Eaha to roto?

Tapura tumu parau

PENE 7

Faaiteraa i “te parau apî oaoa no Iesu”

Faaiteraa i “te parau apî oaoa no Iesu”

Philipa, hoê hiˈoraa no te taviniraa

Niuhia i nia i te Ohipa 8:4-40

1, 2. Eaha tei tupu i te tamataraa te feia patoi i te tapea i te pororaa?

 UA HAAMATA te feia patoi i te hamani ino i te mau Kerisetiano. Area Saulo, ua “hamani ino uˈana” oia i te amuiraa, hoê taˈo faaohipahia i roto i te reo tumu no te faaite i te ino rahi. (Ohi. 8:3) Ua horo ê atura te mau pǐpǐ ia Ierusalema e ua manaˈo vetahi e e nehenehe Saulo e tapea i te ohipa pororaa. Tera râ, i te purara-ê-raa te mau Kerisetiano ua tupu te tahi mea faahiahia. Eaha ra?

2 Ua faaite haere te mau pǐpǐ tei purara ê “i te parau apî oaoa” i te mau vahi i reira ratou i te horo-ê-raa. (Ohi. 8:4) A feruri na! Aita te feia patoi i manuïa noa ˈˈe, ua tauturu râ ratou ia purara ê te parau apî oaoa. Ma te hamani ino i te mau pǐpǐ, aita ratou i manaˈo noa ˈˈe e tauturu ratou ia parare te ohipa pororaa i te mau vahi atea. Mai ta tatou e ite mai i roto i teie haapiiraa, ua tupu atoa te reira i teie mahana.

“Te mau pǐpǐ tei purara ê” (Ohi. 8:4-8)

3. (1) O vai o Philipa? (2) No te aha aita to Samaria i faaroo atura i te parau apî oaoa e eaha ta Iesu i tohu no Samaria?

3 O Philipa a hoê o “te mau pǐpǐ tei purara ê.” (Ohi. 8:4; a hiˈo i te tumu parau tarenihia “ Philipa: ‘Te taata poro evanelia.’”) Ua haere oia i Samaria, hoê oire aita te mau taata i faaroo atura i te parau apî oaoa. No te mea ua faaue Iesu i te mau aposetolo: “Eiaha e tomo atu i te mau oire no Samaria, a haere noa râ i te mau mamoe tei moˈe o te utuafare o Iseraela.” (Mat. 10:5, 6) Tera râ, ua parau Iesu hou a hoˈi ai i te raˈi, e faaroo iho â to Samaria i te parau apî oaoa: “E riro outou ei ite no ˈu na Ierusalema, na Iudea taatoa, na Samaria e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua.”—Ohi. 1:8.

4. Eaha te huru o to Samaria i to ratou faarooraa ia Philipa e no te aha ratou i na reira ˈi?

4 No Philipa “ua paari te huero maa no te ootiraa” i Samaria. (Ioa. 4:35) Ua oaoa to Samaria i te faarooraa i ta ˈna poroi. Noa ˈtu mea vahavaha na te ati Iuda i to Samaria, ua farii maitai râ to Samaria i te parau apî oaoa, aita hoi ratou i feruri mai te mau Pharisea. Ua poro Philipa i to Samaria ma te itoito e aita to ˈna e manaˈo oti noa no nia ia ratou. Eita ïa tatou e maere, e ua “haapao maitai” ratou i ta Philipa i parau.—Ohi. 8:6.

5-7. A horoa i te mau hiˈoraa e nafea te horo-ê-raa te mau Kerisetiano i turu ai te parareraa o te parau apî oaoa.

5 I teie mahana, mai te senekele matamua, aita te hamani-ino-raa i tapea i te ohipa pororaa. Noa ˈtu ua haere te mau Kerisetiano i te hoê vahi ê aore ra ua tuuhia ratou i te fare tapearaa, ua tamau ratou i te poro i te parau apî oaoa i te mau taata. Ei hiˈoraa, i te piti o te Tamaˈi rahi, ua nehenehe te mau Ite no Iehova e poro i roto i te mau aua haavîraa. Ua faataa hoê ati Iuda no nia i te mau Ite i te aua haavîraa: “Ua tauturu te itoito o te mau Ite no Iehova ia ˈu ia ite e ua niuhia to ratou faaroo i nia i te mau Papai, e ua riro atoa mai au ei Ite no Iehova.”

