ô unauna mau.

I muri iho, e faatia mai o Iesu i te mau rahiraa mirioni taata i roto i te menema no te fanaˈo i teie paradaiso haviti mau. Mea na reira hoi oia e faatupu ai i ta ˈna iho parau tǎpǔ: “Te fatata mai nei hoi te hora . . . te feia atoa i roto i te apoo ra . . . e haere mai i rapae.”

I rotopu i te feia o ta Iesu e faatia mai, te vai ra ïa te taata i rave na i te hara i mutaa iho o tei pohe i pihai iho ia ˈna i nia i te pou haamauiuiraa. A haamanaˈo na e ua tǎpǔ atu o Iesu ia ˈna e: “Oia mau, te parau atu nei au ia oe i teie mahana e: Ei te paradaiso oe e o vau atoa nei.” Eita, eita teie nei taata e afaihia i nia i te raˈi no te faatere ei arii i pihai iho ia Iesu, e eita atoa o Iesu e riro faahou mai ei taata no te ora i roto i te paradaiso i nia i te fenua e o ˈna ra. Teie râ, te auraa o te parau ra e e parahi o Iesu e teie taata tei riro na ei taata ino i mutaa iho, oia hoi e faatia mai Oia ia ˈna no te ora i roto i te paradaiso e ia ite oia e e mâha to ˈna mau hinaaro atoa, i te pae tino e i te pae varua atoa, mai te itehia ra i nia i te hohoˈa i nia i te tahi atu api.

A feruri na! I raro aˈe i te ara-maite-raa aroha mau a Iesu, e haere tia ˈtu te fetii taata nei paatoa—te feia i ora mai i Aramagedo, ta ratou huaai, e te mau tausani mirioni taata pohe i faatiahia mai o te auraro ia ˈna—e tae roa ˈtu i te tiaraa taata tia roa. E parahi mai o Iehova, na roto i te arai o ta ˈna Tamaiti arii ra o Iesu Mesia, e te huitaata nei i roto i te hoê auraa varua. “E,” mai ta te reo o ta Ioane i faaroo mai te raˈi mai e parau ra, “na te Atua e horoi i to ratou roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e te mauiui, e ore atoa ïa.” Eita te taata e mauiui faahou aore ra e pohe-faahou-hia i te maˈi i nia te fenua nei.

Ia hope te Faatereraa Hoê tausani Matahiti a Iesu, e riro faahou ïa te oraraa mai ta te Atua i opua na i te omuaraa ra i to ˈna faaueraa i te tane e te vahine matamua, o Adamu raua o Eva, ia rahi ta raua tamarii e ia î te fenua. Oia mau, e î roa te fenua nei i te nunaa taata hara ore e te parau-tia. E noaa mai te reira na roto i te haamaitairaa o te hoo o te tusia o Iesu ta te taata atoa e fanaˈo. E ore roa ïa te pohe no roto mai i te hara a Adamu!

No reira, e faaoti ïa o Iesu i te mau mea atoa o ta Iehova i ani mai ia ˈna. E, i te hopea o na matahiti e hoê tausani, e faahoˈi atu oia i te Basileia e te fetii taata tia roa i to ˈna Metua. I reira te Atua e tuu ai ia Satani e ta ˈna mau demoni mai roto mai i te abuso o te ohipa-ore-raa mai te pohe ra te huru. Eaha ïa te tumu?

Inaha, i te hopea o na matahiti e hoê tausani, te rahiraa o te feia e ora ra i roto i te paradaiso, o te feia ïa i faatia-faahou-hia mai e aore roa to ratou faaroo i tamatahia ˈtura. Na mua ˈˈe i to ratou poheraa, aita ratou i ite i te mau parau tǎpǔ a te Atua e no reira, aita ïa ratou i faaite i to ratou faaroo i teie mau parau tǎpǔ. I muri aˈe, i to ratou faatiaraahia mai, ua haapiihia ratou i te mau parau mau a te Bibilia, e mea ohie roa no ratou ia ora i roto i te paradaiso e ia tavini i te Atua ma te ore e farerei i te patoiraa. Teie râ, ahiri e e ravea ta Satani no te tamata i te tapea ia ratou ia tavini i te Atua, e mau maite anei ratou i mua i te tamataraa? No te pahono i teie nei uiraa, e tuuhia ïa o Satani.

