Eaha to roto?

Tapura tumu parau

PENE AHURU MA VAˈU

E tia anei ia pûpû vau ia ˈu i te Atua e ia bapetizohia?

E tia anei ia pûpû vau ia ˈu i te Atua e ia bapetizohia?

1. I te mea ua haapii maite oe i te Bibilia na roto i teie buka, eaha te uiraa e hiti mai i teie nei i roto i to oe feruriraa?

 E RAVE rahi pue parau mau Bibilia ta oe i haapii na roto i teie buka. Ei hiˈoraa, ua faaite atu te Atua e horoa mai oia i te ora mure ore, eaha te tupu ia pohe tatou, e tia faahou mai te feia pohe e te vai ra ˈtu â. (Koheleta 9:5; Luka 23:43; Ioane 5:28, 29; Apokalupo 21:3, 4) Eita e ore ua haamata oe i te haere i te mau putuputuraa a te mau Ite no Iehova e ua papu ia oe o ratou te haamori ra i te Atua mai ta ˈna e titau ra. (Ioane 13:35) Ua faatupu oe i te hoê auhoaraa piri e o Iehova e te hinaaro atoa ra paha e tavini ia ˈna. Peneiaˈe, teie paha te uiraa i roto i to oe feruriraa, ‘Eaha te tia ia ˈu ia rave i teie nei no te tavini i te Atua?’

2. Eaha te tumu i hinaaro ai te taata Etiopia ia bapetizohia o ˈna?

2 Tera te uiraa i hiti mai i roto i te feruriraa o te hoê taata Etiopia o tei ora i te tau o Iesu. Tau taime i muri aˈe i te tia-faahou-raa o Iesu, ua poro Philipa i tera taata. Ua haapapu atu Philipa o Iesu te Mesia. Ua putapû roa te aau o te taata Etiopia i ta ˈna i haapii. Aita oia i haamarirau, na ô atura oia: “A hiˈo na, e pape to ǒ nei. Eaha te tapea ra ia ˈu ia ore ia bapetizohia?”—Ohipa 8:26-36.

3. (a) Eaha ta Iesu i faaue i ta ˈna mau pǐpǐ? (b) Ia bapetizohia te tahi taata, eaha te tia ia rave?

3 Te faaite maitai ra te Bibilia ia hinaaro tatou e tavini ia Iehova, e tia ia bapetizohia tatou. Ua parau Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ: “E faariro i te taata o te mau nunaa atoa ei pǐpǐ na ˈu ma te bapetizo ia ratou.” (Mataio 28:19) Ua horoa atoa mai Iesu i te hiˈoraa ma te haere e bapetizo ia ˈna. Aita te pape i ninii-noa-hia i nia i to ˈna upoo, ua taumihia râ to ˈna tino taatoa i roto i te pape. (Mataio 3:16) I teie mahana, ia bapetizohia te hoê Kerisetiano, e tia atoa ia taumihia to ˈna tino taatoa i roto i te pape.

4. Na roto i to oe bapetizoraa, eaha ta oe e faaite ra i te taata?

4 Ia bapetizohia oe, te faaite ra te reira i te taata e te hinaaro mau ra oe e riro ei hoa no te Atua e e tavini ia ˈna. (Salamo 40:7, 8) E na ô paha ïa oe, ‘Eaha te titauhia ia ˈu ia rave ia bapetizohia vau?’

IA NOAA IA OE I TE ITE E TE TIATURI I TE ATUA

5. (a) Eaha te tia ia oe ia rave na mua hou a bapetizohia ˈi? (b) Eaha te tumu mea faufaa te mau putuputuraa Kerisetiano?

5 Hou a bapetizohia ˈi, e tia ia ite oe o vai o Iehova e o vai o Iesu. Ua haamata oe i te na reira ma te haapii i te Bibilia. (A taio i te Ioane 17:3.) Eita râ e navai. Te parau ra te Bibilia e tia “ia fanaˈo rahi [oe] i te ite mau” o te hinaaro o Iehova. (Kolosa 1:9) E tauturu atu te mau putuputuraa a te mau Ite no Iehova ia faatupu i te auhoaraa piri e o Iehova. Tera te tahi tumu faufaa e tia ia tae tamau oe i tera mau putuputuraa.—Hebera 10:24, 25.

