Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Ua hunahia i te mahana pae—Ua moe te tino i te sabati

Ua hunahia i te mahana pae—Ua moe te tino i te sabati

Pene 127

Ua hunahia i te mahana pae—Ua moe te tino i te sabati

TEI te ahiahi mahana pae tatou i teie nei, e e haamata te Sabati o te 15 no Nisana i te toparaa mahana. Te tautau noa ra te tino pohe o Iesu i nia i te pou, area na feia eiâ e piti ra i pihai iho ia ˈna, te ora noa râ ïa. E parauhia te avatea mahana pae te mahana Faaneheneheraa no te mea i reira te taata e faaineine ai i te maa e e faaoti ai i ta ratou ohipa ru o te ore e nehenehe e vaiihohia e tae roa ˈtu i muri aˈe i te Sabati.

E ere te Sabati e haamata ra mai te tahi atu mau Sabati (te hituraa o te mahana o te hebedoma), ua riro râ ei Sabati tataipitihia, aore ra ei Sabati “rahi”. E na reira i te parauhia no te mea e topa te 15 no Nisana, oia hoi te mahana matamua o te oroa o te Pane hopue ore e hitu mahana te maoro (e Sabati hoi, noa ˈtu eaha te mahana o te hebedoma), i te hoê â mahana e te Sabati matauhia.

Ia au i te Ture a te Atua, eita e tia ia vaiiho-noa-hia te mau tino i nia i te pou i te po taatoa. No reira, ua ani te mau ati Iuda ia Pilato ia faaoioihia te pohe o te feia i taparahihia na roto i te ofatiraa i to ratou avae. No reira, ua ofati aˈera te mau faehau i te avae o na feia eiâ e piti. I te mea râ e ua pohe ê na o Iesu, aita ˈtura to ˈna avae i ofatihia. Ua tupu ihora te papai e na ô ra e: “E ore te hoê ivi o ˈna e ofatihia.”

Teie râ, no te haapapu maitai e ua pohe mau â o Iesu, ua patia ˈtura te hoê o te mau faehau i te mahae i roto i te aoao o Iesu. Ua puta ˈtura te mahae i te vahi o te mafatu, tahe maira te toto e te pape. Ua papai te aposetolo Ioane, tei ite mata roa ˈtu i te reira, e ua faatupu teie ohipa i te tahi atu papai oia hoi: “E hiˈo ratou i ta ratou i patia ra.”

Ua tae atoa mai o Iosepha no te oire no Arimataio, te hoê melo tuiroo o te Sunederi, i te vahi taparahiraa. Ua patoi oia i te turu atu i te ohipa tia ore ta te haavaraa teitei i rave i nia ia Iesu. E pǐpǐ hoi o Iosepha na Iesu, noa ˈtu e ua mǎtaˈu oia i te faaite tahaa ˈtu i te reira. I teie nei râ, ua faaitoito oia e ua haere atura oia e ani i te tino o Iesu. Ua pii ihora o Pilato i te raatira faehau e tia ra i reira, e i to ˈna faaiteraa mai e ua pohe iho â o Iesu, ua horoa ˈtura o Pilato i te tino.

Ua rave maira o Iosepha i te tino e ua vehî atura i te ahu nehenehe ei faaineineraa i te tanuraa. Ua tauturu mai o Nikodemo, te tahi atu melo o te Sunederi, ia ˈna. Aita atoa o Nikodemo i faaite hua i to ˈna faaroo ia Iesu no te mea ua mǎtaˈu oia e ia erehia o ˈna i to ˈna toroa. I teie nei râ, ua afai mai oia i te hoê pueraa e 33 kilo mura e te aloe moni rahi ra. Ua vehîhia ˈtura te tino o Iesu i roto i te ahu ma teie mau raau noanoa, mai ta te mau ati Iuda i matau i te rave no te faaineine i te mau tino pohe no te tanuraa.

Ua tuuhia ˈtura te tino i roto i te menema apî a Iosepha o tei ǒhia i roto i te mato i roto i te ô i pihai noa ˈtu. E i te pae hopea, ua hurihia ˈtura te hoê ofai i mua i te uputa o te menema. No te faaoti i te tanuraa hou te Sabati, ua rave-vave-noa-hia te faaineineraa o te tino. No reira, ua hoˈi ru noa ˈtura o Maria i Magadala e o Maria te metua vahine o Iakobo Iti, tei tauturu atoa mai paha no te faaineineraa i te tino, i te fare no te rave i te tahi atu mau raau e te monoˈi noanoa. I muri aˈe i te Sabati, ua opua ratou e faaineine faahou i te tino o Iesu no te faaherehere i te tino no te hoê tau maoro aˈe.

I te mahana i muri aˈe, oia hoi te mahana maa (te mahana Sabati), ua haere atura te mau tahuˈa rahi e te mau Pharisea ia Pilato ra, na ô atura: “E te tavana, te manaˈo nei matou i te parau a taua taata haavare nei i te oraraa ra e, E tia faahou vau i nia ia tae i te rui toru. E teie nei, e parau aˈe oe ia tiaihia te menema e ia rui toru aˈe, oi tii mai ta ˈna mau pǐpǐ e eiâ ia ˈna i te rui, a parau ai i te taata e, Ua tia faahou oia mai te pohe mai; e ino rahi atura to te reira haavare hopea i tei mutaa iho.”

Ua pahono maira o Pilato e: “E tiai hoi to outou, a haere a rave itoito i taua menema ra ta outou i hinaaro na.” No reira, ua haere atura ratou, ua tapao ihora i te ofai e ua tuu atura i te mau faehau Roma ei tiai.

I te aahiata o te sabati, ua rave aˈera o Maria i Magadala e o Maria te metua vahine o Iakobo, e oia atoa o Salome, o Ioana, e te tahi atu mau vahine, i te mau raau noanoa i te menema no te faaineine i te tino o Iesu. A haere noa ˈi ratou, ua na ô aˈera ratou ratou iho: “Na vai ra e huri i te ofai i te uputa o te menema ra ia tatou?” I to ratou râ taeraa ˈtu, ua ite atura ratou e ua aueue te fenua e ua huri ê te melahi a Iehova i te ofai. Ua haere te mau tiai, e aita e tino faahou i roto i te menema! Mataio 27:57–28:2; Mareko 15:42–16:4; Luka 23:50–24:3, 10; Ioane 19:14, 31 Ioane 20:1; 12:42; Levitiko 23:5-7; Deuteronomi 21:22, 23; Salamo 34:20; Zekaria 12:10.

▪ No te aha te mahana pae e parauhia ˈi te mahana Faaneheneheraa, e eaha ïa te Sabati “rahi”?

▪ Eaha te mau papai tei tupu no nia i te tino o Iesu?

▪ Eaha te tuhaa ta Iosepha raua o Nikodemo i rave i roto i te tanuraa o Iesu, e eaha to ratou taairaa e o Iesu?

▪ Eaha te aniraa ta te mau tahuˈa i faatae atu ia Pilato, e eaha ta ˈna pahonoraa?

▪ Eaha tei tupu i te aahiata o te poipoi sabati?