Eaha to roto?

Tapura tumu parau

PENE 16

“Fano mai na i Makedonia”

“Fano mai na i Makedonia”

No ǒ mai te mau haamaitairaa i te fariiraa i te hopoia e te faaoromairaa i te hamani-ino-raa ma te oaoa

Niuhia i nia i te Ohipa 16:6-40

1-3. (1) Nafea te varua moˈa i te aratairaa ia Paulo e to ˈna nau hoa? (2) Eaha te mau tupuraa ta tatou e hiˈo mai?

 TE FAARUE ra te hoê pǔpǔ vahine i te oire o Philipi i Makedonia. Fatata ratou i te tapae i te anavai Gangitès. I ǒ, e parahi ratou i te hiti o te anavai no te pure i te Atua no Iseraela. E te hiˈo ra Iehova ia ratou.—Par. 2, 16:9; Sal. 65:2.

2 I te hoê â taime, hau atu 800 kilometera i te pae hitia o te râ o Philipi, te faarue ra te hoê pǔpǔ tane i te oire o Lusetera i apatoa no Galatia. Tau mahana i muri iho, tapae atura ratou i te purumu ofaifai no Roma no te haere i te pae tooa o te râ i te vahi mea taata roa i te tuhaa fenua o Asia. O Paulo, Sila e Timoteo tei ratere na reira no te haere i Ephesia e te tahi atu mau oire ia nehenehe na tausani taata e faaroo no nia i te Mesia. Hou râ ratou a haamata ˈi i teie tere, ua tapea te varua moˈa ia ratou noa ˈtu aita te Bibilia i faataa mea nafea ra. Aita te varua moˈa i vaiiho ia ratou ia haere i Asia. No te aha? No te mea ua faaohipa Iesu i te varua moˈa no te aratai ia Paulo e to ˈna nau hoa. Ua hinaaro oia ia ratere ratou na Asia Iti, na te miti Égée, no te haere tia ˈtu i te anavai Gangitès.

3 E nehenehe tatou e huti mai i te haapiiraa faufaa ia feruri tatou e nafea Iesu i te aratairaa ia Paulo e to ˈna nau hoa i Makedonia. No reira, e hiˈo mai tatou i te tahi o te mau ohipa tei tupu i te piti o te tere mitionare o Paulo tei haamata i 49 muri aˈe te tau o Iesu.

“Na te Atua i tono ia matou” (Ohi. 16:6-15)

4, 5. (1) Eaha tei tupu no Paulo e to ˈna nau hoa a piri ai ratou ia Bitunia? (2) Eaha te faaotiraa ta ratou i rave, e eaha tei tupu?

4 No te mea ua tapeahia ratou, ua haere ïa Paulo e to ˈna nau hoa i te pae apatoerau no te poro i te mau oire i Bitunia. Ua na avae ratou tau mahana na nia i te purumu atâta, na te mau vahi e ere mea rahi te taata i Pherugia e i Galatia. I to ratou râ piriraa ˈtu ia Bitunia, faaohipa faahou atura Iesu i te varua moˈa no te tapea ia ratou. (Ohi. 16:6, 7) I tera taime, ua painu roa ratou. Ua ite ratou eaha te poro, e nafea ia poro, aita râ ratou i ite ihea e poro ai. Ua tamata ratou e ratere i Asia no te poro, aita râ i vaiihohia ia ratou ia na reira. Ua tamata ratou e ratere i Bitunia, aita atoa Iesu i vaiiho ia ratou ia poro i ǒ. Ua tamau râ Paulo i to ˈna tere ia itehia mai ia ˈna hoê vahi no te poro. Ua rave ïa ratou i te hoê faaotiraa aita ratou i manaˈo. Ua haere ratou i te pae tooa o te râ 550 kilometera te atea tae atu i te uahu no Teroa, no te fano i Makedonia. (Ohi. 16:8) E i te toruraa o te taime, ua tamata Paulo i te poro i tera vahi, i ǒ to Iesu vaiihoraa ia ratou ia na reira.

5 Te faahiti ra Luka, tei apiti ia Paulo e to ˈna nau hoa i Teroa, i tei tupu: “I te po, ite orama ihora Paulo i te hoê tane Makedonia e tia noa ra i mua ia ˈna, a taparu mai ai: ‘Fano mai na i Makedonia e tauturu mai na ia matou.’ I to Paulo iho â iteraa i taua orama ra, faaineine aˈera matou e reva i Makedonia, ua taa hoi ia matou e na te Atua i tono ia matou e faaite i te parau apî oaoa i to reira mau taata.” a (Ohi. 16:9, 10) Ite atura ïa Paulo ihea e poro ai. Ua oaoa iho â Paulo, ua raea ia ˈna ta ˈna fa no te poro i te taata na te mau vahi atoa! I muri iho, tapae atura na tane e maha i Makedonia.