Hou te bapetizoraa, e tia ia haapii oe i te Bibilia

6. E titauhia anei ia haapii oe i te mau mea atoa i roto i te Bibilia hou a bapetizohia ˈi oe?

6 Eita o Iehova e titau atu ia ite i te mau mea atoa i roto i te Bibilia hou a bapetizohia ˈi oe. Aita o ˈna i titau i te reira i te taata Etiopia. (Ohipa 8:30, 31) Hau atu â, e tamau noa tatou i te haapii no nia i te Atua e a muri noa ˈtu. (Koheleta 3:11) Hou râ a bapetizohia ˈi, e titauhia ia ite e ia farii oe i te mau haapiiraa tumu a te Bibilia.—Hebera 5:12.

7. Maoti ta oe haapiiraa Bibilia, ua tauturuhia oe ia aha?

7 Te parau ra te Bibilia: “E ore roa te Atua e mauruuru i te taata aita e faaroo to ˈna.” (Hebera 11:6) E titauhia ïa ia faatupu na mua oe i te faaroo. Te faaite ra te Bibilia i ta vetahi taata o te oire o Korinetia i rave i to ratou faarooraa i ta te mau pǐpǐ i haapii. “Tiaturi atoa ˈtura e rave rahi . . . e bapetizohia aˈera ratou.” (Ohipa 18:8) Ua tauturu atoa ta oe haapiiraa Bibilia ia tiaturi i te mau parau fafau a te Atua e e nehenehe te tusia o Iesu e faaora ia tatou i te hara e te pohe.—Iosua 23:14; Ohipa 4:12; Timoteo 2, 3:16, 17.

A FAAITE IA VETAHI Ê I TA OE E HAAPII RA I ROTO I TE BIBILIA

8. Eaha te turai ia oe ia faaite ia vetahi ê i ta oe e haapii ra?

8 A tamau noa ˈi oe i te haapii i te Bibilia e te ite ua haamaitai te reira i to oe oraraa, e puai mai to oe faaroo. E hinaaro oe e faaite ia vetahi ê i ta oe e haapii ra. (Ieremia 20:9; Korinetia 2, 4:13) O vai ma ta oe e manaˈo ra e faaite i te reira?

Na to oe faaroo e turai ia faaite ia vetahi ê i ta oe e tiaturi ra

9, 10. (a) E faaite oe i ta oe e haapii ra ia vai ma na mua? (b) Eaha te tia ia rave ia hinaaro oe e poro na muri i te amuiraa?

9 E hinaaro paha oe e faaite i ta oe e haapii ra i te fetii, hoa, taata tapiri aore ra hoa ohipa. Mea maitai tera manaˈo, a haamanaˈo râ i te na reira ma te mǎrû e te here. I muri aˈe, e nehenehe oe e haamata i te poro e te amuiraa. Ua ineine anaˈe oe no te reira, a tauaparau e te Ite no Iehova e haapii ra ia oe i te Bibilia. A faaite atu te hinaaro ra oe e poro na muri i te amuiraa. Ia manaˈo oia e ua ineine oe e ua papu ia ˈna te haapao ra oe i te mau faaueraa tumu a te Bibilia, e nehenehe orua e farerei e piti matahiapo o te amuiraa.

10 Eaha te tupu i tera farereiraa? E paraparau na matahiapo na muri ia oe no te ite ua taa e ua tiaturi anei oe i te mau haapiiraa tumu a te Bibilia. E hiˈo atoa raua te haapao ra anei oe i ta te Bibilia e parau ra i roto i to oe oraraa e mai te peu e hinaaro oe e riro ei Ite no Iehova. Eiaha e taiâ i te faaite atu i to oe manaˈo. A haamanaˈo te tâuˈa mau ra te mau matahiapo i te mau mero atoa o te amuiraa, ia oe atoa ïa. (Ohipa 20:28; Petero 1, 5:2, 3) I muri aˈe i tera farereiraa, e faaite atu na matahiapo e nehenehe anei oe e haamata i te poro na muri i te amuiraa.

11. No te aha mea faufaa ia rave i te mau tauiraa hou a poro ai na muri i te amuiraa?

11 E faataa ˈtu paha na matahiapo e titauhia ia rave oe i te tahi atu mau tauiraa hou a haamata ˈi i te poro na muri i te amuiraa. No te aha mea faufaa ia rave i tera mau tauiraa? No te mea ia haere tatou e haapii ia vetahi ê o vai te Atua, e riro tatou ei tia no Iehova e eiaha ïa to ˈna roo ia ino ia tatou.—Korinetia 1, 6:9, 10; Galatia 5:19-21.

