Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUHAA PAE

A hoˈi mai i “te tiai e te tiaau o to outou ora”

A hoˈi mai i “te tiai e te tiaau o to outou ora”

Ua farerei anei oe hoê aore ra hau atu â tupuraa i faataahia i roto i teie buka rairai? Mai te peu e e, e ere o oe anaˈe. E rave rahi tavini taiva ore a te Atua i te tau tahito e i teie mahana o te faaruru i te hoê â tupuraa. Ua fanaˈo ratou i ta Iehova tauturu no te faaruru i te mau tupuraa, e nehenehe atoa oe e fanaˈo i te reira.

“Ua taa ˈtu râ ia ˈu e aita roa ˈtu Iehova i faarue ia ˈu, ua titauhia ia ˈu ia imi i to ˈu eˈa no te hoˈi mai ia ˈna ra”

A TIATURI, tei pihaiiho Iehova ia oe ia hoˈi mai oe ia ˈna ra. E tauturu oia ia oe ia faaruru i te ahoaho, ia ore e inoino faahou, e ia ite i te hau o te feruriraa e o te aau maoti te hoê manaˈo haava mâ. I muri iho, e itoito faahou mai oe no te tavini ia Iehova e te mau hoa haamori. E au to oe tupuraa i to te tahi Kerisetiano i te senekele matamua o ta te aposetolo Petero i papai: “Mai te mamoe ra hoi outou tei atea ê, i teie nei râ ua hoˈi mai outou i te tiai e te tiaau o to outou ora.”—Petero 1, 2:25.

O te hoˈiraa ia Iehova ra te ravea maitai roa ˈˈe o ta oe e nehenehe e rave. No te aha? No te mea e faaoaoa oe i te aau o Iehova. (Maseli 27:11) Mai ta oe i ite, e huru aau to Iehova. E nehenehe ïa ta tatou mau haaraa e ohipa i nia ia ˈna. Mea papu, eita Iehova e faahepo ia tatou ia here e ia tavini ia ˈna. (Deuteronomi 30:19, 20) Te na ô ra te hoê taata ite i te Bibilia: “Eita ta te hoê taata e nehenehe e haamahora i to oe aau no oe. Na oe iho â e haamahora ˈtu.” Ma te haamori ia Iehova ma to tatou aau î i te here, e nehenehe tatou e maiti i te haamahora i to tatou aau. Ia na reira tatou, te horoa ra ïa tatou i te hoê ô faufaa roa, to tatou hapa ore o te faaoaoa rahi i to Iehova aau. Eita iho â tatou e nehenehe e faaau i te oaoa o ta tatou i ite ia horoa na Iehova i te haamoriraa e au ia ˈna.—Ohipa 20:35; Apokalupo 4:11.

Hau atu â, ia rave faahou oe i ta oe haamoriraa Kerisetiano, e mâha ïa to oe hiaai i te mau mea pae varua. (Mataio 5:3) Te ui nei te taata e haaati aˈe te ao, ‘No te aha tatou e ora ˈi?’ Te hinaaro rahi nei ratou e ite i te mau pahonoraa o te mau uiraa no nia i te tumu mau o te oraraa. Tera to ratou hinaaro, no te mea ua poiete Iehova ia ratou mai tera. Ua poiete oia ia tatou ia oaoa maite tatou i te tavini ia ˈna. E ite atu â ïa tatou i te oaoa ia haamori ia Iehova no to tatou here ia ˈna.—Salamo 63:1-5.

Ia papu ia oe e te hinaaro ra Iehova ia hoˈi mai oe ia ˈna ra. E nafea e papu ai ia oe i te reira? A feruri na: Ma te pure rahi, ua faaineine-maitai-hia teie buka rairai. Ua hopoihia mai te reira na oe, peneiaˈe na te hoê matahiapo aore ra na te hoê hoa Kerisetiano. Ua turaihia oe ia taio e ia ite i te pahonoraa o te reira. Te haapapu ra teie buka rairai e aita Iehova i haamoe ia oe. E haafatata mǎrû râ oia ia oe ia hoˈi mai oe ia ˈna ra.—Ioane 6:44.

E tamahanahanahia tatou a ite ai e aita roa ˈtu Iehova i haamoe i ta ˈna mau tavini tei moe. Teie ta te hoê tuahine, o Donna te iˈoa, i haafaufaa. Ua parau oia: “Ua atea mǎrû noa vau i te parau mau, ua pinepine râ vau i te pee i te Salamo 139:23, 24, o te parau ra: ‘E hiˈopoa mai oe ia ˈu, e te Atua, ia ite hoi oe i tau aau; e tamata hua mai ia ˈu, e ia ite oe i tau manaˈo: e hiˈo mai, e eiaha ei haamainaina [aore ra e faaoto] to roto ia ˈu ia oe ra. E aratai oe ia ˈu i te eˈa e tia i te vai-maite-raa te maitai ra.’ Ua taa ia ˈu e e ere au no teie nei ao, e ere roa ˈtu tera to ˈu vahi, tei roto râ i te faanahonahoraa a Iehova te vahi e hinaaro ai au e faaea. Ua taa ˈtu râ ia ˈu e aita roa ˈtu Iehova i faarue ia ˈu, ua titauhia ia ˈu ia imi i to ˈu eˈa no te hoˈi mai ia ˈna ra. Ua oaoa roa vau i te na reiraraa!”

Tei pihaiiho Iehova ia oe ia hoˈi mai oe ia ˈna ra

Te pure nei matou ma te aau haavare ore ia ite faahou oe i “te oaoa . . . no ǒ ia Iehova ra.” (Nehemia 8:10) Ia hoˈi mai oe ia Iehova ra, eita roa ˈtu oe e tatarahapa.