Eaha to roto?

Tapura tumu parau

PENE 28

“O oe anaˈe hoi te Atua haapao maitai”

“O oe anaˈe hoi te Atua haapao maitai”

1, 2. No te aha e nehenehe e parau ua ite te arii Davida mea mauiui ia taiva te taata ia tatou?

 UA ITE te arii Davida mea mauiui ia taiva te taata ia tatou. I te hoê taime, ua imi te mau taata o to ˈna iho nunaa i te faatahuri i ta ˈna faatereraa. Hau atu â, ua taiva te tahi o te mau taata piri roa ia ˈna. Hoê o ratou, o ta ˈna ïa vahine matamua. I te omuaraa, “ua here roa” Mikala ia ˈna e eita e ore ua turu atu oia ia Davida i roto i ta ˈna mau hopoia ei arii. I muri aˈe râ, “haamata ˈtura oia i te vahavaha ia ˈna i roto i to ˈna aau” e ua tae roa i te parau e au Davida i “te hoê taata neneva.”​—Samuela 1, 18:20; Samuela 2, 6:16, 20.

2 Ua taiva atoa Ahitophela, to Davida taata aˈo. I haafaufaahia na ta ˈna mau aˈoraa “mai te mea ra e no ǒ mai i te Atua mau ra” te reira. (Samuela 2, 16:23) I muri aˈe râ, ua taiva teie hoa piri e te tiaturihia e ua turu atoa i te feia i orure hau ia Davida. O vai to muri mai i tera orureraa hau? O Abasaloma, te tamaiti iho a Davida! Ua eiâ Abasaloma i “te aau o te mau taata o Iseraela” e na ˈna iho i faariro ia ˈna ei arii! E rave rahi tei tahoê atu ia Abasaloma e tei imi i te haapohe ia Davida e ua titau-roa-hia ia horo ê oia.​—Samuela 2, 15:1-6, 12-17.

3. Eaha ta Davida i papu?

3 Te vai ra anei o tei ore i taiva ia Davida? I roto i to ˈna mau ati atoa, ua papu ia Davida hoê anaˈe tei ore i taiva mau ia ˈna, o te Atua ra o Iehova. No reira Davida i parau ai no Iehova: “Eita oe e taiva i te taata taiva ore.” (Samuela 2, 22:26) Eaha te taiva ore aore ra te haapao maitai e no te aha o Iehova te hiˈoraa maitai roa ˈˈe?

Eaha te taiva ore?

4, 5. (1) Eaha te auraa o te parau “taiva ore” i roto i te Bibilia? (2) No te aha e ere te taata taiva ore i te hoê noa taata tiaturihia?

4 Ia au i te auraa o te parau “taiva ore” i roto i te mau Papai Hebera, eita te taata taiva ore e taiva i te taata ta ˈna e here e e tamau oia i te tauturu e i te turu atu. Eita o ˈna e na reira ma te faatia ture noa, no te mea râ ua here oia i taua taata ra. a E ere te taata taiva ore i te hoê noa taata tiaturihia. Ei hiˈoraa, e parauhia no te avaˈe, e “ite haapao maitai i nia i te raˈi” oia. Pauroa te mahana, e tiaturi papu tatou, i te po, e itehia te avaˈe. Aita e po aita te avaˈe. (Salamo 89:37) Tera râ eita e nehenehe e parau mea taiva ore te avaˈe. Eaha te tumu? No te mea eita te avaˈe e nehenehe e faaite i te here.

Te parauhia ra e ite haapao maitai te avaˈe, o te mau melahi e taata anaˈe râ te nehenehe e pee i to Iehova taiva ore

5 I roto i te mau Papai, e tuatiraa te vai ra i roto i te taiva ore e te here. Ia faaite te tahi i te taiva ore, te haapapu ra ïa oia i to ˈna here i te taata herehia. Noa ˈtu eaha te tupuraa, eita te taata taiva ore e taui. E ere oia mai te miti o te arepurepu hanoa i te mataˈi. Noa ˈtu te fifi rahi, eita te taata e faaite i te taiva ore, aore ra here taiva ore, e aueue, e faaoromai tamau râ oia.

6. (1) No te aha tatou e parau mea varavara te feia taiva ore i teie tau e eaha ta te Bibilia i parau? (2) E nafea tatou e haapii ai eaha mau na te taiva ore e eaha te tumu e na reira ˈi tatou?