“Fano tia ˈtura ïa matou mai Teroa ˈtu.”—Ohipa 16:11

6, 7. (1) Eaha te haapiiraa e huti mai i ta Paulo i rave i to ˈna ratereraa? (2) No te aha e faaitoitoraa no tatou te hiˈoraa o Paulo?

6 Eaha ta tatou e haapii mai i teie aamu? A feruri na i te reira: Ua haamata Paulo i te ratere i Asia, ua tapea râ te varua moˈa o te Atua ia ˈna. Ua tamata Paulo i te haere i Bitunia, aita râ Iesu i vaiiho ia ˈna. I to Paulo râ haereraa i Teroa, i ǒ to Iesu aratairaa ia ˈna no te haere i Makedonia. Ei upoo o te amuiraa, e nehenehe Iesu e aratai ia tatou mai tera te huru. (Kol. 1:18) Ei hiˈoraa, e feruri anei paha tatou e tavini ei pionie aore ra e haere i te tahi atu vahi e hinaaro-rahi-hia te feia poro. Tera râ, e nehenehe tatou e rave i te hoê faaotiraa ia naea ta tatou fa, i reira noa Iesu e aratai ai ia tatou maoti te varua moˈa o te Atua. No te aha? Teie hoê hiˈoraa: E nehenehe te hoê taata faahoro e haere noa i te pae atau aore ra aui, ia tere râ to ˈna pereoo. Hoê â huru no tatou, e aratai mai Iesu ia rahi noa mai ta tatou taviniraa, ia rave râ tatou i te mau tutavaraa.

7 Eaha te tia ia rave ahani aita ta tatou mau fa i naea? E faaea anei tatou i te mau tutavaraa ma te manaˈo aita te varua moˈa o te Atua e aratai mai? Aita. A haamanaˈo, ua tutava atoa Paulo ia naea ta ˈna fa. Aita o ˈna i faaea i te imi i te vahi i reira o ˈna e nehenehe ai e poro. Hoê â huru no tatou, ia tamau tatou i te imi i te “uputa rahi tei matara i mua [ia tatou] no te taviniraa,” e haamaitairaa te reira no ǒ mai ia Iehova ra.—Kor. 1, 16:9.

8. (1) Mai te aha te oire o Philipi? (2) Eaha tei tupu i to Paulo pororaa i te “vahi pureraa”?

8 I to ratou tapaeraa ˈtu i Makedonia, haere atura Paulo e to ˈna nau hoa i Philipi, hoê oire ua haapeu te taata i to ratou tiaraa Roma. Te ora ra te mau faehau Roma o te faatuhaahia i ǒ, mai ia Italia te oire o Philipi hoê oire Roma huru nainai rii, i Makedonia. I rapaeau i te uputa o te oire, i pihai iho mai i te anavai, ua itehia mai i te mau mitionare i te hoê “vahi pureraa.” b I te Sabati, ua pou mai ratou e ua farerei ratou e rave rahi vahine tei putuputu no te haamori i te Atua. Ua parahi te mau pǐpǐ e ua paraparau ia ratou. Te faaroo noa ra te hoê vahine o Ludia te iˈoa, e “haamahorahora roa ihora Iehova i to ˈna aau.” Ua au roa Ludia i ta ˈna i haapii mai i te mau mitionare ra, bapetizohia ˈtura o ˈna e to ˈna utuafare. I muri iho, farii mai ra oia ia Paulo e to ˈna nau hoa ia faaea i to ˈna fare. cOhi. 16:13-15.