6 I te tahi taime, ua porohia te feia hamani ino e ua farii ratou i te reira. Ei hiˈoraa, i te afairaahia te taeae Franz Desch i te aua haavîraa i Gusen i Auteteria, ua farerei o ˈna i te hoê tiai SS e ua farii i te hoê haapiiraa Bibilia. A feruri na, tau matahiti i muri iho, ua oaoa raua i te farerei-faahou-raa i te hoê tairururaa a te mau Ite no Iehova, e ua riro mai raua ei taata poro!

7 Ua turai atoa te hamani-ino-raa i te mau Kerisetiano ia horo ê i te tahi atu fenua. Ei hiˈoraa, i te mau matahiti 1970 ua horo ê te mau Ite no Malawi i Mozambique e ua poro ratou i ǒ. Noa ˈtu i muri iho ua tupu te patoiraa i Mozambique, aita te ohipa pororaa i faaea. Te parau ra Francisco Coana: “Ua tapeahia te rahiraa o matou no te mea ua poro matou, ua farii maitai râ te taata i te poroi, e ua tiaturi matou e te turu mai ra Iehova mai ia ˈna i tauturu i te mau Kerisetiano i te senekele matamua.”

8. Nafea te tamaˈi e te navai ore o te ohipa i tauturu ai i te mau taata ia faaroo i te parau apî oaoa?

8 Parau mau, e ere noa te hamani-ino-raa te tumu i ite ai e i farii ai e rave rahi taata i te parau apî oaoa. Tau matahiti i muri iho, e rave rahi taata tei haere e ora i te tahi atu fenua no te mea ua tupu te tamaˈi aore ra aita i navai te ohipa i ǒ ratou. Ua nehenehe ïa ratou e faaroo i te parau apî oaoa e e haapii i te Bibilia. Tera râ, e titauhia ia porohia ratou na roto i to ratou iho reo. Ua ineine anei outou i te poro i te taata “no roto mai i te mau nunaa e opu e reo atoa” i to outou vahi?—Apo. 7:9.

“Horoa atoa mai na i tena mana no ˈu” (Ohi. 8:9-25)

“I to Simona râ iteraa e na roto i te tuuraa rima a na aposetolo e noaa mai ai te varua moˈa, parau atura oia e e horoa oia i te moni na raua.”—Ohipa 8:18

9. O vai o Simona, e no te aha o ˈna i anaanatae ai i ta Philipa i rave?

9 Ua faatupu Philipa e rave rahi semeio i Samaria. Ei hiˈoraa, ua faaora oia i te feia maˈi e ua tiavaru atoa i te mau demoni. (Ohi. 8:6-8) Ua maere roa o Simona, hoê tei rave i te peu tahutahu, i ta Philipa i faatupu. Tera râ, ua faahiahia to Samaria i ta Simona i rave a parau ai ratou no ˈna: “Teie taata, o te Mana . . . o te Atua.” I to Simona ite-mata-raa i ta Philipa i rave, ua taa ia ˈna e te faaohipa mau ra Philipa i te mana o te Atua. Ua riro ïa oia ei taata e tiaturi ra ia Iesu. (Ohi. 8:9-13) Eaha râ tei turai ia ˈna ia riro mai ei Kerisetiano?

10. (1) Eaha ta Petero e Ioane ohipa i Samaria? (2) Eaha ta Simona i rave i to ˈna iteraa e ua fanaˈo te mau pǐpǐ apî i te varua moˈa i to Petero e Ioane tuuraa i to raua rima i nia ia ratou?

10 Ua tono te mau aposetolo ia Petero raua Ioane i Samaria, no te mea ua faaroo ratou e e rave rahi o tei riro mai ei Kerisetiano. (A hiˈo i te tumu parau tarenihia “ Te faaohipa ra Petero i ‘te mau taviri o te Faatereraa arii.’”) I ǒ, ua tuu na aposetolo e piti i to raua rima i nia i te mau pǐpǐ apî, e pure atura ratou ia noaa mai te varua moˈa. b Ua anaanatae roa Simona i to ˈna iteraa i te reira. Ua parau oia: “Horoa atoa mai na i tena mana no ˈu, ia tuu vau i to ˈu rima i nia iho i te taata, a noaa ˈtu ai ia ratou te varua moˈa.” Ua horoa atoa Simona i te moni, no te hoo mai i teie mana no ǒ mai i te Atua ra.—Ohi. 8:14-19.