6 Parau mau, mea varavara te feia taiva ore i teie tau. Ua ineine te mau hoa piri roa i “te taataahi te tahi i te tahi.” Te rahi noa ˈtura te tane e vahine o te faarue i to ratou hoa faaipoipo. (Maseli 18:24; Malaki 2:14-16) Ua rahi roa te feia o te taiva te tahi i te tahi e tia roa ˈi ia tatou ia parau mai te peropheta Mika: “Ua moˈe te taata taiva ore mai nia mai i te fenua nei.” (Mika 7:2) Area o Iehova aita roa ïa i taiva noa ˈˈe i te roaraa o te tau. No reira, ia hinaaro tatou e haapii eaha mau na te taiva ore e e nafea ia faaite i te reira, e titauhia ia hiˈopoa mea nafea Iehova i te faaiteraa i te taiva ore, e tuhaa faahiahia hoi tera o to ˈna here.

O Iehova anaˈe “te Atua haapao maitai”

7, 8. No te aha e parauhia ˈi o Iehova anaˈe te Atua haapao maitai aore ra taiva ore?

7 Te na ô ra te Bibilia no Iehova: “O oe anaˈe hoi te Atua haapao maitai.” (Apokalupo 15:4) No te aha e parauhia ˈi mai tera? Aita anei te tahi mau melahi e te tahi mau taata i faaite i te tahi taime i te taiva ore faahiahia mau? (Ioba 1:1; Apokalupo 4:8) E o Iesu Mesia, aita anei o ˈna i piihia te “tavini taiva ore” o te Atua? (Salamo 16:10) No te aha ïa e parauhia ˈi o Iehova anaˈe te Atua haapao maitai aore ra taiva ore?

8 Na mua roa, a haamanaˈo e tuhaa faahiahia te taiva ore o te here. Te parauhia ra “e here te Atua,” o ˈna anaˈe ïa tei faaite i te here ma te tia roa. Te auraa, o ˈna anaˈe ïa tei faaite atoa i te haapao maitai, aore ra taiva ore, ma te tia roa. (Ioane 1, 4:8) E nehenehe te mau melahi e te mau taata e pee i te mau huru maitatai faahiahia o te Atua, o Iehova anaˈe râ te Atua haapao maitai. Ua piihia Iehova, “To te mau Mahana Tahito,” o Iehova anaˈe ïa tei faaite maoro aˈe i te taiva ore. (Daniela 7:9) Aita ˈtu ïa mai ia Iehova te taiva ore! Mea nafea Iehova i te faaiteraa i to ˈna haapao maitai aore ra taiva ore?

9. Eaha te auraa ia parauhia, e ore Iehova “e taiva i roto i te mau mea atoa ta ˈna e rave”?

9 “E ore [Iehova] e taiva i roto i te mau mea atoa ta ˈna e rave.” (Salamo 145:17) Eaha te auraa? Te horoa mai ra te Salamo 136 i te pahonoraa. Te faahitihia ra e rave rau ohipa ta Iehova i rave no te faaora i ta ˈna mau tavini mai te faaoraraa o ˈna i te nunaa Iseraela i te miti Uteute. A tapao na i te irava tataitahi o teie salamo, e parauhia no Iehova: “E vai â to ˈna here taiva ore e a muri noa ˈtu.” E hiˈopoa ˈtu â oe i teie salamo i te tuhaa “ Uiraa no te feruriruri” i te api 289. A taio ai i taua salamo ra, e maere paha oe i te rahi o te mau ohipa ta Iehova i rave no to ˈna here taiva ore i to ˈna nunaa. Eita Iehova e taiva i ta ˈna mau tavini, e faaroo hoi oia i ta ratou mau taparuparuraa a faaora ˈtu ai ia ratou i te taime au. (Salamo 34:6) Ia ore ta ˈna mau tavini e taiva ia ˈna, e faaite noa Iehova i to ˈna here taiva ore ia ratou.

10. E nafea ˈtu â Iehova ia faaite eita o ˈna e taiva i ta ˈna mau tavini?

10 Hau atu â, ma te ore e taui i ta ˈna mau ture aveia no nia i te mea maitai e te mea ino, te haapapu ra Iehova eita o ˈna e taiva i ta ˈna mau tavini. E ere oia mai te taata o te taui hanoa i to ratou manaˈo ia au i to ratou mau hinaaro e huru. Noa ˈtu ua mairi te tau, aita Iehova i taui i to ˈna manaˈo i te mau mea mai te peu tahutahu, te haamoriraa idolo e te taparahiraa taata. Ua parau o ˈna na roto i te peropheta Isaia: “E ruhiruhia noa ˈtu outou, eita vau e taui.” (Isaia 46:4) No reira, e faufaa-mau-hia tatou ia haapao i ta Iehova ture aveia tia i roto i ta ˈna Parau, te Bibilia.​—Isaia 48:17-19.