9. Eaha ta e rave rahi i rave no te pee i te hiˈoraa o Paulo, e mea nafea Iehova i te haamaitairaa ia ratou?

9 A feruri na i te oaoa i to Ludia bapetizoraahia! Aita i ore, ua oaoa roa Paulo i to ˈna fariiraa i te titau-manihini-raa “e fano mai na i Makedonia” e i to Iehova faaotiraa e faaohipa ia ˈna e to ˈna nau hoa no te pahono i te mau pure a teie mau vahine o te mǎtaˈu ra i te Atua! I teie mahana, e rave rahi taeae e tuahine, te mea apî e te mea paari, te faaea taa noa e te faaipoipohia, tei haere i te vahi e hinaaro-rahi-hia te feia poro. Papu maitai, e faaruru ratou i te fifi, e faaoromai râ ratou i te reira ma te oaoa, no te mea ua itehia mai ia ratou te feia mai ia Ludia, o tei farii i te parau mau. E nehenehe anei outou e rave i te mau faatanoraa ia nehenehe outou e “fano” i te tahi atu tuhaa fenua e hinaaro-rahi-hia te tauturu? E haamaitai Iehova ia outou ia na reira outou. Teie te hiˈoraa o Aaron, e 20 matahiti to ˈna, tei haere i Marite i ropu. Mai te rahiraa o tei tavini i te tahi atu fenua, ua parau oia: “Ua tauturu teie taviniraa ia faafatata ˈtu ia Iehova e mea au roa te pororaa, e vaˈu haapiiraa Bibilia ta ˈu!”

Nafea tatou e ‘fano ai i Makedonia’ i teie mahana?

“Parau iria maira te nahoa ia raua” (Ohi. 16:16-24)

10. Eaha ta te mau demoni i rave ia patoi te taata ia Paulo e to ˈna nau hoa?

10 Mea papu, ua riri roa Satani ia haapii te taata i te parau apî oaoa e ia bapetizohia ratou, i te mau vahi aita o ˈna e ta ˈna mau demoni i ite i te patoiraa no ǒ mai i teie mau taata. E ere ïa i te mea maere i to te mau demoni haaraa ia patoi te mau taata ia Paulo e to ˈna nau hoa! I Philipi, te vai ra te hoê tavini vahine tei uruhia e te demoni, e peu hiˈohiˈo ta ˈna ohipa ia noaa mai te moni no to ˈna mau fatu. I te hoê mahana, ua farerei oia ia Paulo e to ˈna nau hoa i to ratou haereraa i te vahi pureraa, haere atura oia na muri ia ratou ma te tutuô: “E tavini teie mau taata na te Atua Teitei Roa ˈˈe e te faaite atu nei ratou i te ravea e faaorahia ˈi outou.” Ua turai paha te demoni ia ˈna ia parau i te reira ia manaˈohia no ǒ mai ta ˈna peu hiˈohiˈo e te haapiiraa a Paulo i te Atua ra. Ma te na reira, aita te taata i faaroo atu i te mau pǐpǐ mau a te Mesia. Haamamû ihora râ Paulo i te vahine ma te tiavaru i te demoni.—Ohi. 16:16-18.

11. I to te demoni tiavaruraahia, eaha tei tupu no Paulo e Sila?

11 I to te mau fatu o te tavini vahine iteraa aita faahou ta ratou e moni, riri ihora ratou. Afai atura ratou ia Paulo e Sila i te mahora, i reira te mau tia mana i te haavaraa ia raua. Ua ite te mau fatu mea hae na te mau haava i te mau ati Iuda, mea haapeu na ratou i te tiaraa Roma, no reira te mau fatu i parau ai i te mau haava e ua haafifi Paulo e Sila na roto i ta raua haapiiraa, o ta to Roma i ore i farii. Eaha te huru o te taata? ‘Parau iria maira te nahoa i te mahora ia Paulo e Sila,’ e faaue ihora te mau tia mana o te oire “ia tairi ia raua i te raau.” I muri iho i te reira, afaihia ˈtura Paulo e Sila i te fare tapearaa. Huri ihora te tiai ia raua i roto i te piha i roto roa e tuu atura i to raua avae i roto i te raau. (Ohi. 16:19-24) I to te tiai tapiriraa i te opani, poiri roa ˈtura te piha, aita Paulo e Sila e ite te tahi e te tahi. Tera râ, te ite noa ra Iehova.—Sal. 139:12.

12. (1) Eaha te huru o te mau pǐpǐ a te Mesia i mua i te hamani-ino-raa e no te aha? (2) Nafea Satani e te feia tei raro aˈe i ta ˈna aratairaa e patoi ai i te mau pǐpǐ a te Mesia i teie mahana?

