Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUHAA HOÊ

“Na ˈu e imi i tei moe ra”

“Na ˈu e imi i tei moe ra”

E nehenehe te mamoe e moe. Te auraa ïa e, a amu noa ˈi i te aihere i roto i te aua, e atea ê oia i te tahi atu mau mamoe. I tera taime, eita oia e ite faahou i te nǎnǎ, oia atoa i te tiai mamoe. E te poiri maira hoi. A moe ai i roto i te hoê peho i reira e itehia ˈi te mau animara oviri, aita to te mamoe e paruru faahou. Faaroo atura oia i te reo o tei matauhia e ana, o te tiai mamoe ïa, o te horo mai ra ia ˈna ra, o te rave ia ˈna, o te puohu ia ˈna i roto i te opi o to ˈna ahu e o te afai atu ia ˈna i te fare.

UA FAAAU Iehova ia ˈna e rave rahi taime i teie tiai mamoe. I roto i ta ˈna Parau, te haapapu mai ra oia ia tatou: “Na ˈu iho nei e imi i tau mau mamoe, e ia itea ˈtu ratou [aore ra e aupuru ia ratou].”—Ezekiela 34:11, 12.

“Te nǎnǎ o ta ˈu nei aua”

O vai te mau mamoe a Iehova? Ei haapotoraa, o te feia ïa o te here e o te haamori ra ia ˈna. Te parau ra te Bibilia: “E haere mai tatou, e haamori ma te piˈo i raro; e tuu i to tatou turi i te aro o tei hamani ia tatou nei, ia Iehova; oia hoi to tatou Atua, o tatou hoi te nǎnǎ no ta ˈna ra aua; te mau mamoe i arataihia e ta ˈna rima.” (Salamo 95:6, 7) Mai te mamoe mau o te pee ra i te hoê tiai, te hinaaro rahi ra te feia haamori a Iehova e pee i to ratou Tiai. Ua hape anei ratou i te na reiraraa? Aita. No te mau tavini a te Atua, i te tahi mau taime, ua riro ratou mai te “nǎnǎ i purara ê,” “te mau mamoe . . . tei moˈe” e “te mamoe . . . tei atea ê.” (Ezekiela 34:12; Mataio 15:24; Petero 1, 2:25) Noa ˈtu e e atea ê te hoê taata, eita Iehova e faarue ia ˈna mai te mea ra e aita e ravea faahou.

Te manaˈo ra anei oe e e nehenehe Iehova e riro ei Tiai no oe? E nafea Iehova e haapapu ai i te reira i teie mahana? E hiˈo anaˈe e toru ravea:

Te faaamu nei oia ia tatou i te maa pae varua. Te parau ra Iehova: “E faaamu au ia ratou i te maâ maitai rahi roa . . . E taoto ratou i reira i nia i te matie ruperupe, e e faaamu hia i te maâ haaporia.” (Ezekiela 34:14, Te Bibilia Moˈa V.C.J.S., 1976) Aita roa ˈtu Iehova i haamoe i te horoa mai i te maa pae varua haumǎrû e rave rau i te taime au mau. Ua feruri anei oe i te hoê tumu parau, te hoê oreroraa parau aore ra i te tahi video o te pahono ra i te pure ta oe i faahiti no te tauturu ia oe? Aita anei te reira e haapapu ra e ua aupuru iho â Iehova ia oe?

E paruru e e turu oia ia tatou. Te fafau ra Iehova: “Na ˈu e . . . faahoˈi mai i tei purara ê, e . . . taamu hoi i tei fati ra, e na ˈu e faaetaeta i tei maˈihia ra [aore ra tei paruparu].” (Ezekiela 34:16) Te faaitoito ra Iehova i te feia tei paruparu aore ra tei ahoaho mau ra. E taamu oia i te pepe o ta ˈna mau mamoe, ma te tauturu ia ratou ia ora mai ia haamauiuihia ratou, peneiaˈe na te mau hoa Kerisetiano. E faahoˈi mai oia i te feia o te purara ê e te feia o te aro ra i te mau manaˈo tano ore.

Ua hinaaro oia e haapao ia tatou. Te parau ra Iehova: “[E] faaora [vau] ia ratou i te mau vahi atoa i purara ˈi ratou,” e “na ˈu e imi i tei moe ra.” (Ezekiela 34:12, 16) No Iehova, ia moe te hoê mamoe, e ere ïa te auraa e aita e ravea faahou. Ua ite oia e ia moe anaˈe te hoê mamoe, e haere oia e imi i tera mamoe e ia itehia mai ia ˈna e oaoa ïa oia. (Mataio 18:12-14) Inaha, ua pii oia i ta ˈna feia haamori mau “tau nǎnǎ, te nǎnǎ o ta ˈu nei aua.” (Ezekiela 34:31) O oe ïa hoê o teie mau mamoe.

No Iehova, ia moe te hoê mamoe, e ere ïa te auraa e aita e ravea faahou. E oaoa oia ia itehia mai teie mamoe

“E faaapi oe i to matou mau mahana mai tei tahito ra”

No te aha Iehova e imi ai ia oe e e titau manihini ai ia oe ia hoˈi mai ia ˈna ra? No te mea te hinaaro ra oia ia oaoa oe. Ua tǎpǔ Iehova i te haamaitai i ta ˈna mau mamoe. (Ezekiela 34:26) E ere te reira i te tǎpǔ faufaa ore. Ua ite aˈena oe i teie mau haapapuraa.

A haamanaˈo i ta oe i ite a haapii mai ai oe o vai Iehova. Ei hiˈoraa, eaha to oe huru a ite ai oe i te parau mau faahiahia mau no nia i te iˈoa o te Atua e i ta ˈna opuaraa no te huitaata i te taime matamua? Te haamanaˈo ra anei oe i te haumǎrû ia tahoê e te mau hoa Kerisetiano i te mau tairururaa? I te taime a nehenehe ai oe e faaite i te parau apî oaoa i te tahi atu taata o te faaite i te anaanatae mau, aita anei oe i hoˈi i te fare ma te oaoa rahi?

E nehenehe oe e ite faahou i teie huru oaoa. Ua pure te mau tavini a Iehova i tahito ra: “A faafariu mai oe, e te Fatu e, ia matou ia oe na, e e fariu matou ia oe: e faaapi oe i to matou mau mahana mai [tei] tahito ra.” (Oto o Ieremia 5:21, V.C.J.S.) Ua pahono Iehova i teie pure e ua hoˈi mai to ˈna nunaa no te tavini ia ˈna ma te oaoa faahou. (Nehemia 8:17) E na reira atoa Iehova no oe.

No te hoˈi mai râ ia Iehova ra, mea ohie aˈe ia parau i te rave. E hiˈo mai tatou i te tahi mau tautooraa no te hoˈi mai e e nafea oe e nehenehe ai e faaruru i te reira.