11. Eaha ta Petero i haapapu ia Simona e e nafea Simona i te pahonoraa?

11 Ua haapapu râ Petero ia Simona: “Ia mou ta oe moni e oe atoa, no te mea ua manaˈo oe e nehenehe oe e hoo mai i te ô ta te Atua e horoa noa. Aita ta oe e tuhaa i roto i teie taviniraa, e aau haavare hoi to oe i te aro o te Atua.” Ua faaitoito Petero ia Simona ia taui i to ˈna huru feruriraa e ia pure ia faaorehia ta ˈna hara. Ua parau Petero: “A taparuparu ia Iehova, peneiaˈe e faaore mai oia i te manaˈo ino o to oe aau.” E ere o Simona i te hoê taata ino e ua hinaaro oia e rave i te mea maitai. I roto râ i tera tupuraa ua hape o ˈna. Ua ani ïa oia i te mau aposetolo: “A taparuparu na orua ia Iehova no ˈu ia ore au e roohia i ta orua i parau mai.”—Ohi. 8:20-24.

12. Eaha te itehia i roto i te haapaoraa hape?

12 No tatou atoa te haapapuraa ta Petero i parau ia Simona. Te haapii mai ra te reira eita e nehenehe e hoo mai aore ra e hoo atu i te hoê tiaraa i roto i te amuiraa. E peu matau râ i roto i te haapaoraa hape. Ei hiˈoraa, ua parau te hoê buka no 1878, e rave rahi pôpe tei horoa i te moni no te hoo mai i to ratou tiaraa. E aita ratou i huna e i haama i te na reira.

13. Nafea te mau Kerisetiano e vai ara ˈi i teie peu?

13 E tia i te mau Kerisetiano ia vai ara i teie peu. Ei hiˈoraa, eiaha ratou e tamata i te horoa i te mau ô ia hiˈo-maitai-hia ratou no te fanaˈo i te tiaraa i roto i te amuiraa. I te tahi atu pae, eiaha te mau taata e faatoroa i roto i te amuiraa e maitiiti noa i te taata moni. Mea hape ia na reira tatou. Ia tamata râ pauroa te mau tavini a te Atua i “te faahaehaa” ia ratou a tiai noa ˈi e na te varua moˈa o Iehova e horoa i te mau hopoia. (Luka 9:48) Aita e tuhaa i roto i te faanahonahoraa a te Atua no te feia ‘e imi noa ra i to ratou iho maitai.’—Mas. 25:27.

“Te taa ra ia oe ta oe e taio ra?” (Ohi. 8:26-40)

14, 15. (1) O vai te taata no Etiopia e nafea Philipa i te farereiraa ia ˈna? (2) Nafea te poroi a Philipa i te ohiparaa i nia ia ˈna e no te aha aita o ˈna i bapetizo ia ˈna ma te feruri ore? (A hiˈo i te nota.)

14 I muri iho, ua parau te melahi a Iehova ia Philipa, ia haere i Gaza. Ua uiui noa paha Philipa e i to ˈna râ farereiraa i te taata no Etiopia o te ‘taio haapuai ra i te buka a te peropheta Isaia,’ taa ˈtura ia ˈna no te aha ra. (A hiˈo i te tumu parau tarenihia “ Eaha te auraa o te taˈo ‘eunuka’?”) Ua turai te varua moˈa o Iehova ia Philipa ia tapapa i te pereoo. Ua ani Philipa i te taata no Etiopia, a horo noa ˈi na pihai iho i te pereoo: “Te taa ra ia oe ta oe e taio ra?” Pahono atura te taata no Etiopia: “E nahea e taa ˈi ia ˈu ia ore au e haamaramaramahia?”—Ohi. 8:26-31.

15 Ani atura te taata no Etiopia ia Philipa ia pauma mai. Ua au roa ta raua aparauraa! Mai e rave rahi, aita te taata no Etiopia i ite o vai te “mamoe” aore ra te “tavini” i roto i te parau tohu a Isaia. (Isa. 53:1-12) Ua faataa ïa Philipa ia ˈna e ua tupu teie parau tohu na roto ia Iesu Mesia. Mai te feia tei bapetizohia i te Penetekose 33, ua taa i te taata no Etiopia, o tei farii i te haapaoraa ati Iuda, eaha te tia ia ˈna ia rave. Ua parau oia ia Philipa: “A hiˈo na, e pape tei ǒ nei. Eaha te tapea ra ia ˈu ia bapetizohia?” Pou ihora raua e bapetizo atura Philipa ia ˈna! c (A hiˈo i te tumu parau tarenihia “ Te bapetizoraa ‘i roto i te pape.’”) I muri iho, ua aratai te varua moˈa o Iehova ia Philipa i Asadoda, i reira, ua tamau o ˈna i te faaite i te parau apî oaoa.—Ohi. 8:32-40.