12 Tau matahiti na mua ˈtu, ua parau Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ: “E hamani ino . . . ratou ia outou.” (Ioa. 15:20) I to ratou fanoraa i Makedonia, ua ineine ratou i te faaruru i te patoiraa. Aita ratou i manaˈo aita Iehova i farii ia ratou, e tapao râ te reira o te riri o Satani. I teie mahana, te haa atoa ra te feia tei raro aˈe i te aratairaa a Satani mai te feia tei patoi ia Paulo i Philipi. E haavare ratou no nia ia tatou i te fare haapiiraa, i te ohipa, ia patoi atoa mai te tahi ia tatou. I te tahi atu fenua, e pari vetahi aratai haapaoraa i mua i te haava ma te parau: ‘Te haafifi ra teie mau Ite no Iehova na roto i ta ratou haapiiraa, o ta matou e ore roa e farii.’ E i te tahi mau vahi, te tairihia e te hurihia ra to tatou mau taeae i te fare tapearaa. Tera râ, te ite noa ra Iehova.—Pet. 1, 3:12.

“E bapetizohia ihora” (Ohi. 16:25-34)

13. No te aha te tiai i parau ai: “E nafea vau ia faaorahia vau?”

13 Titauhia te taime no Paulo e Sila ia itoito faahou mai raua. I te tuiraa po râ, ‘te pure ra e te arue ra raua i te Atua ma te himene.’ I reira iho, aueue ihora te fenua, e hautiuti atura te fare tapearaa! Ara maira te tiai, e ite atura oia e te matara noa ra te mau uputa e ua mǎtaˈu oia e ua horo ê te feia tei tapeahia. Ua ite oia e faautuahia oia no tera tupuraa, “huti maira i ta ˈna ˈoˈe no te haapohe ia ˈna.” Tuô atura râ Paulo: “Eiaha e haapohe ia oe, tei ǒ nei hoi matou pauroa!” Ani maira te tiai: “E nafea vau ia faaorahia vau?” E ere tei ia Paulo e ia Sila to ˈna ora, tei ia Iesu râ. No reira raua i pahono ai: “A tiaturi i te Fatu ra o Iesu, e faaorahia ïa oe.”—Ohi. 16:25-31.

14. (1) Eaha te tauturu ta Paulo e Sila i horoa na te tiai? (2) Eaha te haamaitairaa ta Paulo e Sila i fanaˈo no to raua faaoromairaa i te hamani-ino-raa ma te oaoa?

14 Ua ani anei te tiai i te reira ma te aau tae? Ua papu ia Paulo e ua faaite teie taata i te aau tae. E taata no te nunaa ěê oia, aita i ite i te mau Papai. Hou oia a riro mai e Kerisetiano, titauhia ia ˈna ia haapii e ia farii i te mau faaueraa Bibilia. No reira Paulo e Sila i rave ai i te taime no te faaite ia ˈna “i te parau a Iehova.” No te mea ua au roa raua i te haapii i te mau Papai, ua moˈe paha ia raua te mauiui i to raua tairiraahia. Ua ite râ te tiai i to raua pepe i nia i to raua tua, tamâ ihora oia i te reira. E “bapetizohia ihora oia e to ˈna mau taata atoa.” Ua haamaitai-rahi-hia Paulo e Sila no to raua faaoromairaa i te hamani-ino-raa ma te oaoa!—Ohi. 16:32-34.

15. (1) Nafea te rahiraa o te mau Ite e pee ai i te hiˈoraa o Paulo e Sila? (2) No te aha mea tia ia hoˈi noa tatou e farerei faahou i te feia o ta tatou tuhaa fenua?

15 Mai ia Paulo e Sila, e rave rahi Ite i teie mahana e poro ra i te parau apî oaoa, noa ˈtu ua tapeahia ratou no to ratou faaroo, ua haamaitaihia râ ratou. Ei hiˈoraa, i te hoê fenua e ua opanihia ta tatou ohipa Kerisetiano, i te hoê taime, fatata te afaraa o te mau Ite te ora ra i ǒ, tei haapii i te parau mau i te fare tapearaa! (Isa. 54:17) A tapao atoa na, ua ani te tiai i te tauturu i muri noa mai i te aueueraa fenua. Hoê â huru no te mau taata i teie mahana, ua farii atoa ratou i te parau mau i muri noa i te hoê tupuraa fifi mau. No reira, ia tamau tatou i te hoˈi e farerei faahou i te feia o ta tatou tuhaa fenua, ia ineine noa tatou i te tauturu atu.

