Eaha to roto?

Tapura tumu parau

PENE 14

Ua horoa Iehova i te “hoo no te taata e rave rahi”

Ua horoa Iehova i te “hoo no te taata e rave rahi”

1, 2. E nafea te Bibilia ia faataa i to tatou tupuraa e eaha te ravea hoê roa no te huitaata?

 “TE AUTÂ amui nei te mau mea atoa i poietehia e te mauiui ra ratou paatoa.” (Roma 8:22) Mea na roto i taua mau parau ra to te aposetolo Paulo faataaraa i to tatou tupuraa peapea mau. Ua raea tatou paatoa i te hara, o te mauiui e te pohe ïa to tatou hopearaa. Auaa râ e ravea ta te Atua hau ê ra o Iehova. (Numera 23:19) Ei Atua parau-tia, ua horoa mai Iehova i te hoo no te faaora ia tatou.

2 Te hoo, o te ô rahi roa ˈˈe ïa ta Iehova i horoa no te huitaata. Maoti te reira e faaorahia ˈi tatou i te hara e te pohe. (Ephesia 1:7) O te niu tera o te tiaturiraa o te ora mure ore, i te raˈi anei aore ra i roto i te paradaiso i nia i te fenua. (Luka 23:43; Ioane 3:16; Petero 1, 1:4) Eaha mau na te hoo? E nafea te reira ia haapii mai ia tatou e Atua parau-tia hau ê o Iehova?

No te aha i hinaarohia ˈi te hoê hoo?

3. (1) No te aha i hinaarohia ˈi te hoo? (2) No te aha eita te Atua e nehenehe e taui noa mai tera i te utua pohe e vai ra i nia i te huaai a Adamu?

3 Ua titauhia te hoo no ta Adamu hara. Na roto i te faaroo-ore-raa i te Atua, ua tutuu mai Adamu i te maˈi, te peapea, te mauiui e te pohe ei tufaa na to ˈna huaai. (Genese 2:17; Roma 8:20) Eita te Atua e nehenehe e taui i te utua pohe mai tera noa. Ahiri oia i na reira, ua ofati ïa oia i ta ˈna iho ture, oia hoi: “Ta te hara . . . e aufau mai i te taata, o te pohe ïa.” (Roma 6:23) E ahiri Iehova i haafaufaa ore i ta ˈna iho mau ture aveia tia, e riro ïa te reira ei otoheraa no te faaroo ia ˈna.

4, 5. (1) Mea nafea to Satani faainoraa i te Atua e no te aha ua titauhia ia haapapu Iehova ua haavare Satani? (2) Eaha te pariraa a Satani no nia i te mau tavini haapao maitai a Iehova?

4 Mai ta tatou i ite i roto i te pene 12, ua orure hau Satani, Adamu e Eva ia Iehova e ua faaino maitai o Satani i to Iehova iˈoa. Oia mau, ua parihia e haavare e e faatere ino Iehova o te ore e faatura i te tiamâraa o te taata e te mau melahi. (Genese 3:1-5) Na roto i te faataupupuraa i te opuaraa a te Atua e faaî i te fenua i te feia parau-tia, ua hinaaro atoa Satani ia manaˈohia eita Iehova e nehenehe e tapea i ta ˈna parau. (Genese 1:28; Isaia 55:10, 11) Ahiri aita Iehova i haapapu mea hape ta Satani i parau, eita paha ïa te rahiraa o te mau melahi e te taata e tiaturi faahou i ta ˈna huru faatereraa.

5 Ua faaino-atoa-hia te mau tavini haapao maitai a Iehova. Ua pari Satani e tavini ratou ia ˈna no te fanaˈo noa i ta te Atua haamaitairaa, e i mua i te fifi, e taiva ratou paatoa i te Atua. (Ioba 1:9-11) Mea faufaa ia haapapu na mua ua haavare Satani. Tera râ, ua itehia mai ia Iehova te ravea no te faaite i te parau mau, e i te hoê â taime, no te faaora atoa i te huitaata.

Te hoo aifaito

6. Eaha te tahi mau parau i faaohipahia i roto i te Bibilia no te faataa i te ravea a te Atua no te faaora i te huitaata?

6 Ua faaite te ravea a Iehova i to ˈna aroha hamani maitai e e Atua parau-tia o ˈna. Aita ta te taata e ravea mai tera te huru. Na roto i te parau “hoo,” e matara mai te manaˈo o te hooraa mai, o te faahauraa, o te taraehara, o te tapoˈiraa hara e te faaoreraa hara. (Salamo 49:8; Daniela 9:24; Galatia 3:13; Kolosa 1:20; Hebera 2:17) Ua haamatara maitai Iesu i teie mau manaˈo atoa na roto i teie mau parau: “Ua haere atoa mai te Tamaiti a te taata nei eiaha ia tavinihia oia, no te tavini râ e no te horoa i to ˈna ora ei hoo no te taata e rave rahi.”​—Mataio 20:28.