A TATARAHAPA E A FARIU MAI

12. No te aha e titauhia i te taata atoa ia tatarahapa?

12 Te vai ra te tahi atu titauraa e tia ia haapao hou te bapetizoraa. Ua parau te aposetolo Petero: “No reira, a tatarahapa e a fariu mai ia tumâhia ta outou mau hara.” (Ohipa 3:19) Eaha te auraa ia tatarahapa? Ia farii ïa oe mea ino ta oe i rave. Papu maitai e titauhia ia tatarahapa ua rave anaˈe oe i te peu taotoraa tia ore. Tera atoa râ te titauhia noa ˈtu ua tamata noa oe i te rave i te mea maitai. Eaha te tumu? No te mea e hara ta tatou paatoa e e titauhia ia ani i te Atua ia faaore mai i te reira.—Roma 3:23; 5:12.

13. Eaha te auraa ia “fariu mai”?

13 E navai anei ia farii mea ino ta tatou i rave? Eita. Ua parau Petero e titau-atoa-hia ia “fariu mai.” Te auraa, e titauhia ia faaea i te rave i te peu ino e ia haamata i te rave i te mea maitai. A feruri na te tere ra oe i te hoê vahi aita oe i haere aˈenei. I muri aˈe, ua taa ia oe ua hape te purumu ta oe i rave. E nafea oe? Eita e ore e haere mǎrû oe, e tapea e e taviri mai oe no te haere i nia i te purumu tano. A haapii ai i te Bibilia, ua taa paha ia oe te rave ra oe i te tahi mau peu e titauhia ia haapae. A farii i te “fariu mai,” te auraa a rave i te mau tauiraa. I muri iho, a rave i te mea maitai.

A PÛPÛ IA OE IHO I TE ATUA

Ua parau anei oe ia Iehova na roto i te pure e tavini oe ia ˈna?

14. Eaha te rave no te pûpû ia oe i te Atua?

14 Te tahi atu tuhaa faufaa e tia ia haapao hou a bapetizohia ˈi, o te pûpûraa ia oe ia Iehova. Eaha ïa te auraa? Na roto i te pure, e parau oe ia Iehova e haamori oe ia ˈna anaˈe e e tuu oe i to ˈna hinaaro i te parahiraa matamua i roto i to oe oraraa.—Deuteronomi 6:14, 15.

15, 16. Na te aha e turai i te tahi taata ia pûpû ia ˈna iho i te Atua?

15 Ma te parau e haamori oe ia Iehova anaˈe, e au oe i te taata o tei parau i ta ˈna i here, eita roa ˈtu o ˈna e faarue ia ˈna. A feruri na i te hoê tane e te hoê vahine o te haamatau ra ia raua. I muri aˈe, e tupu mai te here a hinaaro atu ai te tane e faaipoipo ia ˈna. Noa ˈtu e hopoia rahi to muri mai i tera faaotiraa, e farii oia i te na reira no to ˈna here i tera vahine.

16 A haapii noa ˈi no nia ia Iehova, ua haamata oe i te here e te hinaaro e tavini ia ˈna. Na te reira e turai atu ia parau na roto i te pure, e tavini oe ia ˈna. Te parau ra te Bibilia e tia i te taata o te hinaaro e pee ia Iesu “ia haapae . . . ia ˈna iho.” (Mareko 8:34) Eaha te auraa? O Iehova ïa ta oe e faaroo na mua roa i roto i to oe oraraa. No oe, mea faufaa aˈe ta Iehova e ani mai ra i to oe mau hinaaro e ta oe mau opuaraa.—A taio i te Petero 1, 4:2.

EIAHA E TAIÂ I TE ORE E TAPEA I TA OE PARAU!

17. Eaha te tumu eita vetahi e pûpû ia ratou iho ia Iehova?

17 Eita vetahi e pûpû ia ratou iho ia Iehova no te taiâ eita ratou e tapea i ta ratou parau. Aita hoi ratou e hinaaro ra e faaoto ia Iehova. No te tahi atu, e manaˈo ïa eita o ˈna e faahapa ˈtu no ta ratou e rave no te mea aita ratou i pûpû ia ratou ia Iehova.

18. Na te aha e tauturu atu ia faaea i te manaˈo e hape oe?

18 Na to oe here ia Iehova e tauturu atu ia faaea i te taiâ. No to oe here ia ˈna, e rave oe i te mau mea atoa e titauhia no te tapea i ta oe parau. (Koheleta 5:4; Kolosa 1:10) Eita oe e manaˈo mea fifi roa ia rave i te hinaaro o Iehova. Ua papai te aposetolo Ioane: “Teie hoi te here i te Atua, ia haapao tatou i ta ˈna mau faaueraa. E ere ta ˈna mau faaueraa i te mea teimaha.”—Ioane 1, 5:3.