11. No te aha tatou e tiaturi papu ai e faatupu iho â Iehova i ta ˈna i fafau?

11 Te haapapu atoa ra Iehova eita o ˈna e taiva i ta ˈna mau tavini na roto i te tapearaa i ta ˈna mau parau fafau. Ia tohu oia i te hoê mea, e tupu iho â. No reira Iehova i parau ai: “Oia atoa ta ˈu parau no roto i to ˈu nei vaha. Eita te reira e hoˈi faufaa ore noa mai ia ˈu, e faatupu mau râ te reira i te mau mea atoa ta ˈu e au, e e rave iho â i ta ˈu i faaue atu ia rave.” (Isaia 55:11) Eita Iehova e fafau i te tahi mea eita o ˈna e rave. Ua papu ia Iosua tera te huru o Iehova, no reira o ˈna i parau ai: “Aita hoê parau fafau i ore i tupu i te mau parau fafau maitai atoa ta Iehova i fafau i te nunaa o Iseraela, ua tupu pauroa te reira.” (Iosua 21:45) E nehenehe ïa tatou e tiaturi papu e faatupu iho â Iehova i ta ˈna mau parau fafau.​—Isaia 49:23; Roma 5:5.

12, 13. Eaha te faufaaraa ia ite e vai â to Iehova here taiva ore e a muri noa ˈtu?

12 Te faaite mai ra te Bibilia e vai â to Iehova here taiva ore “e a muri noa ˈtu.” (Salamo 136:1) Eaha te faufaaraa o teie parau? Ei taata hara, eita e raea ia tatou “te hanahana o te Atua.” (Roma 3:23) Te oaoa nei râ tatou i te ite ia faaore Iehova i te hara, e faaore oia i te reira e a muri noa ˈtu. Mai ta tatou i hiˈopoa i roto i te pene 26, eita Iehova e faahiti faahou mai i te hara ta ˈna i faaore. No reira, mea titauhia ia mauruuru tatou e vai â to Iehova here taiva ore e a muri noa ˈtu!

13 E vai â to Iehova here taiva ore e a muri noa ˈtu i roto i te tahi atu auraa. Te parau ra ta ˈna Parau e au te taata parau-tia i “te hoê tumu raau i tanuhia i pihai iho i te anavai, e tumu raau o te hotu i to ˈna tau, eita to ˈna rauere e maemae. E manuïa te mau mea atoa ta ˈna e rave.” (Salamo 1:3) A feruri na i te hoê tumu raau ruperupe eita to ˈna rauere e maemae! Ia oaoa tatou i te taio e i te haapii i te Parau a te Atua, e maoro to tatou pue mahana, e ite tatou i te hau e te maitai i roto i to tatou oraraa. I te mea e Atua haapao maitai Iehova, e ninii oia i nia i ta ˈna mau tavini i te mau haamaitairaa mure ore. Oia, i roto i te ao apî parau-tia a Iehova, e faufaahia te mau taata auraro i to ˈna here taiva ore e a muri noa ˈtu.​—Apokalupo 21:3, 4.

Eita Iehova e “faarue i tei ore i taiva ia ˈna”

14. Eaha to Iehova huru a ite i te taiva ore o ta ˈna mau tavini?

14 E rave rahi taime to Iehova haapapuraa e Atua haapao maitai oia. I te mea eita Iehova e taui, eita iho â ïa oia e faarue i ta ˈna tavini taiva ore. Ua parau te papai salamo: “I vai apî na vau e ua ruhiruhia i teie nei, aita râ vau i ite i te taata parau-tia i te faarueraahia e ta ˈna mau tamarii i te imiraa i te faraoa. . . . Mea au na Iehova i te parau-tia, e eita oia e faarue i tei ore i taiva ia ˈna.” (Salamo 37:25, 28) Na Iehova i hamani ia tatou, mea tano iho â ïa ia haamori tatou ia ˈna anaˈe. (Apokalupo 4:11) Ei Atua haapao maitai, te haafaufaa ra Iehova i te mau ohipa maitatai atoa ta tatou e rave.​—Malaki 3:16, 17.