7, 8. (1) Eaha te auraa o te taˈo “hoo” i roto i te mau Papai? (2) Eaha te faaite ra e ô atoa mai te parau o te aifaitoraa i roto i te taˈo “hoo”?

7 Eaha te hoê hoo? Te taˈo Heleni i faaohipahia i ǒ nei, no roto mai ïa i te tahi parau “matara, faatiamâ” te auraa. E faaohipahia teie parau no te faataa i te moni e aufauhia ia tiamâ mai te feia i haruhia i muri aˈe i te tamaˈi. E aufauhia te hoê hoo no te faahoˈi mai i te tahi mea ta tatou i ere. I roto i te mau Papai Hebera, no roto mai te taˈo “hoo” (kophere) i te hoê parau “tapoˈi” te auraa. Ei hiˈoraa, hoê â parau tei faaohipahia a faaue ai te Atua ia Noa ia parai, aore ra ia tapoˈi, i te tâ i rapaeau e i roto i te araka. (Genese 6:14) E tauturu mai te reira ia taa ua tapoˈi te tusia o Iesu i ta tatou mau hara.​—Salamo 65:3.

8 Ia au i te hoê titionare, i roto i te taˈo Hebera kophere, “te vai ra te manaˈo o te aifaitoraa,” aore ra o te hoê tuearaa. (Theological Dictionary of the New Testament) No te hoo mai ia tatou, aore ra no te tapoˈi i ta tatou mau hara, e titauhia ia aufau i te hoê hoo o te aifaito, aore ra o te tapoˈi maitai, i ta tatou i ere no te hara. No reira te ture ta te Atua i horoa ia Iseraela i parau ai: “E ora ei ora ïa, e mata ei mata, e niho ei niho, e rima ei rima, e avae ei avae.”​—Deuteronomi 19:21.

9. No te aha te mau tavini haapao maitai a te Atua i pûpû ai i te tusia animara e eaha to Iehova manaˈo i taua mau tusia ra?

9 Mai te tau mai â o Abela, ua pûpû te mau taata haapao maitai i te mau tusia animara i te Atua. Ua ite ratou i to ratou tiaraa taata hara e e mea titauhia te taraehara. Ua tiaturi atoa ratou e faaora mai te Atua i te huitaata i te hara na roto i te hoê “huaai” fafauhia. (Genese 3:15; 4:1-4; Levitiko 17:11; Hebera 11:4) Ua farii maitai Iehova i te feia o tei pûpû i taua mau tusia ra no te haamori ia ˈna. Eita râ te animara e nehenehe e tapoˈi roa i te hara a te taata, tei raro aˈe hoi te animara i te taata. (Salamo 8:4-8) No reira te Bibilia e parau ai: “Eita . . . e tia i te toto o te puaatoro oni e to te puaaniho ia hopoi ê i te mau hara.” (Hebera 10:1-4) E hohoˈa noa taua mau tusia ra no te tusia rahi aˈe e pûpûhia i muri aˈe.

“Ei hoo aifaito”

10. (1) E nafea ia aifaito te hoo e pûpûhia? (2) No te aha aita i titauhia ia pûpû e mirioni taata i to ratou ora?

10 Ua parau te aposetolo Paulo: “No Adamu hoi te taata atoa e pohe ai.” (Korinetia 1, 15:22) E titauhia ïa ia pohe te hoê taata tia roa mai ia Adamu ia aifaito te hoo e pûpûhia. (Roma 5:14) O te hoê anaˈe taata tia roa o tei ore i raea i te hara e te pohe te nehenehe e pûpû i te “hoo aifaito.” (Timoteo 1, 2:6) Eita ïa e titauhia ia pûpû e mirioni taata i to ratou ora no te hoo mai i te huaai taatoa o Adamu. Ua faataa te aposetolo Paulo, ua ô mai te hara i “te ao nei na roto i te taata hoê ra e te pohe na roto i te hara.” (Roma 5:12) “No te taata hoê ra i ô mai ai te pohe,” ua horoa ïa te Atua i te hoo na roto i “te taata hoê.” (Korinetia 1, 15:21) Mea nafea?

