Eaha to roto?

Te titau ra anei oe i te hopoia?

Te titau ra anei oe i te hopoia?

TE TAIÂ ra Fernando, * e piti matahiapo tei ani ia ˈna ia paraparau o ˈna anaˈe. I muri aˈe e rave rahi tere o te tiaau haaati, ua faataa te mau matahiapo ia ˈna eaha tei titauhia ia ˈna ia rave no te faaî i te mau titauraa no te amo i te tahi atu mau hopoia i roto i te amuiraa. A mairi ai te tau, ua haamata Fernando i te uiui ia ˈna iho, e faatoroahia anei oia ei matahiapo. Aita i maoro aˈenei, ua tere faahou mai te tiaau haaati i roto i te amuiraa. Eaha ïa ta te mau matahiapo e parau mai i teie nei?

Ua faaroo o Fernando hoê o te mau matahiapo tei paraparau ia ˈna. Ua faahiti te taeae i te Timoteo 1, 3:1 e ua parau atu e ua tae mai te rata faatoroa a Fernando i te mau matahiapo e ua faatoroahia oia ei matahiapo. Parahi ihora Fernando e ua parau atu: “Eaha ta oe i parau?” Tapiti faahou atura te taeae i ta ˈna i parau, e oaoa ihora o Fernando. I muri aˈe i te faaiteraa i te amuiraa e ua faatoroahia o ˈna, oaoa ihora te amuiraa.

Mea ino anei ia hinaaro e amo i te hopoia i roto i te amuiraa? Aita roa ˈtu. Ia au i te Timoteo 1, 3:1, “ia titau te hoê tane i te hopoia tiaau, te hinaaro ra oia i te hoê ohipa maitai.” E rave rahi tane Kerisetiano o te faaohipa ra i teie faaitoitoraa e o te nuu ra i mua i te pae varua no te amo i te hopoia i roto i te amuiraa. Ua haamaitaihia te nunaa a te Atua maoti na ahuru tausani matahiapo e tavini tauturu aravihi. No te mea râ ua maraa te mau amuiraa, e hinaaro-rahi-hia te taeae no te amo i te hopoia. Eaha ïa te titauhia? E mea tia anei ia haapeapea rahi te mau taeae o te hinaaro ra e riro ei tiaau mai ia Fernando i na reira?

EAHA TE AURAA ‘TITAU I TE HOPOIA’?

Te parau ‘titau i te hopoia,’ o te huriraa o te hoê ihoparau Heleni, hinaaro rahi, haere i mua te auraa. E manaˈo paha oe i te tahi taata o te pofai ra i te hoê maa hotu monamona i nia i te hoê tumu raau. Tera râ, titau i te hopoia, e ere te auraa ia nounou “i te hopoia tiaau.” No te aha aita? No te mea te fa no te mau taeae tei hinaaro mau ra e tavini ei matahiapo, no “te hoê ohipa maitai” eiaha râ no te hoê tiaraa.

Ua tapurahia e rave rahi mau titauraa no teie ohipa maitai i roto i te Timoteo 1, 3:2-7 e te Tito 1:5-9. Ia au i teie mau ture aveia teitei, te faataa ra o Raymond, mea maoro oia ei matahiapo: “No ˈu, mea faufaa roa teihea huru taata tatou. Mea faufaa te huru paraparauraa e te haapiiraa, eiaha râ teie mau aravihi ia na nia ˈtu i te hinaaro e riro mai ei taata hapa ore, haerea au noa, manaˈo paari, haerea afaro, farii i te taata e feruriraa au noa.”

A ‘titau i te hopoia’ ma te mau ravea e rave rau i roto i te amuiraa

E faaite te hoê taeae e titau i te hopoia i te hoê haerea hapa ore ma te patoi i te peu haavare e viivii atoa. E haerea au noa to ˈna, manaˈo paari, haerea afaro e feruriraa au noa. Ia na reira o ˈna, e tiaturi te mau taeae ia ˈna no te aratai i te amuiraa e no te tauturu ia ratou ia fifi ratou. No te mea e taata farii i te taata o ˈna, e riro ïa o ˈna ei faaitoitoraa no te feia apî e te feia mea apî i roto i te parau mau. E tamahanahana e e tauturu o ˈna i tei maˈihia e tei ruhiruhia no te mea e taata au i te rave i te ohipa maitatai o ˈna. E faatupu o ˈna i teie mau huru maitatai ia faufaahia vetahi, eiaha râ no te hoê tiaraa. *