16, 17. Mea nafea te mau melahi i te tururaa i te ohipa pororaa?

16 I teie mahana, mai ia Philipa hoê â haamaitairaa taa ê ta te mau Kerisetiano. E poro pinepine ratou i te feia ma te opua ore ia ratere ratou. I roto e rave rahi tupuraa, e farerei ratou i te mau taata o te farii maitai i te poroi. Eiaha tatou e maere, ua parau hoi te Bibilia e aratai te mau melahi i te ohipa pororaa ia fanaˈo “te mau nunaa e opu e reo atoa” i te reira. (Apo. 14:6) Ua parau atoa Iesu i te reira, e tuhaa ta te mau melahi i roto i te pororaa. I roto i ta ˈna faahohoˈaraa no nia i te sitona e te zizania, ua faaau Iesu i te tau ootiraa i te anotau hopea o te ao nei, e “te feia ooti, o te mau melahi ïa . . . e na ratou e iriti ê mai roto mai i ta ˈna Faatereraa arii i te feia atoa e faaturori ia vetahi ê e te feia e ofati ra i te ture.” (Mat. 13:37-41) I te hoê â taime, e faaohipa atoa Iehova i te mau melahi no te haaputuputu i te feia e tiaturiraa to ratou e ora i te raˈi e te feia e tiaturiraa to ratou e ora i te fenua nei, ia riro ratou ei nunaa no ˈna.—Apo. 7:9; Ioa. 6:44, 65; 10:16.

17 No te haapapu e tera iho â tei tupu, te parau nei te taata ta tatou e farerei nei i roto i te tuhaa fenua, e ua pure ratou no te fanaˈo i te tauturu a te Atua. Ei hiˈoraa, ua haere e piti taata poro e te hoê tamarii e poro. I to teie e piti taata poro opuaraa e faaea i te pororaa, ua hinaaro teie tamarii e haere i te tahi atu fare. Haere atura teie tamarii e patoto i te opani. Tatara mai ra te hoê tamahine apî i te opani, tapiri atura na taata poro no te paraparau ia ˈna. Ua maere roa raua i te faataaraa teie tamahine no pure noa ˈtura o ˈna, no te ani i te tauturu no te taa i te Bibilia. Faanahohia ˈtura te hoê haapiiraa Bibilia!

“E te Atua e mai te peu te vai mau ra oe, a tauturu mai na”

18. No te aha eiaha roa ˈtu tatou e haafaufaa ore i teie fanaˈoraa taa ê?

18 Ei mero no te amuiraa Kerisetiano, e fanaˈoraa taa ê ta tatou i te ohiparaa e te mau melahi i roto i te pororaa, e ua maraa te ohipa pororaa i te hoê faito aita i itehia aˈenei. Eiaha roa ˈtu tatou e haafaufaa ore i teie fanaˈoraa taa ê. A tamau râ i te poro ma te itoito “i te parau apî oaoa no Iesu.”—Ohi. 8:35.

a E ere oia i te aposetolo Philipa. Ua faahitihia râ o ˈna i roto i te pene 5 o teie buka. Tei rotopu o ˈna i na “hitu tane roo maitai” tei faatoroahia no te opere i te maa na te mau vahine ivi Heleni e Hebera i Ierusalema.—Ohi. 6:1-6.

b I tera taime, e faatavaihia te mau pǐpǐ apî aore ra e fanaˈo ratou i te varua moˈa i to ratou bapetizoraa. Ua nehenehe ïa ratou e tiaturi e e tavini ratou ei arii e ei tahuˈa i te raˈi e o Iesu. (Kor. 2, 1:21, 22; Apo. 5:9, 10; 20:6) I roto râ i tera tupuraa, aita te mau pǐpǐ apî i faatavaihia i to ratou bapetizoraa. Ua fanaˈo râ ratou i te varua moˈa, e te mau ô faahiahia, i muri noa mai i to Petero e Ioane tuuraa i to raua rima i nia ia ratou.

c Aita o ˈna i haa ma te feruri ore. Mai to ˈna riroraa mai ei taata o te farii i te haapiiraa a te ati Iuda, e ua ite aˈena o ˈna i te mau Papai, mai te mau parau tohu no nia i te Mesia. I to ˈna iteraa te tiaraa o Iesu i roto i te opuaraa a te Atua, aita o ˈna i tiai ua rave o ˈna i te bapetizoraa.