15. Mea nafea ta Iehova mau haaraa i nia i te nunaa Iseraela e haapapu ai e Atua haapao maitai o ˈna?

15 No to ˈna here taiva ore, e tamau Iehova i te tauturu i to ˈna nunaa tei roto anaˈe ratou i te ati. Te faaite mai ra te papai salamo: “Te tiai nei oia i te ora o to ˈna feia taiva ore. Te faaora nei oia ia ratou i te rima o te feia ino.” (Salamo 97:10) A hiˈo na i ta ˈna mau haaraa i nia i te nunaa Iseraela. I muri aˈe i to Iehova faaoraraa ia ratou i te miti Uteute, ua himene te nunaa Iseraela ia Iehova: “I to here taiva ore, ua aratai oe i te nunaa ta oe i hoo mai.” (Exodo 15:13) Ua riro mau â tera faaoraraa ei haapapuraa o to Iehova here taiva ore. No reira Mose i parau ai i te mau Iseraela: “E ere no te mea o outou te mea rahi roa ˈˈe o te mau nunaa atoa i here ai e i maiti ai Iehova ia outou, o outou hoi te mea haihai roa ˈˈe o te mau nunaa atoa. No to Iehova râ here ia outou e no te haapao i ta ˈna i horeo i to outou mau tupuna i aratai ai Iehova ia outou i rapae ma te rima puai, no te hoo mai ia outou i te fenua o te faatîtîraa, i te mana o Pharao arii o Aiphiti.”​—Deuteronomi 7:7, 8.

16, 17. (1) Mea nafea e itehia aita te mau Iseraela i faaite i te mauruuru no to Iehova here taiva ore, eaha râ ta Iehova i rave? (2) Mea nafea te rahiraa o te mau Iseraela i te faaiteraa “eita faahou e nehenehe e tauturu ia ratou”? Eaha te haapiiraa no tatou?

16 Aita te rahiraa o te mau Iseraela i faaite i te mauruuru no to Iehova here taiva ore. Noa ˈtu ua faaora Iehova ia ratou, “ua tamau ratou i te rave i te hara ia ˈna, ma te orure hau i Tei Teitei Roa ˈˈe.” (Salamo 78:17) I te roaraa o te mau matahiti, aita ratou i faaea i te orure hau ia Iehova, ua faarue ratou ia ˈna no te haamori i te mau atua haavare e ua rave i te mau peu viivii. Teie râ, aita Iehova i ofati i ta ˈna faufaa e o ratou. Na roto i te peropheta ra o Ieremia, ua taparuparu Iehova i to ˈna nunaa: “A hoˈi mai, e Iseraela taiva e. . . . Eita vau e hiˈo riri ia oe, e Atua taiva ore hoi au.” (Ieremia 3:12) Mai ta tatou i haapii i roto i te pene 25, aita te rahiraa o te mau Iseraela i tatarahapa e i taui. “Ua haamaau noa râ ratou i te mau vea a te Atua mau, ua vahavaha i ta ˈna mau parau e ua faaooo i ta ˈna mau peropheta.” Eaha te faahopearaa? “Tupu noa ˈtu te riri o Iehova i to ˈna nunaa e eita faahou e nehenehe e tauturu ia ratou.”​—Paraleipomeno 2, 36:15, 16.

17 Eaha ta tatou e haapii mai? E ere no te mea e Atua haapao maitai Iehova, e tapo ïa o ˈna i to ˈna mata ia rave te taata i te hara. Parau mau, e Atua Iehova “tei rahi i te here taiva ore,” e e aroha hamani maitai oia mai te peu e tumu papu no te na reira. Eaha râ ta ˈna e rave ia ore te taata ino e taui? I taua taime ra, e haapao maite Iehova i ta ˈna mau ture aveia parau-tia e e faautua oia i tei hara. Mai tei parauhia ia Mose, “e faautua iho â” Iehova i tei hapa.​—Exodo 34:6, 7.

18, 19. (1) Ia faautua oia i te feia ino, no te aha Iehova e faaite ai e Atua haapao maitai oia? (2) E nafea Iehova e faaite ai eita o ˈna e taiva i ta ˈna mau tavini tei hamani ino e tei haapohehia?

18 Te faaite ra Iehova i to ˈna haapao maitai ia faautua oia i te feia ino. Eaha te auraa? Teie te faataahia ra i roto i te buka Apokalupo. Teie ta Iehova i faaue i na melahi e hitu: “A haere, a manii i na auˈa e hitu o te riri o te Atua i nia i te fenua.” I te maniiraa te toru o te melahi i ta ˈna auˈa i “roto i te mau anavai e te mau pape pihaa,” riro maira te reira ei toto. Parau atura te melahi ia Iehova: “O oe e vai nei e i vai na, te Atua haapao maitai, e Atua parau-tia oe, ua faatupu hoi oe i teie mau haavaraa, no te mea ua haamanii ratou i te toto o te feia moˈa e o te mau peropheta. Ua faainu oe ia ratou i te toto e ua tano roa.”​—Apokalupo 16:1-6.