E oaoa te tino matahiapo i te horoa i te aˈoraa e te faaitoitoraa, tera râ, na te taeae iho e titau i te hopoia e faaî na mua roa i te mau titauraa i roto i te Bibilia. Te parau ra Henry te hoê tiaau aravihi: “Ia titau oe i te hopoia, a haa rahi no te faaite e ua faaî oe i te mau titauraa.” Ma te faahiti i te Koheleta 9:10, ua faataa oia: “‘Pauroa te ohipa ta to oe rima e nehenehe e rave, a rave ma to puai atoa.’ Noa ˈtu eaha te hopoia ta te mau matahiapo e horoa ia oe, a rave maitai. A haafaufaa i te ohipa atoa tei horoahia ia oe i roto i te amuiraa, oia atoa te tamâraa. A mairi ai te tau, e itehia ta oe mau tutavaraa e ohipa.” Ia hinaaro oe e tavini ei matahiapo i te hoê mahana, ia riro oe ei taata itoito e te tiaturihia i roto i te mau tuhaa atoa o te taviniraa moˈa. Na te haehaa, eiaha te nounou e faaite i te huru o to oe oraraa.—Mat. 23:8-12.

A PATOI I TE MAU MANAˈO E OHIPA TANO ORE

E tamata paha te tahi mau taeae o te hinaaro ra e amo i te hopoia i roto i te amuiraa, i te faaite i to ratou hinaaro e riro ei matahiapo aore ra e tamata paha ratou i te ohipa i nia i te tino matahiapo. E mauruuru ore te tahi atu ia horoa te mau matahiapo i te aˈoraa ia ratou. Titauhia i teie mau taeae ia ui ia ratou iho: ‘Te hinaaro ra anei au i to ˈu iho maitai aore ra te hinaaro ra anei au ma te haehaa i te aupuru i te mamoe a Iehova?’

Eiaha te mau taeae e titau ra i te hopoia e haamoˈe i te tahi titauraa no te mau matahiapo, oia hoi ‘te riroraa ei hiˈoraa no te nǎnǎ.’ (Pet. 1, 5:1-3) E patoi te taeae e hiˈoraa maitai to ˈna i roto i te amuiraa, i te mau manaˈo e ohipa tano ore. E faatupu oia i te faaoromai tamau mai te peu ua faatoroahia o ˈna aore ra aita. Eita te riroraa mai ei matahiapo, e faatiamâ mai te hoê taata i to ˈna huru taata tia ore. (Num. 12:3; Sal. 106:32, 33) Eita atoa te hoê taeae, e ‘ite i te tahi mea o te faahapa ra ia ˈna,’ e nehenehe râ vetahi e faahapa ia ˈna. (Kor. 1, 4:4) No reira, ia horoa te mau matahiapo ia oe i te hoê aˈoraa niuhia i nia i te Bibilia, a tamata i te faaroo ma te ore e riri. I muri iho, a faaohipa i te aˈoraa ta ratou i horoa mai.

EAHA MAI TE PEU MEA MAORO TE TIAIRAA?

E rave rahi taeae e au ra mea maoro ratou i te tiairaa hou a faatoroahia ˈi ratou. Mai te peu te titau ra oe i te hopoia tiaau e rave rahi matahiti i teie nei, te haapeapea ra anei oe i te tahi mau taime? Mai te peu e, a tapao i teie mau parau arataihia e te varua moˈa: “E maˈihia te aau ia maoro tei tiaihia ra, ia tupu râ te mea e hinaarohia ra, e tumu raau ïa o te ora.”—Mas. 13:12.

E nehenehe te hoê taata e ahoaho ia ore te hoê fa e naeahia ia ˈna. Ta Aberahama atoa i ite. Ua fafau Iehova e horoa na ˈna i te hoê tamaiti, ua mairi râ te tau aita ta raua Sara e tamarii. (Gen. 12:1-3, 7) I to ˈna ruhiruhiaraa, ua tuô Aberahama: “E te Arii hau ê e Fatu ra o Iehova, eaha ta oe e horoa mai, inaha aita â e tamarii ta ˈu . . . Aita oe i horoa mai i te huaai no ˈu.” Ua haapapu Iehova ia ˈna e tupu iho â ta ˈna i fafau e horoa na ˈna i te hoê tamaiti. Ua mairi râ hau atu 14 matahiti hou te Atua a faatupu ai i ta ˈna parau.—Gen. 15:2-4; 16:16; 21:5.

A tiai noa ˈi oia, ua iti anei te oaoa o Aberahama no te tavini ia Iehova? Aita. Ua tiaturi noa oia i ta te Atua i fafau. Ua tamau oia i te tiai ia tupu te reira. Ua papai te aposetolo Paulo: “I muri aˈe i to Aberahama faaoromairaa i fafauhia ˈi ia ˈna teie parau.” (Heb. 6:15) I te pae hopea ua haamaitai te Atua Manahope, i teie taata taiva ore hau atu i ta ˈna i manaˈo. Eaha te tapea mai i to Aberahama hiˈoraa?

