Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Ua hapu, aita râ i faaipoipohia

Ua hapu, aita râ i faaipoipohia

Pene 4

Ua hapu, aita râ i faaipoipohia

E TORU avaˈe te hapuraa o Maria i teie nei. Te haamanaˈo ra outou e ua faaea oia i pihai iho ia Elisabeta i te omuaraa o to ˈna hapuraa, i teie nei râ, ua hoˈi mai oia i to ˈna fare i Nazareta. Eita e maoro roa e ite pauroa te taata o to ˈna oire e ua hapu o ˈna. Tei roto mau â oia i te hoê huru tupuraa fifi mau!

Te vahi fifi roa ˈtu â, inaha ua momoˈahia o Maria i te tamuta ra o Iosepha. E ua ite oia e, ia au i te ture a te Atua ia Iseraela, e haapohehia te hoê vahine tei momoˈahia i te hoê tane e tei farii i te taoto i te tahi atu tane, ma te pehihia i te ofai. Nafea ïa o ˈna ia faataa ˈtu ia Iosepha i teie hapuraa to ˈna?

I te mea e e toru avaˈe to ˈna revaraa, mea papu maitai e te hinaaro nei o Iosepha e farerei ia ˈna. I to raua farereiraa, eita e ore e ua faaite atu o Maria i te parau apî. Ua imi iho â paha oia i te tahi ravea tano no te faataa ˈtu e mea na roto i te varua moˈa o te Atua to ˈna hapuraa. Teie râ, te taa ra ia outou e, mea fifi roa na Iosepha ia tiaturi i teie parau.

Ua ite o Iosepha e e roo maitai to Maria. E aita e feaaraa e mea here roa na ˈna ia ˈna. Teie râ hoi, noa ˈtu te mau parau atoa o ta ˈna e parau mai, mai te huru ra ïa e ua taoto o ˈna i te hoê taata i hapu ai o ˈna. Noa ˈtu râ te reira, aita o Iosepha e hinaaro ra ia pehihia oia i te ofai aore ra ia faainohia o ˈna i mua i te taata. No reira, ua opua aˈera o ˈna i te faataa ê huna noa ia raua. I taua tau ra, e faarirohia na te feia i momoˈahia mai te feia faaipoipohia, e e tia iho â ïa ia faataa no te faaore i te momoˈaraa.

I muri iho, ma te feruri noa i teie mau ohipa, ua haere atura o Iosepha e taoto. Ua fa maira te melahi a Iehova ia ˈna i roto i te hoê moemoeâ e ua na ô maira e: “Eiaha e mǎtaˈu i to vahine ra ia Maria ia aratai mai i te utuafare, no te [varua moˈa] hoi i hapu ai oia. E te tamaiti ta ˈna e fanau, o ta oe ïa e topa ˈtu ia Iesu; e faaora hoi oia i to ˈna taata i ta ratou hara.”

Ia ara mai o Iosepha, ua oaoa roa ïa oia! Ma te ore e tiai faahou, ua rave oia mai ta te melahi i faaite mai. Ua rave aˈera oia ia Maria e afai atura i to ˈna fare. Ua riro hoi teie ohipa i ravehia i mua i te aro o te taata mai te hoê oroa faaipoiporaa, e haapapu ra e ua faaipoipohia o Maria raua o Iosepha. Teie râ, eita o Iosepha e taoto ia Maria i roto i te roaraa o to ˈna hapuraa ia Iesu.

A hiˈo na! Ua poria roa o Maria i teie nei, e te tuu atura o Iosepha ia ˈna i nia i te hoê asini. Te haere ra raua ihea, e no te aha raua e reva ˈi inaha, fatata roa hoi o Maria i te fanau? Luka 1:39-41, 56; Mataio 1:18-25; Deuteronomi 22:23, 24.

▪ Eaha te manaˈo o Iosepha i to ˈna iteraa e ua hapu o Maria, e no te aha?

▪ Nafea hoi o Iosepha e nehenehe ai e faataa ia Maria, aita hoi raua i faaipoipohia?

▪ Eaha te ohipa ta Iosepha raua o Maria i rave ei haapapuraa i mua i te aro o te taata e ua faaipoipo raua?