Te faaite ra te tatararaa i horoahia ia Ioane e i muri aˈe i te Faatereraa Hoê Tausani Matahiti a Iesu, e manuïa mau â o Satani i te haafariu ê i te hoê rahiraa taata tei ore i taotiahia te numera i te taviniraa i te Atua. I reira râ, ia oti anaˈe teie tamatararaa hopea, e haamouhia o Satani, ta ˈna mau demoni, e te feia atoa i hema ia ˈna, e a muri noa ˈtu. I te tahi aˈe pae, te feia tei tapea maite i to ratou haapao maitai i mua i te tamataraa, e ora mai ïa ratou no te fanaˈo i te mau haamaitairaa a to ratou Metua i te raˈi ra e a muri noa ˈtu.

Ma te papu maitai, ua haapao o Iesu, e e haapao noâ oia, i te hoê tuhaa faufaa roa i roto i te faatupuraa i te mau opuaraa hanahana mau a te Atua. Auê ïa oraraa faahiahia e no a muri atu o ta tatou e nehenehe e fanaˈo maoti te mau ohipa atoa o ta ˈna i faatupu na nia i to ˈna tiaraa Arii rahi i te raˈi ra a te Atua. E eita roa ˈtu e moehia ia tatou i te mau mea atoa o ta ˈna i rave a riro ai oia ei taata.

Ua farii o Iesu i te haere mai i nia i te fenua nei e ua haapii mai oia ia tatou no nia i to ˈna Metua. Taa ê atu i te reira, ua vaiiho mai oia i te hiˈoraa no te mau huru maitatai faufaa mau o te Atua. E putapû roa to tatou mafatu ia hiˈopoa tatou i to ˈna itoito rahi e to ˈna huru taata nei, to ˈna paari hau aˈe, to ˈna aravihi faahiahia mau ei orometua, to ˈna tiaraa aratai mǎtaˈu ore, e to ˈna here e to ˈna aroha. Ia haamanaˈo tatou i te faaoromai aita e faaauraa o ta ˈna i faaite i to ˈna pûpûraa i te hoo, te ravea hoê roa e noaa ˈi ia tatou i te ora, eita e ore e e putapû roa to tatou mafatu i te mauruuru rahi ia ˈna!

Oia mau, e taata faahiahia mau â ta tatou i ite aˈenei i roto i teie tuatapaparaa no nia i te oraraa o Iesu! Aita e nehenehe e huna i to ˈna tiaraa taata rahi e mea putapû mau. E hinaaro mau â tatou e faahiti atoa i te mau parau a te tavana no Roma ra o Ponotio Pilato o tei parau e: “A hiˈo mai na i taua taata nei.” Oia mau, “Taua taata nei,” te taata rahi roa ˈˈe i ora aˈenei!

Ia farii tatou i te ô o te tusia o te hoo, e nehenehe ïa tatou e tiamâ mai te utua o te hara e te pohe no ǒ mai ia Adamu ra, e e nehenehe o Iesu e riro mai ei “Metua no te ui a muri atu” no tatou nei. E tia i te feia atoa e fanaˈo i te ora mure ore ia noaa i te ite eiaha noa no nia i te Atua, no nia atoa râ i ta ˈna Tamaiti, o Iesu Mesia. Ia tauturu to outou taioraa e to outou tuatapaparaa i teie buka ia outou ia noaa i teie ite o te horoa mai i te ora, e tia ˈi! Ioane 1, 2:17; 1:7; Ioane 5:28, 29; 3:16; 17:3; 19:5; Luka 23:43; Genese 1:28; Korinetia 1, 15:24-28; Apokalupo 20:1-3, 6-10; 21:3, 4; Isaia 9:6.

▪ Eaha te haamaitairaa oaoa mau ta te feia e ora ˈtu i Aramagedo e ta ratou mau tamarii e fanaˈo?

▪ O vai te fanaˈo i te paradaiso i pihai iho i te feia e ora ˈtu i Aramagedo e ta ratou mau tamarii, e e vai mai o Iesu i pihai iho ia ratou i roto i teihea auraa?

▪ Eaha te huru tupuraa i te hopea o na matahiti e hoê tausani, e eaha ta Iesu e rave i reira?

▪ No te aha o Satani e tuuhia ˈi i rapae i te abuso, e eaha te roohia ia ˈna e te feia atoa e pee ia ˈna i te pae hopea?

▪ Nafea o Iesu ia riro ei “Metua no te ui a muri atu” no tatou nei?