Mai te peu te hinaaro ra oe e tavini ei matahiapo, aita râ te reira i tupu a mairi ai te tau, a tamau i te tiaturi ia Iehova. Eiaha to oe oaoa ia iti mai i roto i ta ˈna taviniraa. No te aha? Te faataa ra Warren, tei tauturu e rave rahi taeae ia nuu i mua i te pae varua: “Titauhia te taime no te ite e te faaî ra te hoê taeae te mau titauraa ia faatoroahia o ˈna. I te roaraa o te tau, e ite-maitai-hia te aravihi e te haerea o te hoê taeae i roto i ta ˈna huru amoraa i ta ˈna mau hopoia. E manaˈo vetahi e manuïa ratou i te taime noa, a horoahia ˈi i teie hopoia aore ra teie faatoroaraa ia ratou. E ere teie huru feruriraa i te mea tano e e nehenehe te reira e riro mai e haapeapearaa. Ia tavini oe ia Iehova ma te taiva ore, noa ˈtu te vahi to reira oe e ta oe e rave ra, e manuïa oe.”

Ua tiai te tahi taeae hau atu ahuru matahiti a faatoroahia ˈi o ˈna ei matahiapo. Ma te faaite i te faahohoˈaraa matauhia i roto i te Ezekiela pene 1, ua faahiti mai o ˈna te haapiiraa ta ˈna i huti mai: “Na Iehova e aratai i to ˈna pereoo, ta ˈna faanahonahoraa e te vitiviti o te tereraa. Te mea faufaa e ere to tatou taime, to Iehova râ. No nia i te hinaaroraa e tavini ei matahiapo, te mea faufaa e ere o vau, eaha ta ˈu e hinaaro aore ra eaha ta ˈu e hinaaro e riro mai. E ere paha ta ˈu e hinaaro ra i te mea faufaa no ˈu e ua ite Iehova.”

Ia tiaturi oe e rave i te ohipa maitai ei tiaau Kerisetiano i te hoê mahana, a titau i te reira ma te tapi i te oaoa o te amuiraa noa ˈtu mea maoro te tiairaa, a aro i te haapeapearaa e te faaoromai-ore-raa. Ua parau o Raymond faahitihia i te omuaraa: “E enemi te nounou o te mauruururaa o te mau mea e vai ra. E nehenehe te feia o te haapeapea noa e ere i te oaoa i te taviniraa ia Iehova.” A faatupu hau atu â te hotu a te varua moˈa o te Atua, te faaoromai iho â râ. A tutava i te haamaitai atu â i to oe ea pae varua na roto i ta oe haapiiraa Bibilia. A poro atu â i te parau apî oaoa e a haapii i te Bibilia i te taata e anaanatae ra. A rave e to oe utuafare i te mau ohipa Kerisetiano e te haamoriraa utuafare. A haafaufaa atoa i te mau taime atoa e to oe mau taeae e tuahine. A tiatonu noa ˈi oe i nia i ta oe fa e oaoa oe i te tavini ia Iehova a tiai noa ˈi.

E haamaitairaa no ǒ mai ia Iehova ra te ohiparaa no te titau i te mau hopoia i roto i te amuiraa. Eita o ˈna e ta ˈna faanahonahoraa e hinaaro ia inoino te mau taeae e titau ra te hopoia i roto i ta Iehova taviniraa. E tauturu e e haamaitai te Atua te taatoaraa o te tavini ra ia ˈna e te manaˈo turai maitai. Mea papu, no ta ˈna mau haamaitairaa atoa, “eita oia e tuu mai i te mauiui.”—Mas. 10:22.

Noa ˈtu te titau ra oe i te hopoia mea maoro i teie nei, e nehenehe noa oe e haamaitai atu â i to oe auhoaraa e o Iehova. Ia tutava oe i te faatupu i te mau huru maitatai hinaarohia e i te haa rahi i roto i te amuiraa ma te ore e haafaufaa ore i to oe utuafare, eita Iehova e haamoˈe i ta oe i rave no te tavini ia ˈna. A tavini noa ia Iehova ma te oaoa noa ˈtu te mau hopoia i horoahia ia oe.

^ par. 2 Ua tauihia te tahi mau iˈoa.

^ par. 8 Te mau faaueraa tumu faahitihia i roto i teie tumu parau, no te mau taeae atoa o te hinaaro ra e tavini ei tavini tauturu. E ite ratou i teie mau titauraa i roto i te Timoteo 1, 3:8-10, 12, 13.