19. No te aha eiaha oe ia taiâ i te pûpû ia oe ia Iehova?

19 Aita e titauhia ra ia riro ei taata tia roa no te pûpû ia oe ia Iehova. Eita roa ˈtu o ˈna e titau mai ia rave i te ore e maraa ia tatou. (Salamo 103:14) E tauturu oia ia oe ia rave i te mea maitai. (Isaia 41:10) A tiaturi ia Iehova ma to oe aau atoa e “na ˈna e faaite [aore ra e faaafaro] ia oe i to oe ra mau haerea.”—Maseli 3:5, 6.

A FAAITE I TE TAATA ATOA UA PÛPÛ OE IA OE I TE ATUA

20. Ua oti anaˈe oe i te pûpû ia oe ia Iehova, eaha te titauhia ia rave i muri mai?

20 Ua ineine anei oe i te pûpû ia oe ia Iehova? Ua oti anaˈe oe i te rave i te reira, e titauhia ia bapetizohia oe.

21, 22. Eaha ta oe e rave no te faaite i mua i te taata atoa i to oe faaroo?

21 A faaite i te tiaau o te mau matahiapo ua oti oe i te pûpû ia oe ia Iehova e te hinaaro ra ia bapetizohia oe. E maiti oia te tahi mau matahiapo no te hiˈopoa faahou na muri ia oe i te mau haapiiraa tumu a te Bibilia. Ua hoê anaˈe to ratou manaˈo e ua ineine oe, e faaite atu ratou e nehenehe oe e bapetizohia i te tairururaa i mua ˈtu. I tera rururaa, e faataahia te auraa o te bapetizoraa na roto i te hoê oreroraa parau. I muri iho, e ui te taeae orero e piti uiraa i te feia o te bapetizohia. Ma te pahono i tera nau uiraa, e faaite oe i mua i te taata atoa i to oe faaroo.—Roma 10:10.

22 I muri iho, e bapetizohia oe. E taumihia to oe tino taatoa i roto i te pape. Na roto i te bapetizoraa, e ite te taata atoa ua pûpû oe ia oe i te Atua e ua riro oe ei Ite no Iehova i teie nei.

TE AURAA O TO OE BAPETIZORAA

23. Eaha te auraa ia bapetizohia “i te iˈoa o te Metua e o te Tamaiti e o te varua moˈa”?

23 Ua parau Iesu ia bapetizohia ta ˈna mau pǐpǐ “i te iˈoa o te Metua e o te Tamaiti e o te varua moˈa.” (A taio i te Mataio 28:19.) Eaha te auraa? Te farii ra ïa oe i te tiaraa o Iehova, te tuhaa a Iesu i roto i te opuaraa a te Atua, oia atoa e te faaohipa ra te Atua i to ˈna varua moˈa no te faatupu i to ˈna hinaaro.—Salamo 83:18; Mataio 28:18; Galatia 5:22, 23; Petero 2, 1:21.

Ia bapetizohia oe, e faaite te reira ua faaoti oe i te rave i te hinaaro o te Atua

24, 25. (a) A faataa na i te auraa o te bapetizoraa. (b) Eaha te hiˈopoahia i roto i te pene hopea?

24 E auraa faufaa mau to te bapetizoraa. Ia taumihia oe i roto i te pape, te auraa ua faarue oe i to oe oraraa tahito. Ia haere mai oe i nia mai raro mai i te pape, ua haamata ïa oe i te hoê oraraa apî ma te rave i te hinaaro o te Atua. Te faaite ra te reira o Iehova ta oe e tavini i teie nei. A haamanaˈo noa, aita oe i pûpû ia oe i te hoê taata, i te tahi faanahonahoraa aore ra no te tahi tiaraa, ia Iehova râ.

25 I te mea ua pûpû oe ia oe i te Atua, e tauturu te reira ia oe ia piri roa ˈtu â ia ˈna. (Salamo 25:14) E ere te auraa e faaorahia te tahi taata no te mea noa ua bapetizohia o ˈna. Ua papai hoi te aposetolo Paulo: “A tutava noa ïa ma te mǎtaˈu e te rûrû ia noaa ia outou te ora.” (Philipi 2:12) E haamataraa noa te bapetizoraa. Eaha râ te tia ia rave ia vai piri noa oe ia Iehova? E pahonohia tera uiraa i roto i te pene hopea o teie buka.