“Tei horoa ia ˈna iho no te taata atoa ei hoo aifaito”

11. (1) No te aha e parauhia ˈi e faaruru te taata o te horoa i to ˈna ora i “te pohe no te taata atoa”? (2) No te aha eita Adamu raua Eva e nehenehe e fanaˈo i te mau maitai ta te hoo e horoa mai? (A hiˈo i te nota i raro i te api.)

11 Ua maiti Iehova i te hoê taata tia roa o te pûpû i to ˈna ora ma te aau tae. Ia au i te Roma 6:23, “ta te hara hoi e aufau mai i te taata, o te pohe ïa.” Eaha te auraa? E faaruru te taata o te horoa i to ˈna ora ei tusia i “te pohe no te taata atoa” no te aufau i te utua o ta Adamu hara. (Hebera 2:9; Korinetia 2, 5:21; Petero 1, 2:24) I tera noa taime e aifaito ai te hoo e e haapaohia ˈi ta Iehova ture parau-tia. E nehenehe atu ra ïa te utua pohe e vai ra i nia i te huaai o Adamu e faaorehia, no te feia iho â râ o te faaroo i te Atua. a​—Roma 5:16.

12. E nafea te hoo e nehenehe ai e tauturu e rave rahi taata? A horoa i te hoê hiˈoraa.

12 A feruri na te faaea ra oe i te hoê oire e rave te rahiraa o te taata i te ohipa i roto i te hoê â taiete. Mea aufau-maitai-hia oe, e na reira atoa to oe feia tapiri e e oraraa fanaˈo to outou. I te hoê râ mahana, opani atura te taiete. Eaha te tumu? Ua taviri te taata faatere i te moni e topatari aˈera te taiete. Ua ere oe e to oe feia tapiri i te ohipa e aita e moni faahou no te aufau i te mau haamâuˈaraa. No te taata hoê, ua fifi roa te oraraa o to oe utuafare e na reira atoa to te feia e rave rahi. Auaa, ua opua te hoê taata hamani maitai i te tauturu ia outou paatoa. Ua aroha roa hoi oia i te feia rave ohipa e to ratou mau utuafare. Ua ite oia mea faufaa ia tere faahou te taiete, rave atura oia i te faanahoraa no te hoo mai i te taiete e ua aufau atoa i te tarahu a te taiete. Fanaˈo faahou atura to te oire i te ohipa e maitai faahou mai nei te oraraa o te mau utuafare. Oia atoa, no te taata hoê ra o Iesu, e mirioni taata tei tauturuhia.

Na vai e horoa i te hoo?

13, 14. (1) Mea nafea to Iehova horoaraa i te tusia no te hoo mai i te huitaata? (2) Ua aufauhia te hoo ia vai ra e no te aha i titauhia ˈi taua faanahoraa ra?

13 O Iehova anaˈe tei nehenehe e horoa i “te Arenio . . . o te faaore roa i te hara a to te ao nei!” (Ioane 1:29) Aita te Atua i tono noa mai i te tahi melahi no te faaora i te huitaata, ua tono mai râ i ta ˈna Tamaiti, o ˈna anaˈe hoi te nehenehe e haapapu mea hape te mau pariraa a Satani no nia i te mau tavini a Iehova. Ua rave Iehova i te haapaeraa rahi roa ˈˈe ma te tono mai i ta ˈna Tamaiti otahi “here roa” ei tusia. (Maseli 8:30) Ma te aau tae, “ua haapae” te Tamaiti a te Atua “ia ˈna iho.” (Philipi 2:7) Na roto i te hoê semeio, ua tuu Iehova i te ora o ta ˈna Tamaiti otahi i roto i te opu o te hoê vahine apî ati Iuda o Maria te iˈoa. (Luka 1:27, 35) I to ˈna fanauraahia mai ei taata, ua mairihia o ˈna i te iˈoa ra o Iesu. Ia au râ i te Bibilia, e parauhia oia te Adamu hopea, e taata tia roa hoi oia mai ia Adamu. (Korinetia 1, 15:45, 47) No reira ïa Iesu i nehenehe ai e pûpû ia ˈna iho ei tusia no te hoo mai i te huitaata i te hara.

14 E aufauhia taua hoo ra ia vai ra? Te haapapu ra te Salamo 49:7 e e hopoihia te hoo i “te Atua” ra. I te mea na Iehova i horoa mai i te hoo, no te aha ïa te reira e aufauhia ˈi ia ˈna? Eita teie faanahoraa e nehenehe e faaauhia i te moni hoo e aufauhia no te tahi taoˈa, ua riro râ ei ravea no te faaî i te titauraa parau-tia a te Atua. Ma te horoa mai i te hoo, ua haapapu Iehova eita o ˈna e ofati i ta ˈna iho ture tia noa ˈtu e titauhia te haapaeraa rahi.​—Genese 22:7, 8, 11-13; Hebera 11:17; Iakobo 1:17.