“Te hinaaro ra ratou e tuu huna noa ia mâua?” (Ohi. 16:35-40)

16. I te mahana i muri aˈe i to Paulo e Sila tairiraahia, mea nafea te mataˈi i te huriraa?

16 I te mahana i muri iho i to Paulo e Sila tairiraahia e te raau, ua faaue te mau tia mana ia tuuhia raua. Ua parau râ Paulo: “Ua hui ratou ia mâua i mua i te taata ma te ore mâua e faautuahia, e taata Roma hoi mâua, e ua huri ratou ia mâua i roto i te tapearaa. Te hinaaro ra ratou e tuu huna noa ia mâua? Eita ïa! Na ratou e tii mai ia mâua e aratai i rapae.” I to ratou iteraa e taata Roma raua, “mǎtaˈu aˈera” te mau tia mana, aita hoi ratou i faatura i to raua tiaraa Roma. d I reira te mataˈi i te huriraa. Ua tairihia te mau pǐpǐ i mua i te taata, i teie nei, na te mau tia mana ˈtura e parau i mua i te taata e ua hape ratou. Ua taparuparu ratou ia Paulo e Sila ia faarue raua ia Philipi. Ua farii raua i te na reira, tera râ, ua rave raua na mua roa i te taime no te faaitoito i te taatoaraa o te mau pǐpǐ apî. I muri iho i te reira, ua faarue raua i te oire.

17. Eaha te haapiiraa ta te mau pǐpǐ apî i huti mai i te faaoromai o Paulo e Sila?

17 Ahani ua faaturahia to Paulo e Sila tiaraa Roma i te omuaraa, aita ïa raua e tairihia. (Ohi. 22:25, 26) E nehenehe paha te mau pǐpǐ i Philipi e manaˈo e ua faaohipa Paulo e Sila i to raua tiaraa Roma ia ore raua ia haamauiuihia no te parau apî. Eita ïa te reira e tauturu i te mau pǐpǐ ia tapea i to ratou taiva ore no te mea e ere ratou i te Roma. Aita atoa te ture Roma e paruru ia tairihia ratou. No reira, i to Paulo e Sila faautuaraahia, ua vaiiho raua i te hoê hiˈoraa no te mau pǐpǐ apî. Ua faaite raua e nehenehe te mau pǐpǐ a te Mesia e faaoromai ia hamani-ino-hia ratou. Hau atu â, no te mea ua parau Paulo e Sila e taata Roma raua, ua turai raua i te mau tia mana ia faaite i mua i te taata i ta ratou i rave. Maoti teie tupuraa, e haapao maitai teie mau tia mana ia auraro i te ture, e tauturu te reira i te mau Kerisetiano ia faaruru ratou i teie atoa tupuraa.

18. (1) Nafea te mau tiaau i teie mahana e pee ai i te hiˈoraa o Paulo? (2) Nafea tatou e paturu e e haapapu ai i te parau apî oaoa i mua i te ture i teie mahana?

18 I teie mahana, te aratai atoa ra te mau tiaau i roto i te amuiraa Kerisetiano maoti to ratou hiˈoraa. Te tiai ra ratou ia pee te mau taeae e tuahine i to ratou hiˈoraa, e ua ineine atoa te mau tiaau i te tauturu atu. E mai ia Paulo, e haapao maite tatou nafea e afea tatou e faaohipa ˈi i to tatou tiaraa no te fanaˈo i te paruru. Mai te peu e titauhia, e ani tatou i te paruru a te tiripuna i ǒ tatou iho aore ra te tiripuna nunaa rau, ia nehenehe tatou e haamori noa ia Iehova. Ia na reira tatou, eiaha tatou e tamata i te taui i te ture, e tamata râ tatou ‘i te paturu e i te haapapu i te parau apî oaoa i mua i te ture,’ mai ta Paulo i papai i te amuiraa no Philipi ahuru matahiti i muri aˈe i to ˈna tapearaahia i ǒ. (Phil. 1:7) Tera râ, noa ˈtu te faaotiraa a te mau tiripuna, mai ia Paulo e to ˈna nau hoa e tamau tatou i te “faaite i te parau apî oaoa” i te vahi e aratai ai te varua moˈa o te Atua ia tatou.—Ohi. 16:10.

a A hiˈo i te tumu parau tarenihia “ Luka: Te taata papai i te buka Ohipa.”

b Peneiaˈe ua opanihia te mau ati Iuda ia hamani i te hoê sunago i te oire, no te mea e faehau Roma faatuhaahia i Philipi. Aore ra aita i rahi te mau tane ati Iuda, titauhia hoi ahuru tane no te haamau i te hoê sunago.

c A hiˈo i te tumu parau tarenihia “ Ludia: Te vahine hoo ahu vareau.”

d Te faaite ra te ture Roma e tiaraa to te hoê taata Roma e fanaˈo i te hoê haavaraa tano e eiaha roa ˈtu ia faautuahia oia i mua i te taata ma te ore e haavahia.