19 No te aha te melahi i faahiti ai e “Atua haapao maitai” a faatupu ai i ta Iehova faautuaraa? No te mea, na roto i te haamouraa i te feia ino, te faaite ra ïa Iehova eita o ˈna e taiva i ta ˈna mau tavini tei hamani ino e tei haapohehia. Ei Atua haapao maitai, te haamanaˈo ra Iehova i taua mau tavini taiva ore. Te tiai ru ra oia i te faatia faahou mai ia ratou i te ora mai ta te Bibilia e haapapu mai ra. (Ioba 14:14, 15) E ere no te mea ua pohe ratou, eita ïa Iehova e haamanaˈo ia ratou, “mea ora hoi ratou pauroa no ˈna.” (Luka 20:37, 38) Ua riro te tia-faahou-raa ei haapapuraa eita Iehova e taiva i ta ˈna mau tavini.

No to Iehova haapao maitai, e haamanaˈo e e faatia mai Iehova i te feia tei pohe ma te taiva ore

Ua haapohe te mau Nazi ia Bernard Luimes (i nia nei) e o Wolfgang Kusserow (i ropu)

Ua haapohe te mau mero o te hoê pǔpǔ poritita ia Moses Nyamussua

Te ora mure ore maoti te here taiva ore o Iehova

20. O vai “te mau farii arohahia” e e nafea Iehova e faaite ai eita o ˈna e taiva i teie feia haapao maitai?

20 I te roaraa o te tau, ua tamau Iehova i te faaite eita o ˈna e taiva i te feia haapao maitai. Noa ˈtu e rave rahi matahiti tei mairi, ua “faaoromai roa oia i taua feia ra e au i te tahi mau farii o te riri e tano ia haamouhia.” No te aha? “Ia tupu noa ˈtu taua mau mea ra ia faaitehia te rahi o to ˈna hanahana i te feia e au i te mau farii arohahia, ta ˈna hoi i faataa atea no te hanahana.” (Roma 9:22, 23) “Te mau farii arohahia,” o te feia aau farii ïa tei faatavaihia i te varua moˈa no te faatere e te Mesia i roto i ta te Atua Faatereraa arii. (Mataio 19:28) Na roto i tera faanahoraa, aita Iehova i taiva ia Aberahama, ua faaau atu hoi oia i teie faufaa: “Na roto i to huaai e fanaˈo ai te mau nunaa atoa o te fenua i te hoê haamaitairaa no ratou iho, no te mea ua faaroo oe i to ˈu reo.”​—Genese 22:18.

E Atua haapao maitai Iehova, e tiaturiraa papu ïa to ta ˈna mau tavini taiva ore no a muri aˈe

21. (1) E nafea Iehova ia faaite eita o ˈna e taiva ore i te “nahoa rahi” o te tiaturi ra e ora ˈtu i “te ati rahi”? (2) Eaha ta oe i faaoti papu i te rave?

21 Eita atoa Iehova e taiva i te “nahoa rahi” o te tiaturi ra e ora ˈtu i “te ati rahi” no te fatu i te fenua e a muri noa ˈtu. (Apokalupo 7:9, 10, 14) No to Iehova here taiva ore, e nehenehe ta ˈna mau tavini e fanaˈo i te ora mure ore i roto i te paradaiso i nia i te fenua noa ˈtu mea tia ore ratou. E nafea? Maoti ïa te hoo, tera te haapapuraa rahi roa ˈˈe e Atua haapao maitai o Iehova. (Ioane 3:16; Roma 5:8) No to Iehova haapao maitai, e rave rahi feia o te hinaaro ra i te parau-tia te faafatata mai ra ia ˈna. (Ieremia 31:3) A ite ai e Atua haapao maitai mau Iehova, aita anei oe e hinaaro ra e faafatata ˈtu â ia Iehova? No to Iehova here taiva ore ia tatou, e faaoti papu anaˈe i te faaite i te mauruuru e i te tavini ia ˈna ma te taiva ore.

a Mea anaanatae ia ite i roto i te tahi atu mau irava ua hurihia te taˈo “taiva ore” i te parau “here taiva ore.”