15. No te aha i titauhia ˈi ia mauiui e ia pohe Iesu?

15 I te omuaraa o te matahiti 33, ua farii maite Iesu Mesia ia mauiui rahi oia no te aufau i te hoo. Ua vaiiho oia e ia tapeahia oia na nia i te mau pariraa haavare, ia haavahia oia ei taata hara e ia patitihia i nia i te hoê pou haamauiuiraa. Ua titau-mau-hia anei ia mauiui rahi Iesu mai teie? E, no te haapapu mea hape ta Satani i parau no nia i te mau tavini a te Atua. I to ˈna tamariiraa, aita Iesu i nehenehe e na reira, no reira te Atua i paruru ai ia ˈna i te rima o Heroda. (Mataio 2:13-18) I to Iesu râ paariraa mai, na ˈna iho i maiti i te mau papu i mua i te mau tamataraa a Satani, riro atura te reira ei haapapuraa mea hape mau ta Satani mau pariraa. b Ma te “taiva ore, te hapa ore, te viivii ore,” ua faaite Iesu “e ere oia mai te feia hara.” Noa ˈtu te hamani-ino-raa rahi, ua haapapu Iesu e tapea te mau tavini a Iehova i to ratou taiva ore i roto i te tamataraa. (Hebera 7:26) E tauturu mai te reira ia taa no te aha Iesu i tuô ai hou a pohe ai: “Ua hope ia ˈu i te rave i ta oe i ani mai!”​—Ioane 19:30.

Ua hope ia Iesu i te rave i ta te Atua i ani mai!

16, 17. (1) Mea nafea Iesu i te faaotiraa i ta ˈna ohipa? (2) No te aha i titauhia ˈi ia tia ˈtu Iesu i “mua i te Atua no tatou”?

16 Mea titauhia râ ia faaoti Iesu i ta ˈna ohipa. I te toru o te mahana i muri aˈe i te poheraa o Iesu, ua faatia mai Iehova ia ˈna mai te pohe mai. (Ohipa 3:15; 10:40) Na roto i teie semeio rahi, aita noa Iehova i haamaitai i ta ˈna Tamaiti no ta ˈna taviniraa haapao maitai, ua horoa atoa ˈtu râ oia i te ravea no te faaoti i ta ˈna ohipa ei Tahuˈa Rahi na te Atua. (Roma 1:4; Korinetia 1, 15:3-8) Te faataa ra te aposetolo Paulo: “I to te Mesia haereraa mai ei tahuˈa rahi . . . ua tomo oia i roto i te vahi moˈa, eiaha ma te toto o te puaaniho e to te puaatoro oni apî, ma to ˈna iho râ toto, hoê roa tomoraa, e ua noaa mai ia tatou te faaoraraa mure ore. . . . Aita hoi te Mesia i tomo i roto i te hoê vahi moˈa hamanihia e te rima taata, e hohoˈa hoi teie o te vahi moˈa mau, i roto râ i te raˈi, a tia ˈtu ai oia i teie nei i mua i te Atua no tatou.”​—Hebera 9:11, 12, 24.

17 Aita te Mesia i nehenehe e hopoi i to ˈna toto i nia i te raˈi. (Korinetia 1, 15:50) Ua tia ˈtu râ oia i mua i te Atua no te faaite i te faufaa o te ora tia roa ta ˈna i pûpû ei tusia ia farii Iehova i te reira no te hoo mai i te huitaata i te hara. Ua farii anei Iehova i taua tusia ra? E, e ua ite-maitai-hia te reira i te Penetekose o te matahiti 33, i te niniiraahia te varua moˈa i nia i na pǐpǐ 120 i Ierusalema. (Ohipa 2:1-4) E tupuraa faahiahia mau, mea rahi atu â râ te mau haamaitairaa ta te mau tavini a te Atua e fanaˈo na roto i te hoo.

Ta tatou e fanaˈo na roto i te hoo

18, 19. (1) O vai ma te faahauhia e te Atua na roto i te toto o te Mesia? (2) Na roto i te hoo, eaha ta te “nahoa rahi” e fanaˈo i teie nei â e a muri aˈe?

18 I roto i ta ˈna rata i to Kolosa, te faataa ra Paulo ua tia i te Atua ia vai te mau mea atoa i roto i te Mesia, e na roto ia ˈna, ia faahau ïa i te mau mea atoa i te Atua, ma te faatupu i te hau na roto i te toto o Iesu i niniihia i nia i te pou haamauiuiraa. Te faataa atoa ra Paulo e faahauhia “to te raˈi” e “to te fenua.” (Kolosa 1:19, 20; Ephesia 1:10) “To te raˈi,” o na 144 000 ïa Kerisetiano o te tiaturi e tavini ei tahuˈa i te raˈi e o te faatere mai i te fenua ei arii e te Mesia ra o Iesu. (Apokalupo 5:9, 10; 7:4; 14:1-3) E ohipa ratou e o Iesu no te tauturu i te feia auraro i nia te fenua ia fanaˈo i te mau maitai o te hoo i tera e tera mahana 1 000 matahiti te maoro.​—Korinetia 1, 15:24-26; Apokalupo 20:6; 21:3, 4.

19 “To te fenua,” o te feia ïa e tiaturi e ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso i nia i te fenua. Te faataa ra te Apokalupo 7:9-17 ia ratou mai “te hoê nahoa rahi” o te ora ˈtu i “te ati rahi” e fatata mai ra. Eita râ e titauhia ia tiai roa ratou i tera taime no te fanaˈo i te mau maitai o te hoo. “Ua horoi e ua faauouo” ê na ratou i to ratou ahu roa i te toto o te Arenio. I te mea te faatupu nei ratou i te faaroo i te hoo, e fanaˈo ratou i teie nei â i te mau maitai no ǒ mai ia Iehova. Ua hiˈohia ratou ei taata parau-tia e ei hoa no te Atua! (Iakobo 2:23) Na roto i te tusia o Iesu, e nehenehe ratou e “faafatata . . . i te terono o te hamani maitai rahi” e e paraparau ma te taiâ ore i te Atua. (Hebera 4:14-16) Ia hape ratou, e faaore-mau-hia ta ratou hara. (Ephesia 1:7) Noa ˈtu to ratou huru tia ore, te fanaˈo ra ratou i te hoê manaˈo haava maitai. (Hebera 9:9; 10:22; Petero 1, 3:21) Te oaoa nei ratou i teie nei â i te faatupu i te hau e te Atua. (Korinetia 2, 5:19, 20) I te roaraa o na 1 000 matahiti e faatere ai te Mesia, e faaora-mǎrû-noa-hia to te fenua i “te faatîtîraa o te hara e te pohe ia roaa ia ratou te tiamâraa hanahana o te mau tamarii a te Atua.”​—Roma 8:21.

20. Eaha to tatou huru a feruri ai i te hoo?

20 “Ia haamauruuruhia te Atua na roto ia Iesu Mesia” no te hoo! (Roma 7:25) E nehenehe e manaˈohia mea ohie no te Atua ia rave i tera faanahoraa, tera râ, te faaite mai ra te reira i to ˈna paari e maitai rahi. (Roma 11:33) E ia feruri tatou ma te mauruuru i te hoo, e putapû to tatou aau e e faafatata ˈtu â tatou i te Atua parau-tia. Mai te papai salamo, e arue anaˈe ia Iehova o “te hinaaro ra . . . i te parau-tia e te haavaraa paetahi ore.”​—Salamo 33:5.

a Eita Adamu raua Eva e nehenehe e fanaˈo i te mau maitai ta te hoo e horoa mai. Ia au i te ture a Mose, teie te faaueraa tumu no te hoê taata o te haapohe ia vetahi ê ma te opua: “Eiaha outou e rave i te hoo no te ora o te hoê taparahi taata mea tano ia pohe.” (Numera 35:31) Mea tano iho â ia pohe Adamu raua Eva no te mea ua faaroo ore raua i te Atua ma te opua, ua ite hoi raua mea ino ta raua i rave. Na Adamu e Eva iho i faaoti i te tuu i te hiti i te tiaturiraa e ora e a muri noa ˈtu.

b No te horoa i te hoo aifaito, mea titauhia ia pohe Iesu eiaha ei tamarii tia roa, ei taata tia roa râ. A haamanaˈo na, mea opuahia te hara a Adamu, ua ite hoi oia eaha te faautuaraa ia faaroo ore oia i te Atua. No reira, no te riro ei “Adamu hopea” e no te tapoˈi i taua hara ra, ua titauhia ia paari mai Iesu no te rave i ta ˈna iho faaotiraa e tapea i to ˈna hapa ore i mua ia Iehova. (Korinetia 1, 15:45, 47) Ua tapea Iesu i te taiva ore i roto i te mau tuhaa atoa o to ˈna oraraa. No reira oia i nehenehe ai e pûpû i to ˈna ora ei tusia. Ua rave oia i “te ohipa tia hoê ra” ia parauhia te mau huru taata atoa e taata parau-tia no te ora.​—Roma 5:18, 19.